BRUXELLES
Luksemburško predsjedništvo zaključilo je nakon rasprave veleposlanika EU-a u četvrtak u Bruxellesu da nema suglasnosti u ocjeni je li Hrvatska ispunila uvjete suradnje s Haškim sudom (ICTY), javlja Reuters. Rezimirajući raspravu na Odboru stalnih predstavnika (COREPER) o mogućnosti otvaranja pregovora s Hrvatskom sljedeći tjedan, "predsjedništvo je zaključilo da nema suglasnosti da su ispunjeni uvjeti suradnje s Haškim sudom i to namjerava reći Hrvatima", prenosi Reuters izjavu jednog europskog diplomata. Većina zemalja članica izjasnila se ili se složila s odgodom pregovora jer Hrvatska nije uhitila i izručila odbjeglog generala Antu Gotovinu Haškom sudu, navodi Reuters. U sljedeći utorak, COREPER će održati još jedan pripremni sastanak, za koji će luksemburško predsjedništvo pripremiti prijedlog zaključaka o Hrvatskoj. Konačnu odluku o otvaranju ili odgodi pristupnih pregovora s Hrvatskom donijet će ministri vanjskih poslova u srijedu 16. ožujka.
MADRID
Hrvatski predsjednik Stipe Mesić ocijenio je u četvrtak u Madridu da još postoji mogućnost da se pronađe formula koja bi Hrvatskoj omogućila da s Europskom unijom počne pregovore o članstvu unatoč zamjerkama zbog nepotpune suradnje s Haškim sudom (ICTY). "Mislim da možemo naći formulu prema kojoj bi bili zadovoljni svi, mi da još obavimo određene korake, a Europa da nas primi u svoj krug, da počnu pregovori", rekao je Mesić nakon sastanka s luksemburškim premijerom Jean-Claudeom Junckerom, trenutačno predsjedavajućim Europske unije. Dio članica EU s Velikom Britanijom na čelu želi odgodu pregovora zakazanih za 17. ožujka jer Hrvatska nije ispunila svoju obvezu lociranja i izručenja haškoga optuženika generala Ante Gotovine ICTY-u. U razgovoru s Junckerom razmatrani su koraci koji bi omogućili rješavanje tog problema, rekao je Mesić. "Kako će to ići, to ćemo znati u narednih nekoliko dana", dodao je hrvatski predsjednik.
RIM
Šef talijanske diplomacije Gianfranco Fini rekao je u četvrtak da je odluka Europske unije o odgodi početka pristupnih pregovora s Hrvatskom "bolna, ali nužna". Riječ je o "bolnoj, ali nužnoj odluci nakon posljednjeg izvješća" glavne haške tužiteljice, rekao je Fini u priopćenju, a prenosi francuska agencija AFP. "Italija se nada da će vlasti u Zagrebu pojačati suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine na tlu bivše Jugoslavije (ICTY) i da će ubrzo nakon toga početi pregovori o ulasku Hrvatske u Europsku uniju", dodao je Fini. Konačnu odluku o početku ili odgodi pregovora, za koju moraju glasovati sve države članice, donijeti će u srijedu šefovi diplomacije EU-a.
MADRID
Globalni odgovor na globalni terorizam ne smije ugroziti temeljna ljudska prava i slobodu, poručio je u četvrtak predsjednik Republike Stjepan Mesić u govoru na Međunarodnoj konferenciji o demokraciji, sigurnosti i terorizmu u Madridu. "Događa se da se u ime uspješne borbe protiv terorizma poseže za ograničavanjima nekih od osnovnih ljudskih prava i sloboda", rekao je predsjednik Mesić i dodao da je svjestan da je to katakad nemoguće izbjeći. No, demokracija svoju vrijednost dokazuje upravo čuvajući svoje ključne elemente i zato moramo "afirmirati demokratske vrijednosti svjesni činjenice da bi njihovo ograničenje značilo početak pobjede terorizma", upozorio je Mesić. Ponovio je svoje često isticano upozorenje da se borba protiv terorizma mora voditi protiv samih terrorista jednako kao i protiv dubokih uzroka te pojave. U tome "neizmjerno mnogo" mogu učiniti Ujedinjeni narodi, ali i svaka zemlja pojedinačno, rekao je Mesić.
ZAGREB/DEN HAAG
Haški sud (ICTY) otpečatio je u četvrtak navečer optužnicu protiv bivšeg ministra unutarnjih poslova Republike Srpske Miće Stanišića u kojoj ga se tereti za progon, istrebljenje, deportacije i ubojstva bosanskih Muslimana i Hrvata tijekom 1992., kada su srpske snage provele glavninu etničkog čišćenja teritorija današnjeg srpskog entiteta u BiH. Stanišić je najavio svoj odlazak u Haag i dobrovoljnu predaju Sudu. Tereti ga se po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti u sedam točaka za zločine protiv čovječnosti zbog progona na političkoj, vjerskoj ili rasnoj osnovi, za istrebljenje, deportacije, ubojstva, mučenja i nehumane postupke, uključujući prisilno preseljenje. U tri točke optužen je za kršenje ratnog prava i običaja zbog ubojstava, mučenja i okrutnosti. Optužen je za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu od 1. travnja do 31. prosinca 1992. kada je obnašao dužnost ministra policije Republike Srpske. Cilj zločinačkog pothvata, koji je po optužnici trajao do Daytonskog mirovnog sporazuma 1995, godine, bilo je "trajno uklanjanje i etničko čišćenje, silom ili drugim sredstvima, bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih ne-Srba s teritorija planirane jedinstvene srpske države, činjenjem zločina za koje je optužen", navodi se u optužnici.
SARAJEVO
Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je u četvrtak veći dio optužnice podignute protiv hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića, predsjednika Ustavnog suda BiH Mate Tadića, četvorice braće Ivanković-Lijanović i profesora Pravnog fakulteta u Sarajevu Zdravka Lučića, izvjestila je bosanskohercegovačka državna televizija BHT 1. Iz Suda BiH tijekom dana o tome nije bilo nikakve službene obavijesti no BHT 1, pozivajući se na svoje pouzdane izvore, navodi da je potvrđeno 12 o 14 točaka optužnice koju je podnio posebni odjel za borbu protiv organiziranog i gospodarskog kriminala te korupcije pri Tužiteljstvu BiH. Optužnica tereti Čovića i ostale za brojna kaznena djela poput zloporabe položaja i ovlasti, nesavjesnog rada u službi, davanja i primanja mita, zločinačko udruživanje i utaju poreza. Ured Visokog predstavnika za BiH (OHR) ranije je objavio da od Čovića očekuje podnošenje ostavke na dužnost u Predsjedništvu BiH no on je kazao da će odluku o tome što će učiniti donijeti tek nakon što Sud odluči o utemeljenosti optužnice.
MEXICO
Sjedinjene Države povukle su se iz fakultativnog protokola Bečke konvencije iz 1963. na temelju kojega Međunarodni sud pravde (ICJ) može posredovati kod suđenja stranih zatočenika u SAD-u, objavila je u četvrtak američka državna tajnica Condoleezza Rice. Povlačenje iz toga protokola, objasnila je službena predstavnica State Departmenta Darla Jordan za američki dnevni list Washington Post, način je da se "zaštitimo od presuda Međunarodnog suda pravde koje bi mogle dovesti u nepriliku naš pravosudni sustav". Opcionalni protokol koji je Washington predložio 1963. i ratificirao 1969. zajedno s Bečkom konvencijom o konzularnim odnosima u cijelosti, ovlašćuje strane zemlje da se obrate ICJ-u kada se osumnjičenicima zatočenim u inozemstvu uskraćuje pravo da razgovaraju s diplomatom svoje zemlje. No, Rice je najavila da će SAD i dalje poštovati Bečku konvenciju koja predviđa načelo konzularne pomoći zatočenicima, koju je ocijenila "iznimno važnom".
NEW YORK
Bivši američki predsjednik Bill Clinton (58) "odmara se" pošto je u četvrtak ujutro u bolnici u New Yorku uspješno podvrgnut kirurškom zahvatu u predjelu srca. Operacija kojom je trebalo "ukloniti sekret i ožiljke od prošle operacije u predjelu srca" uspješno je završena i Clinton se "odmara", navodi se u priopćenju prezbiterijanske bolnice u New Yorku. Operacija je trajala dva sata, a kirurzi će naknadno održati konferenciju za tisak o zdravstvenom stanju bivšeg predsjednika. Clinton treba ostati u bolnici od tri do deset dana. Bivšem demokratskom predsjedniku Sjedinjenih Država (1993-2001.) 6. rujna je ugrađena četverostruka srčana premosnica, pošto je osjećao bol u prsima i imao teškoće s disanjem.
MADRID
Islamsko vijeće Španjolske koje zastupa muslimane u toj zemlji donijelo je u četvrtak fetvu kojom se "iz islama izopćuje" Osama bin Laden, vođa terorističke mreže al-Qaide. Fetva, koja ima pet stranica i objavljena je uoči prve obljetnice terorističkih napada u Madridu u kojima je smrtno stradala 191 osoba, izopćuje "iz islama Bina Ladena, al-Qaidu i sve one koji žele opravdati terorizam pozivajući se na Kuran". "Teroristička djela" Bina Ladena i al-Qaide "bezuvjetno su zabranjeni i islam ih odlučno osuđuje", dodaje se u tekstu fetve. Budući da zagovaraju "opravdanost terorizma", Bin Laden i al-Qaida "ne trebaju se smatrati muslimanima niti se s njima treba postupati kao s takvima", piše u proglasu u kojem se traži da se prestane rabiti riječ "islam i islamist u svezi s tim zločincima". Islamsko vijeće Španjolske pozvalo je imame koji obnašaju službu u toj zemlji da osude terorizam u svojim propovijedima petkom.