ZAGREB
Islamska Republika Iran daje posebnu važnost razvoju odnosa s Hrvatskom s obzirom na njezin geostrateški položaj u srednjoj Europi i dugu obalu na Jadranskom moru, priopćilo je u nedjelju veleposlanstvo Irana čiji predsjednik Mohamed Khatami u ponedjeljak stiže u dvodnevni posjet Zagrebu.
Različiti ekonomski i kulturni temelji između dviju država te njihov položaj u osjetljivim dijelovima svijeta (Bliski Istok i jugoistočna Europa) učinili su da međusobni odnosi zabilježe pozitivan trend nakon osamostaljenja Hrvatske, stoji u priopćenju.
Iranski diplomati procjenjuju da će razvoju sveukupnih odnosa dviju država značajno doprinijeti posjet Khatamija, što će biti prvi posjet jednog iranskog predsjednika Zagrebu i uzvratni posjet na poziv hrvatskog predsjednika Mesića koji je u Iranu boravio u lipnju 2001. godine. Mesić je Iran posjetio i 1993. godine kao predsjednik Sabora.
Prilikom posjeta iranskog predsjednika Hrvatskoj predviđeno je potpisivanje memoranduma o suradnji između hrvatske i iranske televizije, između dviju akademija znanosti te između zagrebačke i teheranske gospodarske komore. Dvije su zemlje do sada potpisale 20-ak sporazuma i memoranduma.
RIM
Ivan Pavao II. pratio je nedjeljni angelus iz svoje sobe u bolnici Gemelli u Rimu i zatim se pojavio na prozoru, iza zatvorenog stakla, i blagoslovio prisutne vrlo odlučnim, čvrstim, mahanjem ruke.
U izravnom prijenosu talijanska televizija RAI prikazala je iz sobe u bolnici Gemelli kako Papa sjedi i preko ekrana prati molitvu s Trga svetog Petra. Zajedno s Papom u sobi su bili državni tajnik Svete Stolice, kardinal Angelo Sodano, drugi suradnici i liječnička ekipa koja se brine o Ivanu Pavlu II. Te snimke vidjele su se i na velikim ekranima na Trgu svetog Petra.
Molitvu i Papinu poruku za današnji angelus pročitao je u 12 sati sa prostora ispred bazilike svetog Petra zamjenik državnog tajnika Svete Stolice, nadbiskup Leonardo Sandri. Papa se najprije zahvalio svima koji su mu uputili poruke u bolnicu, a prije svega kardinalima, biskupima, svećenicima, vjernicima, veleposlanicima i delegacijama, muslimanskim i židovskim, koje su dolazile u polikliniku Gemelli.
BEJRUT
Libanonski ministar obrane u ostavci Abdel Rahim Murad u nedjelju je izvijestio da će sirijsko povlačenje prema dolini Beka početi nakon sirijsko-libijsko summita koji će se održati u ponedjeljak u Damasku.
"Povlačenje prema Beki počet će nakon sastanka Vrhovnog sirijsko-libanonskog vijeća koje će se održati u ponedjeljak u Damasku", rekao je Murad novinarima nakon sastanka proširenog Vijeća u sjedištu Hezbollaha koje se nalazi u predgrađu Bejruta.
Vrhovno sirijsko-libanonsko vijeće čine premijeri dviju zemalja, te ministri vanjskih poslova i obrane, a supredsjedatelji su mu predsjednici Libanona i Sirije Emile Lahud i Bašar Al-Assad. Lahud i El-Assad sastat će se u ponedjelak u Damasku gdje će razgovarati o modalitetima sirijskog povlačenja iz Libanona.
BEJRUT
Libanonski Hezbollah neće položiti oružje unatoč međunarodnom pritisku jer Libanoncima i dalje trebaju gerilci radi obrane od Izraela, objavila je u nedjelju organizacija.
"Otpor neće položiti oružje... jer Libanon treba otpor da ga brani", rekao je novinarima vođa Hezbollaha, šeik Hasan Nasrallah.
Nasrallah se također usprotivio povlačenju sirijskih snaga iz Libanona.
On smatra da bi sirijska nazočnost u zemlji trebala biti regulirana sporazumom iz Teifa iz 1989., a ne rezolucijom UN-a 1559 koja poziva na trenutno i potpuno povlačenje sirijskih postrojbi iz Libanona.
Hezbollah je za utorak u središtu Bejruta sazvao miran prosvjed potpore Siriji.
KAIRO
Egipatski predsjednik Hosni Mubarak izjavio je u nedjelju da je "ohrabren" najavom sirijskoga predsjednika Bašira Asada o povlačenju snaga prvo u istočnu, libanonsku dolinu Bekaa, a zatim i na sirijsku granicu.
"Predsjednik Mubarak opisao je Asadov govor kao ohrabrujući korak naprijed", rekao je glasnogovornik egipatskoga predsjednika Sulejman Avvad u priopćenju službenoj bliskoistočnoj agenciji
Asad je u svojem govoru rekao kako se dogovorio s libanonskim predsjednikom Emileom Lahoudom da se sastanu vrhovna vijeća Libanona i Sirije i prihvate plan povlačenja.
Pritisak na Siriju da povuče snage sve je jači, osobito nakon što je 14. veljače ubijen nekadašnji libanonski premijer Rafik Hariri, a zatim je pala i prosirijska vlada. Sirija je vojsku poslala 1976. ne bi li prekinula libanonski građanski rat
.
AMMAN
Jordanski kralj Abdullah otputovao je u nedjelju u Rijad gdje će sa saudijskim čelnicima razgovarati o razvoju događaja u regiji, među ostalim i o sve većem pritisku na Siriju zbog povlačenja vojnih snaga te zemlje iz Libanona, izvijestili su dužnosnici.
Jordan i Saudijska Arabija podupiru povlačenje sirijskih snaga iz Libanona u skladu s rezolucijom UN-ova Vijeća sigurnosti broj 1559.
Kralj Abdullah razgovarat će s kraljem Fahdom i princom Abdullahom o naporima da se nastave mirovni pregovori između Izraela i Palestinaca te o stanju u Iraku, izvijestili su dužnosnici dodajući kako će Abdullah nastojati uvjeriti Saudijsku Arabiju da produlji na još godinu dana dogovor o slanju 50.000 barela nafte dnevno Jordanu. Ugovor bi trebao isteći krajem travnja.
Od pokretanja američkog rata na Irak u ožujku 2003. Jordan ovisi o isporukama nafte Saudijske Arabije, Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
ANKARA
Povjerenik Europske unije za proširenje Olli Rehn doputovao je u nedjelju u službeni radni posjet Turskoj.
Rehnu će se u ponedjeljak pridružiti i šef luksemburške diplomacije Jean Asselborn, čija zemlja trenutno predsejda EU, te britanski državni minister Dennis MacShane. Velika Britanija će u sljedećem šestomjesečnom mandatu preuzeti ulogu predsjedavajućeg EU.
Europska trojka će, kako se najavljuje, s turskim potpredsjednikom vlade i šefom diplomacije Abdullahom Gulom razmotriti neka otovorena pitanja, poput ujedinjenja Cipra i procesa započetih demokratskih reformi u Turskoj.
Euro-turski skup u Ankari bit će prvi takve vrste nakon prošlogodišnje odluke summita EU da se s Turskom otvore pregovori o punopravnom ulasku u članstvo Europe koja se ujedinjuje.
Ti razgovori bi trebali započeti 3. listopada. Službena Ankara inzistira da pregovori započnu još u proljeće ove godine.