ZAGREB
Jedan je hrvatski mornar nestao, a devetorica su spašena u havariji danskog teretnog broda koja se dogodila u četvrtak navečer, saznaje Hina pri Ministarstvu vanjskih poslova. Danski teretni brod "Karen Danielsen" zabio se u četvrtak navečer u potporni stup 20 kilometara dugog mosta Storebaelt, jednog od prepoznatljivih znakova Danske. Na brodu je bilo deset članova posade, svi hrvatski državljani. Jedan se hrvatski mornar još uvijek smatra nestalim i za njim se traga, saznaje se u MVP-u. Ostalih devet članova posade je spašeno, a dvojica lakše ozlijeđenih se nalaze u bolnici. Okolnosti nesreće još se uvijek utvrđuju. Brod "Karen Danielsen", nosivosti 3.500 tona, udario je u četvrtak navečer u stup i ostao zaglavljen ispod mosta. Vlasnik broda je danska brodarska kompanija Otto Danielsen, a registriran je na Bahamima.
ZAGREB
Prvi sastanak Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-RH završio je u petak u Zagrebu usvajanjem zajedničke izjave i preporuka u kojima je izražena potpora Hrvatskoj za otvaranje pregovora s Europskom unijom 17. ožujka. "Usvojili smo zajedničku izjavu i preporuke u kojima je jasno izražena potpora Republici Hrvatskoj za početak pregovora o priključenju Europskoj uniji 17. ožujka", izjavio je na konferenciji za novinare predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Gordan Jandroković. Jandroković je zajedno s Mađarom Palom Schmittom, predstavnikom narodnjačke skupine u Europskom parlamentu, predsjedao dvjema sjednicama Zajedničkog odbora. "To je pravi put kojim se krenulo i mi smo ohrabrili svoje hrvatske kolege da nastave sa zakonodavnim reformama i njihovom provedbom u praksi", rekao je Schmitt u ime Europskog parlamenta. Međutim, kako je dalje rekao, ipak se očekuju i dodatni napori u smislu pune suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu. "To je uvjet koji postavljaju Europski parlament, Vijeće ministara i Europska komisija", podsjetio je. Na upit novinara je li se razgovaralo o mogućim alternativama ako pregovori ne počnu 17. ožujka, Jandroković je rekao da to nije bila tema sastanka. "Ne razmišljamo o alternativi...jer ne mogu zamisliti da pregovori započnu s Turskom, a da ne započnu sa zemljom u srcu Europe, kao što je Hrvatska, koja Europi pripada više od tisuću godina", dodao je Schmitt.
ZAGREB/BRUXELLES
Zastupnici Europske pučke stranke (EPP) u Europskom parlamentu zatražili su da se pristupni pregovori s Hrvatskom otvore 17. ožujka, kako je i planirano, jer bi suprotna odluka imala "negativan učinak" na stabilnost u regiji. "EPP je uvjeren da hrvatske vlasti u potpunosti i bez rezervi surađuju s ICTY-em i da poduzimaju iscrpne i dalekosežne mjere kako bi se uhitio optuženi general Gotovina", kaže se u rezoluciji usvojenoj u četvrtak navečer. U neobvezujućoj rezoluciji, EPP ističe zabrinutost zbog "negativnog učinka" na stabilnost u regiji koju bi negativna odluka o pregovorima mogla imati i kojom bi napori Hrvatske na nekoliko područja, uključujući i suradnju s ICTY-em "ostali nenagrađani". Rezolucija je donesena na prijedlog troje zastupnika njemačkog CDU-a Elmara Broka, Michaela Gahlera i Doris Pack.
BEČ
Zastupnik Socijalističke stranke Austrije (SPOE) u Europskom parlamentu Hannes Swoboda pozvao je glavnu tužiteljicu suda UN-a za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) da podastre konkretne dokaze da se optuženi general Ante Gotovina nalazi u Hrvatskoj. Načelo je pravne države da se tvrdnje moraju potkrijepiti dokazima. "To mora učiniti i gospođa Del Ponte - pa i javno", kritizirao je Swoboda u petak u interviewu za emisiju austrijske radio-postaje ORF "Radio-Morgenjournal". Swoboda, koji je izvijestitelje Europskog parlamenta za Hrvatsku, zauzima se za to da u slučaju da ti dokazi ne budu podastrti, pregovori s Hrvatskom o pristupu EU započnu 17. ožujka kao što je i planirano. "Mi u Europskom parlamentu nismo vidjeli nikakve dokaze. I inače nisam proteklih tjedana sreo nikoga tko je mogao podastrti dokaze", naglasio je Swoboda u razgovoru za ORF.
ZAGREB
Čitava bavarska vlada odlučno se zalaže da Hrvatska što prije postane članica Europske unije, izjavio je u petak u Zagrebu Hans Mayer, tajnik njemačkog dijela Stalne hrvatsko-bavarske komisije i voditelj Ureda za međunarodne odnose bavarske vlade, nakon završetka Seminara o RH za državne bavarske službenike. "Na čelu s premijerom, čitava bavarska vlada odlučno podupire što brži ulazak Hrvatske u EU", kazao je Mayer. Izrazio je nadu da će pregovori pravodobno početi i poručio da se eventualna odgoda pregovora "neće odraziti na gospodarske odnose" Hrvatske i Bavarske. Laurids Hoelscher, zamjenik njemačkog veleposlanika u Zagrebu, koji je također nazočio konferenciji za novinare, rekao je da ne treba spekulirati o odgodi pregovora, ali "ako do nje i dođe to ne znači da je završena europska perspektiva Hrvatske". Mayer je istaknuo da je "Hrvatsko-bavarska komisija temelj naših odnosa i široke suradnje i radi u korist obiju zemalja", te da osim gospodarskih, dvije strane održavaju i vrlo dinamične političke kontakte". Podsjetio je da su Bavarsku u jednoj godini posjetili šefovi hrvatske države i Vlade, te najavio skorašnji posjet bavarskog premijera Zagrebu. Supredsjedatelj spomenute bilateralne komisije i državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Bakota i Willi Lederer, dužnosnik bavarske vlade, objasnili su da je seminar o RH za bavarske državne službenike održan s ciljem da se, osim političara, i službenici u državnoj upravi što bolje upoznaju sa zemljom koja s Bavarskom održava "vrlo dobre i bliske političke i gospodarske veze".
ZAGREB
Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks boravit će od 7. do 9. ožujka u službenom posjetu Državi Izrael na poziv predsjednika izraelskog parlamenta (Knesset) Ruevena Rivlina, priopćeno je u petak iz ureda predsjednika Sabora. Od uspostave diplomatskih odnosa između Izraela i Hrvatske 1997. godine, ovo je prvi puta da predsjednik hrvatskog parlamenta odlazi u službeni posjet Izraelu. Šeks će u utorak razgovarati sa svojim domaćinom Reuvenom Rivlinom, a istoga dana sastat će se i s predsjednikom parlamentarnog Odbora za vanjsku politiku i obranu Yuvalom Steinitzom. Na posebnoj sjednici tog odbora, koji se u izraelskom parlamentu smatra najznačajnijim, Šeks će održati govor njegovim članovima. Tijekom svog boravka u Izraelu, Šeks će održati i službene sastanke s izraelskim predsjednikom Moshe Katsavom, te zamjenikom izraelskog premijera Shimonom Peresom.
PODGORICA
Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana odbio je crnogorski predlog o savezu neovisnih država, cijeneći kako još nije vrijeme da se razmatraju novi prijedlozi o preuređenju odnosa Srbije i Crne Gore, izjavila je u petak za podgoričke medije glasnogovornica visokog dužnosnika Europske unije Christine Gallak. Solana je u četvrtak u Bruxellesu razgovarao s crnogorskim premijerom Đukanovićem, kojemu je preporučio, kako javljaju mediji, "izbjegavanje političkih inicijativa koje odvraćaju pažnju od ekonomskih i političkih reformi". Gallak je prenijela upozorenje Solane kako se "stajalište EU nije promijenilo i da se Beogradski sporazum mora poštivati", te da "EU cijeni kako je državna zajednica SCG blizu završetka studije o izvedivosti i da bi se uskoro moglo prijeći na sljedeću fazu u procesu približavanja i pridruživanja". Reagirajući na odbijanje crnogorskog prijedloga o redefiniranju državne zajednice SCG u Bruxellesu, vladajuća crnogorska koalicija ocijenila je "kako se nije dogodilo ništa spektakularno", te da "Podgorica ne odustaje od svog prava da u veljači 2006. godine organizira referendum o državno pravnom statusu Crne Gore". Oporba je pak susret Solane i Đukanovića ocijenila "fijaskom crnogorskog premijera".
SARAJEVO
Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Paddy Ashdown najavio je u petak početak procesa revizije slučajeva izabranih dužnosnika koji su u prošlosti smijenjeni zbog ometanja provedbe Daytonskog sporazuma, kako bi se nekima od njih omogućio povratak u politički život i ponovno obnašanje javnih dužnosti. Ashdown je novinarima u Sarajevu kazao kako je ovakva odluka donesena nakon konzultacija koje su unutar međunarodne zajednice trajale gotovo godinu i pol dana. Na temelju ovlasti što ih je Vijeće za provedbu mira u BiH Visokom predstavniku dodijelilo još 1998. godine, u BiH je do sada smijenjeno oko 150 lokalnih dužnosnika na različitim razinama vlasti - od članova Predsjedništva BiH pa do voditelja različitih općinskih službi. Ashdown je pojasnio kako bi u obzir za "rehabilitaciju" moglo doći njih oko 100, no na samom početku razmatrat će se tek "veoma mali broj" takvih slučajeva. "Riječ je o osobama koje više nisu prijetnja provedbi Daytonskog sporazuma", kazao je Ashdown.
PEKING
Kina "nikad neće tolerirati" neovisnost Tajvana i "učinit će sve što može kako bi se ostvarilo mirno ujedinjenje domovine", izjavio je u petak kineski predsjednik Hu Jintao optuživši Taipei da "opstruira status quo" između dviju strana. Hu je to rekao uoči otvaranja godišnje sjednice kineskog parlamenta na kojoj bi se trebao usvojiti "zakon o sprječavanju odcjepljenja" koji će omogućiti da se svako proglašenje tajvanske neovisnosti smatra nezakonitim potezom. "I dalje ćemo činiti sve što možemo kako bismo pokušali postići mirno ujedinjenje naše domovine", rekao je Hu pred skupinom članova parlamenta. "No, nikad nećemo tolerirati neovisnost Tajvana i nikad nećemo dopustiti separatističkim snagama koje podupiru takvu neovisnost da odvoje Tajvan od Kine, bez obzira na načine kojima će se one pritom služiti ili imena koja će pronaći za novu državu", rekao je kineski predsjednik.
BEJRUT
Sirijski predsjednik Bašar al-Asad trebao bi u subotu objaviti povlačenje dijela sirijskih postrojbi iz Libanona i preraspoređivanje ostatka u blizinu granice, doznaje se u petak iz libanonskih izvora. Asad bi mjeru, koja je u skladu sa sporazumom iz Taifa kojim je okončan libanonski grđanski rat (1975.-1990.), trebao objaviti u obraćanju sirijskom parlamentu u subotu, rekao je izvor. Prema tom sporazumu, sirijske snage trebale bi se prerasporediti u istočnu dolinu Beka, a potom bi se libanonska i sirijska vlada dogovorile o rokovima njihova ostanka u zemlji. Sirijski dužnosnici izvješće nisu željeli komentirati. Asad je za časopis Time od ovoga tjedna kazao da bi se 14.000 sirijskih vojnika iz Libanona moglo povući za nekoliko mjeseci te da je to prije svega tehničko, a ne političko pitanje.
ZAGREB
Veći dio Europe i dalje je zahvaćen snježnim nevremenom, a mnogi europski gradovi okovani su ledom i snijegom, što otežava promet i normalan život njihovim stanovnicima, prenose agencije. Simbol Pariza, Eiffelov toranj zatvoren je u petak za posjetitelje drugi dan zaredom. Problem leda koji se uhvatio na čeličnu konstrukciju građevine ne može se riješiti posipanjem soli po stepenicama, jer bi moglo doći do korozije, a eventualno korištenje pijeska pri aktiviranju zaleđenog dizala moglo bi ga oštetiti. Ovo je prvi put od 1986. godine da je Eiffelov toranj nekoliko dana zatvoren zbog hladnoće. U samome glavnom francuskom gradu palo je između 10 i 15 centimetara snijega, a temperature su već nekoliko dana ispod nule, prenosi France presse. Na autocestama u središtu zemlje zbog snježnih je nanosa blokirano 700 automobila i kamiona, a dogodilo se i nekoliko automobilskih nesreća. Prometni problemi nastali su i u Normandiji gdje su se kolnici tijekom noći zaledili. U Nizozemskoj se zbog guste magle i leda na autocesti A15 blizu mjesta Nijmegen u petak ujutro dogodio lančani sudar u kojemu nasreću nije bilo poginulih, no više je osoba ozlijeđeno. U nizozemskim sjeveroistočnim pokrajinama zabilježene su za ožujak rekordno niske temperature od -21 stupanj Celzijusa. U posljednja dva dana u toj je zemlji palo najviše snijega u posljednjih 50 godina. Veći dio Engleske, posebno jugoistočni, također je pogodilo snježno nevrijeme. Ondje su već trinaesti dan zaredom izmjerene temperature ispod ništice, a u najteže pogođenoj pokrajini Kentu zatvoreno je stotinjak škola.