Zbog neriješenih pitanja u plinskom biznisu, INA je inicirala sastanak u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. Hitnost tog sastanka je i u činjenici da će uvoz plina iz Rusije od travnja do kraja rujna biti reduciran, a time će nedostajati neophodnih 140 milijuna prostornih metara plina. Taj je plin nužan za punjenje podzemnog skladišta Okoli, no, on se može nadoknaditi interventnim uvozom, što dakako ima svoju cijenu, ističe se u priopćenju Inine Službe za informiranje i odnose s javnošću.
Iz Ine upozoravaju na višegodišnje probleme u potrošnji prirodnog plina, napose u zimskim mjesecima, te trenutnu situaciju u kojoj je zadnji hladni val poremetio isporuku, a potrošnja kućanstava porasla je za 30 posto.
Podsjećaju da je prirodni plin najjeftiniji i ekološki najčistiji energent, te da bi zbog toga djelatnost poslovanja plinom trebalo učiniti ekonomski profitabilnom i razvojnom.
"Nažalost, zbog dugogodišnjih neodgovarajućih niskih cijena to se ni ove godine nije dogodilo", navode iz Ine.
Ilustriraju to podatkom da je INA samo na razini cijena plina iz uvoza i prodajne cijene u posljednjih pet godina izgubila preko 300 milijuna američkih dolara. Unatoč tomu, kako ističu, u realizaciju projekta plinskih polja sjevernog Jadrana INA je uložila 350 milijuna dolara.
Kao svoje jasne intencije u plinskom sektoru iz Ine navode potrebu jasne i precizno razrađene strategije plinskog biznisa, nužnost da se prekine cjenovno obezvređivanje tog energenta, a kod formiranja cijena uključe troškovi istraživanja i razvoja.
U Ini smatraju i da je nužno donijeti novi tarifni sustav za dobavu prirodnog plina, te se nadaju da će biti donijet formiranjem Hrvatske agencije za regulaciju energetskih djelatnosti.
Iz Ine detaljno obrazlažu i trenutnu situaciju u isporukama prirodnog plina.
Podsjećaju da je početkom ovog tjedna, odnosno zadnje dane veljače iz sustava potrošeno oko 910.000 prostornih metara plina više nego je dobavljeno iz raspoloživih domaćih izvora i uvoza iz Rusije, a unatoč svim provedenim dogovorenim smanjenjima (posebice HEP-u i Petrokemiji) potrošnja je u utorak premašila dobavljene količine za oko 500.000 kubika, ili u prosjeku za 21.000 kubika na sat.
Do kritične točke opstojnosti sustava održavana je potrošnja u Petrokemiji, ali je noću 2. ožujka i njena razina potrošnje dogovoreno svedena na 18.000 kubika na sat.
Petrokemija toliko dobiva i danas, HEP troši 16.000 kubika na sat, veliki su industrijski potrošači smanjili potrošnju, a trend snižavanja tlaka u plinooskrbnom sustavu postoji i dalje, navode iz Ine.