Potrošnja plina početkom ovog tjedna, u ponedjeljak, iznosila je oko 570.000 prostornih metara na sat, dok se iz domaće proizvodnje, uvoza i podzemnog skadišta Okoli moglo osigurati oko 440.000 kubika na sat, ističu iz INA-Naftaplina.
Nedostajuća razlika pokrivala se u početku iz akumulacije u plinovodu, ali smanjivanjem tlaka u sustavu, moralo se, kažu u Naftaplinu, ponovno pribjeći redukcijama isporuke velikim potrošačima, jer je to bio jedini način da se osigura dovoljno plina za opskrbu široke potrošnje, odnosno kućanstava.
Redukciju je najprije osjetio HEP kojemu je isporuka s oko 50.000 kubika na sat, početkom tjedna smanjena na oko 16.000, dok je noćas, nešto iza ponoći reducirana i isporuka kutinskoj Petrokemiji koja umjesto 60.000 kubika na sat dobiva oko 18.000 kubika, dovoljnih tek za hladni pogon.
Iz Naftaplina ističu da domaća proizvodnja i dalje, iako je i sama u otežanim uvjetima zbog niskih temperatura, radi maksimalnim kapacitetima od oko 200.000 prostornih metara na sat (150.000 kubika polja na kopnu, a oko 50.000 kubika iz sjevernog Jadrana).
S padom temperature pak ponovno je, za oko 9 posto, smanjena isporuka ruskog plina i ta je isporuka na oko 110.000 prostornih metara na sat.
Dodatni je problem i činjenica da podzemno skladište prirodnog plina Okoli ne može više raditi punim kapacitetom, nego radi s kapacitetom od oko 165.000 kubika na sat. Naime, u skladištu Okoli je na početku zimske sezone bilo oko 450 milijuna kubika plina, ali je već isporučeno oko 300 milijuna, pa je trenutno u skladištu oko 158 milijuna prostornih metara plina, navode u Naftaplinu.
Ističu također kako je u posljednja dva mjeseca, siječnju i veljači, ukupna potrošnja plina iznosila oko 610 milijuna prostornih metara.
Iz Ine apeliraju na kućanstva na štednju u grijanju prostorija, a nadaju se da bi se, s obzirom na najavljeno zatopljenje, opskrba mogla normalizirati idućih dana.
Zbog smanjene isporuke plina kutinska je Petrokemija nešto poslije ponoći ponovno zaustavila proizvodnju, što se, s obzirom na izrazito niske temperature i nestabilnost plinoopskrbnog sustava, uz sva nastojanja, nije mogla izbjeći, izjavio je predsjednik Uprave Petrokemije Boris Mesarić.
Petrokemiji zastoji, a to je već četvrti ove zime, donose nesagledive posljedice. Naime svaki novi start postrojenja stoji do 5 milijuna kuna, dok troškovi mjesečnog zastoja, bez gubitka proizvodnje, iznose 40 milijuna kuna.
Petrokemija je ove zime već oko dva mjeseca izvan proizvodnje, a trenutni zastoj pada posebno teško, jer se, kažu u tvrtki, upravo stabilizirala otprema gnojiva za proljetnu sjetvu.
Praksa dosadašnjih zimskih isporuka prema kutinskim postrojenjima više se nikako ne bi smjela ponoviti, kategorični su u Petrokemiji u kojoj je, inače, za danas za poslijepodne sazvana i izvanredna sjednica Nadzornog odbora, reagirala je već i podružnica Sindikata EKN-a, a aktiviran je i Stožer za obranu Petrokemije.