Ruševna zgrada na Zrinskom trgu, zvana žitna kuća, opasna je za pješake i cestovni promet između Robne kuće i kružnog toka na Korzu, dodao je Joha.
Za tu zgradu, kazao je, trebaju se brinuti Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom, karlovački Konzervatorski odjel Ministarstva kulture i Građevinska inspekcija Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Novinarima su podastrti dokumenti u kojima se od mjerodavnih tijela zahtijevalo da se hitno popravi objekt na temelju stručnih proračuna i projekata iz 1999. i 2000. te projekta sigurnosne skele iz 2004.
Sudski vještak za graditeljstvo Branko Čordašev, koji je radio na tim projektima i prvom pokušaju sanacije "Žitne kuće" iz 1995., kad je po njegovu nalazu bilo dostatno samo popraviti krovište i stropnu konstrukciju, upozorio je da je zbog nerazriješena pitanja vlasništva zgrada propala, tako da se mogu urušiti zidovi prvoga kata, pa "ni skela s platnom više nije zaštita". Po njegovu mišljenju ugroženo je četiri-pet metara okolnog prostora pa je moguće još samo "osigurati zgradu od nekontrolirana urušenja ili je srušiti".
Žitna kuća, u prizemlju koje su bili poslovni prostori a na katu devet stanova, oduzeta je bivšim vlasnicima nakon Drugoga svjetskog rata, ali se u tijeku denacionalizacije nasljednici, koji danas žive u Izraelu i Kanadi, nisu na vrijeme javili za taj postupak pa je zgrada prenesena u državno vlasništvo. Kad je to rješenje 2001. postalo pravomoćno, mogući nasljednici, koji nemaju hrvatsko državljanstvo, su se javili žalbom na rješenje, rečeno je.
Pročelnik Upravnog odjela komunalnih djelatnosti Grada Karlovca Mladen Rakočević kazao je kako je daljnje rješavanje vlasništva onemogućeno jer hrvatska država s tim zemljama nema bilateralne sporazume o nasljeđivanju nekretnina.