Kako je priopćeno, u prijedlogu promjene zakona ubuduće bi bilo onemogućeno održavanje prosvjeda na mjestima koja "nedvosmisleno podsjećaju na žrtve organiziranog progona i ponižavanja". Listu takvih objekata bi, kako je priopćio ministar unutarnjih poslova Otto Schily (Socijaldemokratska stranka Njemačke- SPD), zajednički trebali donijeti Bundestag i parlamenti saveznih pokrajina. Zabrana bi se odnosila na povijesne objekte poput spomenika Holokaustu u Berlinu, Brandenburških vrata te memorijalne komplekse koncentracijskih logora. Isto tako bi veličanje političara nacionalsocijalističkog režima ubuduće bilo kažnjivo. Time bi bili zabranjeni tradicionalni marševi neonacista na Hitlerov rođendan ili na godišnjicu smrti nacističkog vođe Rudolfa Hessa.
Podršku promjeni zakona dali su i ministri unutarnjih poslova saveznih pokrajina na sastanku održanom u petak u Berlinu.
Schily je upozorio da je tijekom prošle godine zabilježen porast marševa i prosvjeda provokativnog karaktera. Jedan od konkretnih ciljeva promjene zakona o okupljanju je i sprječavanje marša neonacista 8. svibnja pred Brandenburškim vratima na 60. godišnjicu oslobođenja Europe. Divljanje neonacista pred Brandenburškim vratima 8. svibnja bilo bi pogubno po ugled Njemačke u svijetu, zaključio je Schily.
Ministrica pravosuđa Brigitte Zypries (SPD) izjavila je da desni radikali ne smiju profitirati od rupa u zakonima.
Predstavnici demokršćanske oporbe pozdravili su najavu strožeg zakona ali istodobno drže da ono ne ide dovoljno daleko. Liberali pak strahuju da je proširenje zakona u nekim svojim dijelovima protuustavno jer ograničava neka prava.
I koalicijski partner SPD-a stranka Zelenih drži da je upitna ustavna odredba o slobodi održavanja prosvjeda. Vodstvo Zelenih pristalo je na inicijativu Otta Schilyja ali istodobno drži da se protiv desničara ne smije boriti smanjenjem sloboda iskazivanja mišljenja. Najavu novog, strožeg zakona pozdravio je Sidikat njemačkih policajaca.