ZAGREB
Hrvatski predsjednik Stipe Mesić pozvao je u petak na jačanje suradnje među balkanskim državama i na njihovu integraciju u euroatlantsku zajednicu, piše agencija France Presse izvješćujući s inauguracije hrvatskog predsjednika koji po drugi puta staje na čelo države. S tim u svezi je Mesić susjednim država poručio da će "dobri i normalni odnosi ostati prioritetima vanjske politike za koje će se zauzimati", dok je međunarodnoj zajednici poručio da će raditi na tome da "Hrvatska bude otvorena država...usmjerena na ulazak u euroatlantske integracije", ističe AFP dijelove Mesićeva govora. Njemačka agencija dpa, izvješćujući o polaganju Mesićeve prisege pred sucima Ustavnog suda na Trgu sv. Marka, piše da se hrvatski predsjednik potom obratio hrvatskim građanima riječima da "Hrvatska mora bit demokratska, civilizirana i napredna država...u kojoj nitko neće biti diskriminiran". Mesić je, kako izvješćuje ta agencija, podržao protuterorističku koaliciju ali uz opasku da sve akcije treba prvo odobriti UN. Britanska agencija Reuters, koja je samo zabilježila da je Mesić danas položio drugu predsjedničku prisegu, prenosi njegov intervju za Vjesnik u kojem je Mesić "priznao da je Hrvatska propustila u potpunosti se pozabaviti problemom ratnih zločina" zbog čega se, kako piše Reuters, na moguće hrvatsko članstvo u EU "nadvio tmuran oblak". Agencija navodi da je ta činjenica zasjenila drugu Mesićevu predsjedničku inaguraciju.
ZAGREB
Europske institucije su spremne i tehnički pripremljene za početak pregovora s Republikom Hrvatskom, rekao je potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za unutarnje poslove Franco Frattini na susretu s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem u petak u Zagrebu, priopćeno je iz Ureda Predsjednika. Potpredsjednik Europske komisije je na sastanku također naglasio važnost rješavanja jedinog preostalog otvorenog političkog pitanja koje se tiče pune suradnje s Haškim sudom, a koje je važno ne samo za Hrvatsku nego i za cijelu regiju, stoji u priopćenju. Frattini je u petak nazočio Mesićevoj inauguraciji na drugi predsjednički mandat, a odvjeno se sastao i s premijerom Ivom Sanaderom.
ZAGREB
Prioritet Slovačke je da Hrvatska što prije uđe u Europsku uniju, izjavio je u petak u Zagrebu slovački predsjednik Ivan Gašparovič koji je nazočio predsjedničkoj inauguraciji Stjepana Mesića za drugi mandat. "Jedan od prioriteta Slovačke i moj osobni je da Hrvatska što prije uđe u EU", rekao je Gašparovič dodavši da će tijekom poslijepodneva razgovarati s hrvatskim predsjednikom o procesu pristupa Hrvatske u EU. Kako je istaknuo Gašparovič, Slovačka drži da je Hrvatska ispunila sve uvjete za članstvo u Uniji. On je tijekom prijepodneva održao bilateralne susrete s predsjednicima Crne Gore Filipom Vujanovićem i Makedonije Brankom Crvenkovskim. Razgovarali smo i o situaciji u regiji, kazao je Gašparovič, istaknuvši da je Slovačka zainteresirana da sve zemlje regije budu dio Unije.
ZAGREB
Odnosi Hrvatske i Srbije od temeljne su važnosti za budućnost regije, izjavio je u petak u Zagrebu predsjednik Srbije Boris Tadić, jedan od državnika koji su došli nazočiti predsjedničkoj inauguraciji Stjepana Mesića za drugi mandat. "Odnosi naših zemalja od temeljne su važnosti za budućnost regije, kao što su srpsko-hrvatski odnosi bili pretpostavka stabilnosti bivše Jugoslavije tako su sada pretpostavka stabilnosti čitave regije i ja ih vidim u dobrom svjetlu", rekao je Tadić. Kako je istaknuo, on bi "izvjesne tegobe koje smo imali ostavio malo po strani" te bi "pokušao vidjeti u kojem bi pravcu mogla ići ekonomska i tehnološka suradnja, kako bi se mogla pronaći zajednička tržišta i razvijati zajednički proizvodni programi". Naglasivši da je on veleposlanik srpske privrede u svijetu, Tadić je dodao da vidi "ogromne potencijale zajedničkog nastupa Hrvatske i Srbije na stranim tržištima jer smo mala tržišta kao pojedinačne zemlje, tehnologije nam nisu dovoljno moćne da konkuriraju drugim ekonomijama i naše su privrede komplementarne". Na pitanje novinara što bi se moglo učiniti da se riješe neka bilateralna pitanja koja su ostala otvorena, poput razgraničenja na Dunavu, Tadić je odgovorio: "To je sada tehničko pitanje, ja ću podržati svako ubrzanje tog procesa, svaka prepreka koja nam onemogućava snažnu ekonomsku suradnju je nešto što treba izbjeći".
BEOGRAD
U ovom trenutku je "nemoguće" govoriti o eventualnom povlačenju hrvatske tužbe protiv Srbije i Crne Gore pred Međunarodnim sudom pravde, izjavio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u intervjuu beogradskim "Večernjim novostima" od petka. "Uvijek sam govorio da je bolje deset godina pregovarati, nego deset dana ratovati i uvijek sam za to da se stvari sporazumno rješavaju. Ali, kad ne može doći do sporazuma, onda svakako postoje drugi načini predviđeni međunarodnim pravom. Ta stvar će se u jednom dugom vremenu rješavati", kazao je Mesić.Kad je o granicama riječ, sporazum o Prevlaci već funkcionira, a činjenica da je Dunav mijenjao svoj tok i da granica više nije ista kao nekada "ne smije biti kamen spoticanja i problem i te granice mora se riješiti", naglasio je hrvatski predsjednik. Kad je riječ o "slučaju Gurović", košarkašu koji je istetovirao Dražu Mihailovića na ruci, zbog čega mu je bio zabranjen ulazak u Hrvatsku, Mesić kaže: "Eto, vidite: igrao za Partizan, a nosi Dražu na ruci! Koji je to povijesni apsurd! Povijest je takva kakva je i najbolje je da je ostavimo povjesničarima, da se ne politizira. Činjenice - ako to jesu - moraju biti prihvatljive za sve. Neki uvjeravaju da su komunizam i fašizam isto. A fašizam je u svojoj ideji i realizaciji brutalan zločin, a komunizam u ideji to nije. On je samo u boljševičkoj realizaciji bio djelomično zločin", kazao je Mesić, dodajući da "kod nas još nigdje nije pokrenuta tema: što je bilo s partizanima koje su zarobili ustaše i četnici, a svi su bili pobijeni".
AUSCHWITZ
Glavna tužiteljica Haškog suda (ICTY) Carla del Ponte u petak je odala počast žrtvama holokausta prilikom posjeta bivšem nacističkom logoru smrti Auschwitz-Birkenau, na jugu Poljske. Del Ponte je posjetila dio muzeja Auschwitza u kojem se čuvaju osobne stvari logoraša, nakon čega je zapalila svijeću na "zidu smrti" pred kojim su nacisti streljali tisuće logoraša, izvijestila je poljska novinska agencija PAP. Također je posjetila lokaciju "tvornice smrti" u Brikenau, udaljenom tri kilometra, gdje je obišla ruševine četiri krematorija i logorsku baraku. Pred međunarodnim spomenikom u Birkenau, Del Ponte je također zapalila svijeću. "Poljska savršeno dobro zna što je to genocid, jer je na svom teritoriju imala logor Auschwitz", izjavila je Del Ponte pred novinarima u četvrtak, prvog dana posjeta Poljskoj, podsjećajući da se ove godine obilježava 10 godina od masakra u Srebrenici a dvojica najodgovornijih, Radovan Karadžić i Ratko Mladić, su još na slobodi. Del Ponte je u intervjuu poljskom dnevniku "Gazeta Wyborcza", objavljenom danas, podsjetila i na trećeg najtraženijeg haškog bjegunaca, generala Antu Gotovinu. "Ne zanima me politika. Hoću samo da general Gotovina stigne do Haaga", kazala je Del Ponte, ističući kako se na putu do izvršenja pravde najčešće ispriječe interesi politike. "Gazeta Wyborcza" navodi kako tužiteljica Del Ponte posjećuje Poljsku u sklopu nastojanja na čelnike članica EU uvjeri u potrebu da pojačaju pritisak na Zagreb.
RIM
Papa Ivan Pavao Drugi službeno će 29. travnja posjetiti talijanskog predsjednika republike, Carla Azeglia Ciampija, na njegov osobni poziv, priopćio je u petak Quirinale, sjedište šefa države. Istodobno je i ured za tisak Svete Stolice potvrdio službeni posjet Pape predsjedniku talijanske republike u petak 29. travnja na dan svete Katarine, zaštitnice Italije. To je prva najava ureda za tisak Svete Stolice o budućim aktivnostima Pape otkako se je on 10. veljače vratio iz bolnice Gemelli, u koju je bio prebačen u noći između 1. i 2. veljače zbog respiratorne krize. U javnosti se ocjenjuje kako objavljivanje informacije o izlasku Pape iz Vatikana dokazuje da se Ivan Pavao II. zdravstveno oporavlja.
MOSKVA
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u petak da nedavni iranski potezi pokazuju kako ta zemlja nema nuklearno oružje, a najavio je i nastavak ruske mirnodopske nuklearne suradnje s Iranom. Putin je glavnome iranskom pregovaraču za nuklearna pitanja Hassanu Rohaniju koji boravi u posjetu Moskvi rekao da "najnoviji potezi pokazuju da Iran nema nuklearno oružje" i da će Rusija nastaviti suradnju s Teheranom u "svim sektorima, među ostalim i u mirnodopskoj atomskoj energiji". Sjedinjene Države inzistiraju da Rusija prekine tu nuklearnu suradnju u sklopu koje se kraj Bušera gradi snažan iranski nuklearni reaktor. Službeni Washington vjeruje da se Iran služi programom za nuklearnu energiju kao paravanom za razvoj nuklearnoga oružja.
DUBLIN
Irska policija od petka ispituje sedam osoba pritvorenih zbog povezanosti s operacijom pranja novca koja je pak možda povezana s nedavnom velikom pljačkom banke u Belfastu za koju se odgovornom smatra Irska republikanska armija (IRA). Trojica muškaraca uhićena su u srijedu na željezničkoj postaji u Dublinu s gotovo stotinu tisuća eura gotovine. Za to je vrijeme u četvrtak policija izvela cijeli niz racija u južnome gradu Corku i zaplijenila 2,3 miljuna funta u kući jednoga lokalnog poslovnog čovjeka. Trojica muškaraca i jedna žena uhićeni su u tim racijama u Corku. Dvojica su poznati kao članovi Sinn Feina, parlamentarne stranke i političkoga krila IRA-e. Prema irskim zakonima sedmero uhićenih mogu u pritvoru biti najviše 72 sata. IRA je u više navrata poricala upletenost i pljačku 26 milijuna funti za što je sumnjiče irska i britanska vlada.