US-S-gospodarstvo-globalizacija US.28.XII.-NYT-AMER. GOSPODARSTVO SJEDINJENE DRŽAVETHE NEW YORK TIMES28. XII. 1999.Vrste kapitalizma" (...)Američka vrsta kapitalizma, demokratska, s manjim regulacijama i puna mogućnosti za pojedince
da propadnu kao i da uspiju, općenito se smatra modelom kojega drugi trebaju oponašati. Kako se približava kraj stoljeća, nema više nikakvih dvojba da su državno upravljana gospodarstva, koja su se velikim dijelom suvremenoga doba nadmetala s kapitalizmom, propala. Manje je jasno nego što mnogi Amerikanci pomišljaju, koji će se model kapitalizma, američki, europski ili japanski, najvjerojatnije pokazati dominantnim u sljedećim desetljećima.Uspjeh američkoga gospodarstva počeo je prije ovog stoljeća. Zemlja je imala bogate prirodne resurse od početka, a u 19. stoljeću useljavanje i velika ulaganja u željeznicu pomogla su stvaranju kontinentalne ekspanzije gospodarstva. (...)No najspektakularnije koristi došle su iz nečeg dubljeg: obrazovanih ljudi koji rade na pametnijim strojevima. Do 1975., produktivnost, prihod po radniku, bila je dvostruko veća u Sjedinjenim Državama nego u Velikoj Britaniji.
SJEDINJENE DRŽAVE
THE NEW YORK TIMES
28. XII. 1999.
Vrste kapitalizma
" (...)Američka vrsta kapitalizma, demokratska, s manjim
regulacijama i puna mogućnosti za pojedince da propadnu kao i da
uspiju, općenito se smatra modelom kojega drugi trebaju oponašati.
Kako se približava kraj stoljeća, nema više nikakvih dvojba da su
državno upravljana gospodarstva, koja su se velikim dijelom
suvremenoga doba nadmetala s kapitalizmom, propala. Manje je jasno
nego što mnogi Amerikanci pomišljaju, koji će se model kapitalizma,
američki, europski ili japanski, najvjerojatnije pokazati
dominantnim u sljedećim desetljećima.
Uspjeh američkoga gospodarstva počeo je prije ovog stoljeća.
Zemlja je imala bogate prirodne resurse od početka, a u 19. stoljeću
useljavanje i velika ulaganja u željeznicu pomogla su stvaranju
kontinentalne ekspanzije gospodarstva. (...)
No najspektakularnije koristi došle su iz nečeg dubljeg:
obrazovanih ljudi koji rade na pametnijim strojevima. Do 1975.,
produktivnost, prihod po radniku, bila je dvostruko veća u
Sjedinjenim Državama nego u Velikoj Britaniji.
Gospodarstvo je bilo toliko uspješno prošlih nekoliko godina da
postoji prirodno iskušenje da se objavi da je američki slobodni,
'kaubojski' kapitalizam trajno pobijedio europske i japanske
verzije. No povjesničari ekonomije, gledajući dalje, drže takav
zaključak preuranjenim. Svaki od modela ima svoje snage i svaki je
povremeno posrtao posljednjih desetljeća. (...)
Sjedinjene Države djelomice su napredovale zbog ubrzanog ritma
globalizacije i tehnoloških promjena. Brze promjene nagrađuju
prilagodljivost, američku najveću gospodarsku prednost.
Stabilniji europski sustav dugoročnog zapošljavanja može se
pokazati korisnim u mirnijim vremenima.
Zapravo, po svim ovim usponima i padovima, ekonomisti i
povjesničari vide više sličnosti nego razlika među uspješnim
gospodarstvima u Japanu, Europi i Sjedinjenim Državama.
Sve su to aktivne, obrazovane, znanosti okrenute demokracije, s
temeljem na privatnom vlasništvu. One se oslanjaju na razmjerno
otvorena tržišta, trgovinu, i zrele pravne sustave za rješavanje
sporova. Nijedna od vlada nije nekorektna. Sve one, uključujući i
Sjedinjene Države, čvrsto reguliraju financijska tržišta.
Sadašnja dominacija američkoga modela počiva na, povijesno
gledano, promjenjivu iskustvu. Tek je u posljednjih nekoliko
godina sadašnjega oporavka gospodarstvo stvorilo i veliko
povećanje zaposlenosti i povećanje plaća.
No za stručnjake koji proučavaju gospodarsku povijest stoljeća, ne
može biti dvojbe glede središnjeg pitanja. Mjereno svojstvom koje
najbolje određuje gospodarski napredak, rastom produktivnosti,
tržišna gospodarstva Sjedinjenih Država, zapadne Europe i Japana
uvelike su nadmašila državno-upravljane, autokratske,
protutrgovinske režime po Južnoj Americi i Africi."