FR-JP-US-premijeri-Vlada-Diplomacija-Trgovina FR-MONDE 22.12.FR I JAPAN-GLOBALIZACIJA FRANCUSKALE MONDE22. XII. 1999.Pariz i Tokio, zajednički protiv globalizacije"Francuska u Japanu ne traži više samo gospodarskoga partnera - s kojim
su, uostalom, veze sve čvršće - već i političkoga saveznika u borbi protiv globalizacije. Ona bi, smatraju u Parizu i u Tokiju, mogla zapravo dovesti do prave amerikanizacije, namećući svima ono što u Tokiju zovu 'općim pravilima' ('global standards'). Japanski čelnici, tražeći nove pravce u gospodarstvu koje doživljava korjenite promjene, zacijelo nisu daleko od toga da prihvate zamisao o 'kontroliranoj globalizaciji' koju bi nadzirala država -nacija i međunarodne ustanove, a koju je zagovarao francuski premijer za svog boravka u Tokiju ovih dana. Posjet je omogućio da dvije zemljopisno udaljene zemlje, koje se razlikuju po svojoj kulturi i tradiciji, uoče dodirne točke: žurnu potrebu da se obrani identitet od planetarne logike koja teži izjednačavanju posebnosti.To zbližavanje stajališta o globalizaciji znači spasonosnu promjenu francuske politike prema Japanu koji se predugo promatrao samo sa stajališta trgovinskih interesa. Francuska Giscarda
FRANCUSKA
LE MONDE
22. XII. 1999.
Pariz i Tokio, zajednički protiv globalizacije
"Francuska u Japanu ne traži više samo gospodarskoga partnera - s
kojim su, uostalom, veze sve čvršće - već i političkoga saveznika u
borbi protiv globalizacije. Ona bi, smatraju u Parizu i u Tokiju,
mogla zapravo dovesti do prave amerikanizacije, namećući svima ono
što u Tokiju zovu 'općim pravilima' ('global standards'). Japanski
čelnici, tražeći nove pravce u gospodarstvu koje doživljava
korjenite promjene, zacijelo nisu daleko od toga da prihvate
zamisao o 'kontroliranoj globalizaciji' koju bi nadzirala država -
nacija i međunarodne ustanove, a koju je zagovarao francuski
premijer za svog boravka u Tokiju ovih dana. Posjet je omogućio da
dvije zemljopisno udaljene zemlje, koje se razlikuju po svojoj
kulturi i tradiciji, uoče dodirne točke: žurnu potrebu da se obrani
identitet od planetarne logike koja teži izjednačavanju
posebnosti.
To zbližavanje stajališta o globalizaciji znači spasonosnu
promjenu francuske politike prema Japanu koji se predugo promatrao
samo sa stajališta trgovinskih interesa. Francuska Giscarda
d'Estainga nije marila za Japan, a socijalistička Francuska,
unatoč posjetu Francoisa Mitterranda 1982. - prvog francuskog
predsjednika koji je posjetio arhipelag - nije bila puno bolja,
dodajući nemaru i neuljudnost, kada je Edith Cresson, tadašnja
premijerka, nazvala Japance 'mravljim narodom'. Dolaskom Jacquesa
Chiraca na dužnost državnog poglavara, došlo je do neobičnog
zatopljenja odnosa. Ne samo zato što Predsjednik osjeća posebnu
ljubav prema Japanu i osobno je povezan s njime, već i zato što pred
Japancima svjedoči o onomu što je temelj svakom dijalogu:
poštivanje drugog.
Ispruženoj ruci g. Chiraca nedostajao je politički smisao koji bi
se temeljio na zajedničkim brigama. Globalizacija je neobično
zbližila dvije zemlje, a posjet Lionela Jospina potvrdio je moguće
sličnosti.
Pariz i Tokio za sada razmjenjuju stajališta, ali se čini da se vrlo
dobro razumiju. Priprema konferencije Svjetske trgovinske
organizacije u Seattleu već je bila povod za približavanje
japanskog i europskog stajališta. Za stajalište Tokija znakovita
je promjena japanskog ponašanja prema Sjedinjenim Državama tijekom
velikih trgovinskih pregovora: 'Japanska i europska, napose
francuska, stajališta bliža su nego ikad', rekao je uoči
konferencije u Seattleu visoki dužnosnik iz ministarstva za
međunarodnu trgovinu i industriju.
Iako je europsko-japanska suradnja bila taktičke naravi, ona ipak
upućuje na znatne promjene: Japan je na putu da se oslobodi, dakako
oprezno, uobičajenog oponašanja Washingtona. Francuska i Japan,
pak, imaju slična stajališta o siromašnim zemljama: obje zemlje su
najveći zagovaratelji prijedloga G7 o smanjenju njihova duga.
Osuda američke 'jednostranosti' koju je izrekao francuski premijer
na simpoziju što ga je organizirao japanski gospodarski dnevnik
'Nihon Keizai', kao i njegova želja da SAD pokaže više
'uviđavnosti' u uporabi sile, mogle su naići samo na odobravanje u
zemlji izloženoj diktatu i 'poukama' iz Washingtona. (...)
Udruživanje Renaulta i Nissana te drugi važni sporazumi koji će se
zaključiti sljedećih mjeseci - g. Jospin je u Tokiju najavio
osnutak francuske agencije za međunarodna ulaganja, što svjedoči o
važnosti koju bi trebala imati japanske investicije u Francuskoj -
potiču na bolje međusobno upoznavanje. Početak francusko-japanske
suradnje u svezi s usmjeravanjem tijeka globalizacije dobra je
prilika da se učvrsti dijalog između ove dvije zemlje promatrajući
suvremene probleme u svjetlu tradicije i odričući se tako neplodnog
problematiziranja proturječja između tradicije i suvremenosti.
Svatko ima svoj društveni 'obrazac' koji je plod jedne povijesti i
civilizacije. Ni jedan ni drugi ne želi ga nametati. Obje zemlje
žele podijeliti svoja iskustva kako bi pronašle najbolja rješenja,
a zatim ih prilagodile i branile. Lionel Jospin nije poznavao
Japan. No on ne mora proniknuti u tajne svoje civilizacije da bi
znao kako se njezina posebnost mora očuvati", pišu Philippe Pons i
Pascale Robert-Diard.