FR-LIBERATION 29.11.RAZGOVOR S RIFKINOM

FRANCUSKA LIBERATION 29. XI. 1999. 'Sukob između multiancionalnih tvrtka i nacionalnih kultura' Patrick Sabatier razgovarao je u Washingtonu s Jeremyjem Rifkinom, predsjednikom Zaklade za proučavanje gospodarskih trendova (Foundation on Economic Trends) koja je bila jedan od glavnih kritičara globalizacije, moći multinacionalnih kompanija i mogućih skretanja tehnološke revolucije, o kojima je pisao u dvjema knjigama 'Svršetak posla' i 'Stoljeće biotehnologije' (u nakladi 'La Decouverte'): " - O čemu je zapravo, prema vašem mišljenju, riječ u raspravi o globalizaciji? = Globalizacija je zapravo samo jedan oblik bitne promjene kapitalističkog sustava čiji je pokretač tehnološka revolucija. Ona je stvorila oruđa - internet, digitalne komunikacije, nove medije - koja brišu prostorne granice i omogućuju razmjenu na vremenskoj osnovi. Kibernetički je prostor omiljelo mjesto gospodarske djelatnosti zahvaljujući elektronskoj trgovini. S tržišta koja su prvotno bila fizička mjesta gdje su prodavač i kupac razmjenjivali materijalna dobra, prelazi se na mreže preko kojih dobavljači omogućuju pristup intelektualnim dobrima nad kojima zadržavaju vlasništvo i nadzor... - Nije li prosvjede protiv WTO-a u Seattleu potaknuo nagon za samoodržanjem? = Pokret protiv globalizacije zapravo je vrsta refleksa. Ljudi osjećaju da se nešto vrlo važno događa, a ne znaju što, pa prijetnji daju općenito ime 'globalizacija'. Napadom na restaurante McDonald, Jose Bove je (možda nesvjesno) obilježio trenutak u kojemu su se spojila dva odgovora koja je izazvala ta promjena kapitalizma: želja da se očuva biološka i kulturna raznolikost. On podsjeća da su u 'povezanom' i virtualnom svijetu mreža, zemljopis i kultura još važni i da treba sačuvati dvije raznolikosti koje se temelje na zemljopisu - eko-sustave u kojima živimo i kulturne vrijednosti koje dijelimo. (...) - Upozorili ste na gubitak nadzora na području biotehnologije. Kakav je odnos između osude globalizacije i neprihvaćanja genetski promijenjenih organizama (OGM)? = U svijetu koji nude multinacionalne tvrtke na polju biogenetike, šačica dobavljača (Monsanto, Novartis i drugi) 'preporučuju' seljacima ovo ili ono sjeme OGM-a za neko polje i za neku sezonu, dok su i dalje vlasnici sekvence primijenjene DNK. Takav sustav 'povlastica' učvršćuje njihovu moć kao nikad prije u povijesti kapitalizma... Zahvaljujući zaštiti namirnica, zaštita biološke raznolikosti planeta kojoj prijeti jednolična budućnost što je nudi biogenetika, povezana je sa zaštitom kulturnog identiteta. U Europi su brže nego u Americi shvatili da nema bitne razlike između načina na koji se uzgaja, prodaje, pakira, priprema i nudi hrana i zajedničkih vrijednosti na kojima se temelji cjelokupan društveni život. Shvatili su da je kulturna homogenizacija koju simbolizira McDonald povezana s uništavanjem biološke raznolikosti... OGM i McDonaldsi izazivaju sukobe zato što je hrana jedna od bitnih sastavnica kulture. - Ne donosi li liberalizacija trgovine blagostanje gospodarstvima u razvoju i u tranziciji? = Glavna je pogrješka zagovaratelja globalizacije što ih vodi slijepa vjera u najveću važnost tržišta, iako je ono, u stvari, samo ustanova koja je sporedni proizvod. Oni misle da trgovina prethodi kulturi i da sam razvoj međunarodne trgovine stvara uvjete za socijalni razvoj koji će biti koristan za narod... Činjenica je da se tržišta nisu nikada mogla stvarati niti je gospodarstvo moglo djelovati tamo gdje nije bilo kulture socijalne razmjene i zajedničkih vrijednosti. Da bi se uvjerili u to dovoljno je pogledati što se događa u Rusiji u kojoj je stvoreno tržišno gospodarstvo koje je neuspješno, jer je komunizam uništio društveni sektor i kulturne vrijednosti koje izgrađuju povjerenje bez kojega nema trgovine. - Mogu li osude globalizacije utjecati na promjene koje su u tijeku? = Pravi će izazov globalizacije na koncu biti nov odnos snaga koji će se uspostaviti između pojedinaca, mjesnih zajednica, kultura pojedinih država i vlada, s jedne, te golemih multinacionalnih tvrtka koje će nadzirati tržiša informacija i biologiju, s druge strane. Glavni sukob u XXI. stoljeću neće biti samo onaj koji lokalno sučeljava s multinacionalnim, već onaj koji kulturu suprotstavlja znanosti, a one koji žele zaštititi raznolikost onima koji samo vide tržišnu vrijednost i sanjaju samo o standardizaciji. Naravno, tržište i uspješna trgovina potrebni su koliko i različite kulture. No između njih treba ponovno uspostaviti ravnotežu."