ZAGREB, 3. lipnja (Hina) - Svjedočenjem Jelke Smreka, ravnateljice jasenovačkog Spomen područja, danas je na Županijskom sudu u Zagrebu nastavljeno suđenje Dinku Šakiću, bivšem zapovjedniku ustaškog logora u Jasenovcu. Svjedokinja je
naglasila kako je na Šakićevo ime nailazila u pisanim svjedočanstvima trojice preživjelih logoraša - Arse Aleksića i Dragutina Škrgatića koji Šakića terete za ubojstvo Mile Boškovića, te Jakoba Danona koji ga tereti za ubojstvo dvojice židovskih mladića.
ZAGREB, 3. lipnja (Hina) - Svjedočenjem Jelke Smreka, ravnateljice
jasenovačkog Spomen područja, danas je na Županijskom sudu u
Zagrebu nastavljeno suđenje Dinku Šakiću, bivšem zapovjedniku
ustaškog logora u Jasenovcu. Svjedokinja je naglasila kako je na
Šakićevo ime nailazila u pisanim svjedočanstvima trojice
preživjelih logoraša - Arse Aleksića i Dragutina Škrgatića koji
Šakića terete za ubojstvo Mile Boškovića, te Jakoba Danona koji ga
tereti za ubojstvo dvojice židovskih mladića.#L#
Kako je izjavila, Danon je u svom svjedočenju opisao postrojavanje
logoraša na kojem je Šakić ubio dvojicu sedamnaestogodišnjih
Židova, Avrama Montilla i Leona Pereru. Danon navodi kako su ustaše
odveli logorskog harmonikaša Ivu Wollnera na "nekakvu proslavu" u
Bosansku Dubicu, da bi ga sljedećeg dana mrtvog vratili u logor.
"Šakić je tada naredio postrojavanje na kojem je tražio da istupe
logoraši koji su sa Wollnerom radili u pisarnici, svirali u
orkestru i spavali u istoj spavaonici. No, nitko od logoraša nije
istupio. Tada je ustaški časnik Mihaljević rekao Šakiću da mu se
dvojica logoraša u stroju smješkaju, na što im je Šakić naredio da
istupe, te ih hicima iz pištolja ubio", izjavila je svjedokinja,
prepričavajući Danonovo svjedočanstvo. Naglasila je kako se u
svjedočanstvima logoraša optuženi Šakić spominje najčešće samo
imenom i tek ponegdje kao ustaški poručnik ili zapovjednik logora.
Kako je napomenula, iz svjedočanstava se ne može utvrditi kada je
Šakić postao i do kada je bio zapovjednik logora, ali, kako tvrdi,
Šakić je na toj dužnosti bio od proljeća 1944. do studenog iste
godine.
Smreka je mišljenja kako Šakić nije imao bitnog utjecaja na upravnu
i sigurnosnu službu u logoru. Iako je zapovjednik logora bio
formalno nadređen zapovjednicima radne i sigurnosne službe, ipak
je, po njezinim riječima, glavna osoba u logoru bio zapovjednik
radne službe. Razdoblje Šakićevog zapovijedanja Smreka je opisala
kao "miran period u kome se nisu vršila masovna ubojstva".
Smreka je istaknula da se Šakićevo ime, osim u podacima o Maksu
Luburiću i broju žrtava logora, spominje i u izvještaju njemačkog
vojnog atašea u NDH, Sigfrieda Kaschea.
Po njezinim riječima, prvi muzejski postav u Spomen području
Jasenovac postavljen je 1968. i sadržavao je brojne dokumente i
fotografije prikupljene iz tadašnjeg Muzeja narodne revolucije,
svjedočanstva samih logoraša, predmete sakupljene pri obnovi
ciglane te popis žrtava logora koji je izradila Zemaljska komisija
za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača. Tom postavu
su 1989. pridodani razni predmeti iz iskopina, kao što su osobni
predmeti logoraša, zlatnina, dijelovi zubala te sredstva kojima su
ustaše vršile likvidacije - drveni maljevi, noževi, željezne
poluge i čekići, te željezničke tračnice, za koje su, kako je rekla,
ustaše na "Graniku" vezale logoraše kako bi potonuli u Savu.
Smreka je naglasila kako je tijekom okupacije Jasenovca, krajem
1991., sva dokumentacija odnesena. Kako je napomenula, tadašnji
direktor spomen područja izjavio je za televiziju Republike Srpske
da je muzejsku građu prebacio u Bosansku Dubicu, zatim u Banja Luku,
pa u SR Jugoslaviju. U muzeju je do 1991. bilo oko 2.000 originalnih
dokumenata, kao što su dopisne karte logoraša, dokumenti o
upućivanju u logor, otpusnice iz logora, dnevnici pojedinih
logoraških radnih grupa te pisma logorske partijske organizacije.
Po riječima svjedokinje, muzej danas posjeduje samo 150 dokumenata
u kojima nema novih podataka o Šakiću.
Smreka je podsjetila i na iskaz koji je Ljubo Miloš dao na suđenju
nakon rata, a u kojem se navodi da je Maks Luburić njega i Šakića
pozvao da se početkom travnja 1945. vrate u Jasenovac te sa
tadašnjim zapovjednikom logora Hinkom Dominikom Pićilijem pronađu
masovne grobnice na Gradini. "Oni su trebali sakriti tragove
zločina, odnosno otkopati i spaliti leševe. No, kako Šakić nije
znao gdje su grobnice, taj zadatak su izvršili Miloš i Pićili",
izjavila je Smreka.
Šakićev branitelj Branko Šerić prigovorio je načinu ispitivanja
svjedokinje od strane optužbe, jer po njemu, ona ima samo posredna
saznanja, odnosno ono što je pročitala u dokumentaciji i knjigama.
"Na takav način moglo bi svjedočiti još stotine osoba koje su čitale
dokumentaciju, pa čak i Lordan Zafranović koji je snimio film o
Jasenovcu", rekao je Šerić. Predsjednik sudskog vijeća Dražen
Tripalo taj je prigovor odbacio.
Suđenje se nastavlja 8. lipnja.
(Hina) so im