ZAGREB, 27. svibnja (Hina) - Suđenje Dinku Šakiću, bivšem zapovjedniku ustaškog logora u Jasenovcu, nastavljeno je danas na Županijskom sudu u Zagrebu ispitivanjem arhivista, profesora povijesti i arheologije Milana Pojića (42),
voditelja Odsjeka vojnih fondova Hrvatskog državnog arhiva.
ZAGREB, 27. svibnja (Hina) - Suđenje Dinku Šakiću, bivšem
zapovjedniku ustaškog logora u Jasenovcu, nastavljeno je danas na
Županijskom sudu u Zagrebu ispitivanjem arhivista, profesora
povijesti i arheologije Milana Pojića (42), voditelja Odsjeka
vojnih fondova Hrvatskog državnog arhiva.#L#
Pojić je tijekom 1993. sređivao i objedinjavao arhivsku građu
vezanu uz djelovanje Ministarstva unutarnjih poslova Nezavisne
države Hrvatske, u razdoblju od 1941. do 1945. Kako je rekao, kamion
građe je, 1968.,tadašnji Sekretarijat unutrašnjih poslova SR
Hrvatske dovezao u HDA, dok je ostatak dostavljen nakon
rasformiranja Instituta za povijest radničkog pokreta, danas
Hrvatskog povijesnog instituta. Nije mu poznato od kuda SUP-u
dokumentacija.
Krajem 1993., objedinjavanjem građe, sakupljeno je 865 arhivskih
kutija, što, po Pojićevim riječima, čini 86 dužnih metara spisa.
Cilj sređivanja građe bio je proučiti povijest tvorca dokumenata,
kazao je Pojić, te dodao kako je rekonstrukciju rada MUP-a radio na
temelju tada, javno objavljenih dokumenata i zakonskih uredbi.
Istaknuo je da se više od polovine građe odnosi na osobne dosjee
službenika MUP-a NDH. Ostatak građe odnosi se na Upravni odjel MUP-
a, dok se, kako je istaknuo Pojić, neznatni dio, oko pola posto,
odnosno 4 kutije građe odnose na Glavno ravnateljstvo za javni red i
sigurnost.
Pojić je ocijenio kako arhivska građa na kojoj je on radio ne sadrži
dokumentaciju interesantnu za suđenje, jer nema podataka koji
govore o logorima. Na dosje i ime Dinka Šakića nije naišao. "Nisam
ga ni tražio, pa ga nisam ni našao", naglasio je Pojić, kazavši kako
su u spisima većinom dosjei upravnih činovnika, a ne ustaških
dužnosnika.
Na upit zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Janjka Grlića o
odnosu Ustaške nadzorne službe (UNS) i središnje ustaške
organizacije Glavnog ustaškog stana, Pojić je kazao kako se u svom
radu bavio "samo formalnom strukturom ustaških službi i
organizacija, a ne njihovim međusobnim odnosima". Na isti se način
ogradio od većine Grlićevih pitanja.
Kako je rekao, UNS-om koja je trebala braniti čast i sigurnost
hrvatskog naroda, zapovijedao je Eugen Kvaternik. Služba je
djelovala samostalno od kolovoza 1941., kada je osnovana, do
siječnja 1943., kada je formalno ukinuta. Imala je četiri odjela;
Zaštitno redarstvo, Obavještajnu i Sigurnosnu službu, te Ured III,
koji je kasnije preimenovan u Ustašku obranu, pa u Obrambenu
službu, a koji je bio zadužen za sabirne i radne logore.
U listopadu 1942., nakon razvlaštenja Slavka i Eugena Kvaternika,
Zaštitno redarstvo i Obavještajna služba prešli su u Glavno
ravnateljstvo za javni red i sigurnost MUP-a NDH, u koje je, u
siječnju 1943., prešla i Ustaška obrana.
Šakićevog branitelja, Ivana Kerna, zanimalo je tko je autor shema
strukture UNS-a, koje je tužiteljstvo predalo u sudski spis. Grlić
je objasnio da su sheme iz HDA i da ih je još 1966. izradio SUP.
Po Pojićevim riječima, u svibnju 1943. donesena je Ministarska
naredba o unutarnjem ustrojstvu MUP-a, u kojoj se navodi i Odsjek za
upravu logora. Od tada se iz imena službi izbacuje dodatak
"ustaški", dometnuo je Pojić.
Na upit Janjka Grlića koja je vojna formacija osiguravala
jasenovački logor, Pojić je odgovorio da mu to nije poznato, kao ni
podaci o Prvoj domobranskoj pukovniji.
Govoreći o Prvom ustaškom obrambenom zdrugu, Pojić je rekao da su
pripadnici zdruga imali vojne činove, ali da zdrug nije bio dio
oružanih snaga ustaške vojske, već je bio u sastavu UNS-a, odnosno
MUP-a. "Ni nakon objedinjavanja domobranskih i ustaških postrojbi
u 16 tzv. hrvatskih divizija, zdrug se ne navodi kao dio neke od tih
divizija", dodao je.
Na upit predsjednika sudskog vijeća Dražena Tripala gdje bi se
mogla nalaziti dokumentacija vezana uz radne i sabirne logore,
Pojić je rekao kako se ona najvjerovatnije nalazi u Odsjeku za novu
arhivsku građu, koji vodi Slavica Pleše. Sudsko vijeće usvojilo je
prijedlog tužiteljstva da se Slavica Pleše pozove na raspravu kako
bi se očitovala o autentičnosti preslika dokumentacije koja se čuva
u HDA i izvorima te dokumentacije.
Odgovarajući na upit o dostupnosti građe, Pojić je naglasio kako je
po zakonu, građa starija od pedeset godina, dostupna svakom
građaninu.
Suđenje se nastavlja 31. svibnja.
(Hina) so dd