SUĐENJE ŠAKIĆU - SVJEDOČIO VLADIMIR ŽERJAVIĆ

ZAGREB, 31. svibnja (Hina) - Suđenje bivšem zapovjedniku ustaškog logora u Jasenovcu Dinku Šakiću, nastavljeno je danas na Županijskom sudu u Zagrebu saslušanjem Vladimira Žerjavića (87) koji je, istražujući broj žrtava Drugog svjetskog rata na području bivše Jugoslavije, došao do podatka od ukupno 1,027.000 žrtava, od čega je, po njegovim podacima, u jasenovačkom i starogradiškom logoru stradalo najviše do 85.000 osoba.#L# Žerjavić je istaknuo kako ga je na istraživanje ukupnog broja žrtava rata navelo manipuliranje brojem žrtava, koje je Jugoslavija, kako je rekao, preuveličavala da bi od Njemačke i Italije dobila što veću naknadu za ratne štete. "Jugoslavija je Međunarodnoj reparacijskoj komisiji u Parizu nakon rata prijavila 1,706.000 žrtava, navodeći kako je u jasenovačkom i starogradiškom logoru stradalo oko milijun osoba", napomenuo je Žerjavić, ocijenivši kako je to bio početak zablude o broju žrtava rata i stradalih u logoru. Istraživajući ukupan broj žrtava rata, po podacima rođenih i umrlih koji su se vodili do 1939., procijeni prirasta stanovništva za vrijeme rata i popisom preživjelog stanovništva iz 1948., Žerjavić je 1989. došao do ukupne brojke od 1,027.000 žrtava, od čega 59.188 stradalih u jasenovačkom i starogradiškom logoru. Napomenuvši da su njegovi podaci od 25 do 30 posto manjkavi, Žerjavić je zaključio da je u ta dva logora stradalo maksimalno 85.000 osoba i da se niti jednim novim istraživanjem ne bi došlo do većeg broja. U istraživanju se koristio i sa 140 monografija, koje je pronašao u bivšem Institutu za povijest radničkog pokreta, te zbirnim popisom republičkih Zemaljskih komisija iz 1946. koji nikada nije javno objavljen. Zbirom svih monografija došao je do podatka da je u Jasenovcu i Staroj Gradiški stradalo od 48.000 do 52.000 Srba, oko 13.000 Židova, 12.000 Hrvata i 10.000 Roma. "Za pojedina područja naišao sam na nekoliko različitih monografija, pa sam uzimao najveće brojke kako bi izbjegao kritiku da nekoga štitim", istaknuo je Žerjavić. Govoreći o dinamici gubitaka u jasenovačkom i starogradiškom logoru, Žerjavić je kazao kako je 60 posto žrtava ubijeno i umrlo tijekom 1942., što je, kako je rekao, posljedica velike bitke na Kozari. Tijekom 1944. godine, u kojoj je Šakić, po navodima optužnice, od travnja do studenog bio zapovjednik logora, u jasenovačkom logoru je, po Žerjavićevim podacima, stradalo 4.035 osoba. Žerjavić je istaknuo da u dokumentaciji koju je proučavao nije naišao na Šakićevo ime. Dodao je kako je i SUBNOR, između 1950. i 1952., napravio popis žrtava rata, koji također nije objavljen. Treći popis žrtava rata po pojedinom logoru, godinama, republikama i pokrajinama, objavljen je 1964. na zahtjev Njemačke, koja nije htjela prihvatiti raniju brojku od milijun i sedamsto tisuća žrtava, a na osnovu koje je Jugoslavija od Njemačke tražila 40 milijardi, a od Italije 10 milijardi američkih dolara kao naknadu za ratne štete. "Tim popisom, koji nije obuhvaćao stradale kvislinge i kolaboracioniste, utvrđeno je da je u Jugoslaviji stradalo 597.323 osoba", kazao je Žerjavić, dometnuvši kako ni taj popis nije bio javno objavljen, jer je brojka bila znatno manja od one koju je Jugoslavija prijavila tražeći ratne reparacije. Kao glavnog krivca za zataškavanje tog popisa, Žerjavić je naveo Josipa Broza Tita. Žerjavić je napomenuo da je Franjo Tuđman, proučavajući popis, došao do podatka od 185.000 žrtava na području Hrvatske, što je, kako je rekao, u Beogradu izazvalo konsternaciju. "To je bio nevjerovatno mali broj, pa je naručena provjera, nakon koje je utvrđeno da je u Hrvatskoj stradalo 194.000 osoba", kazao je Žerjavić, koji popis iz 1964. drži relevantnim i na kojemu, između ostalog, temelji i svoje podatke. Žerjavić se osvrnuo na istraživanja Antona Miletića, koji je 1990. izdao tri knjige u kojima je poimenice nabrojao oko 26.000 žrtava jasenovačkog i starogradiškog logora. "Na Međunarodnoj konferenciji u New Yorku 1997. Miletić je taj broj povećao na 77.000, što je donekle prihvatio i glavni promotor akcije preuveličavanja broja žrtava, direktor beogradskog Muzeja genocida Milan Bulajić, koji tvrdi da je jasenovački logor bio treći po veličini koncetracijski logor u Europi", napomenuo je Žerjavić, zaključujući kako su se mnoga istraživanja o žrtvama logora radila iz političkih razloga. Suđenje se nastavlja sutra. (Hina) so im