ZAGREB, 26. svibnja (Hina) - Nakon saslušanja svih predloženih svjedoka dostupnih sudu, bivših zatočenika jasenovačkog i starogradiškog logora, kazneni postupak protiv bivšeg zapovjednika ustaškog logora u Jasenovcu Dinka Šakića,
nastavljen je danas na Županijskom sudu u Zagrebu ispitivanjem svjedoka Frane Glavine (68), bivšeg tajnika i pravnog savjetnika Hrvatskog državnog arhiva.
ZAGREB, 26. svibnja (Hina) - Nakon saslušanja svih predloženih
svjedoka dostupnih sudu, bivših zatočenika jasenovačkog i
starogradiškog logora, kazneni postupak protiv bivšeg
zapovjednika ustaškog logora u Jasenovcu Dinka Šakića, nastavljen
je danas na Županijskom sudu u Zagrebu ispitivanjem svjedoka Frane
Glavine (68), bivšeg tajnika i pravnog savjetnika Hrvatskog
državnog arhiva.#L#
Glavina je više od 20 godina radio u Državnom arhivu, u kojem je,
kako je rekao, pohranjeno 56 knjiga i 814 arhivskih kutija koje
sadrže građu Zemaljske komisije za utvrđivanje ratnih zločina
okupatora i njihovih pomagača, koju je 1944. osnovao AVNOJ i koja je
do 1947. prikupljala dokumentaciju vezanu uz ratne zločine i logor
Jasenovac. Toj građi pridodano je još šest kutija tzv. Anketne
komisije za kulturnu suradnju. "Kada bi se sva građa posložila, to
bi iznosilo 83 dužna metra", naglasio je Glavina, te dodao kako mu
je građa poznata, iako nije izravno radio na njoj.
Istaknuo je kako prije nije čuo za Dinka Šakića, niti se sjeća da je
naišao na njegovo ime u arhivskoj građi, no ne isključuje da je
Šakić naveden, no kako mu je bio nepoznat moguće je da je to
previdio.
Kako je rekao, Komisija nije pronašla niti jedan originalan
dokument o Jasenovcu, a sva ustaška arhiva nakon rata temeljito je
opljačkana. Većina je dokumenata, po njegovim riječima, završila u
Beogradu.
Glavina drži da je velika većina građe, koja je i danas svima
dostupna, potpuno neupotrebljiva, jer je komisija, po njegovim
riječima, radila površno, u partizanskim uvjetima, a rad se nije
temeljio na kaznenom pravu. "Ljude su često proizvoljno teretili.
Ponekad samo zato što su predavali nekom ustaškom djetetu ili
izlagali slike za ustaše", kazao je Glavina. Navevši primjere
Jakova Danona i Dragutina Čulinovića, kazao je da su oni bili
svjedoci u nekoliko stotina slučajeva, a da se uopće ne vidi od kuda
su im poznate okolnosti o kojima su govorili.
Napomenuo kako je zadaća Komisije bila među ostalim utvrditi tko je
počinio zločine i tko bi trebao odgovarati pred sudom, te sakupiti
dokaze koji bi poslužili za izručenje zločinaca koji su
emigrirali.
Po njegovim riječima, autentična građa je samo ona koja je
kontinuirano čuvana u za to predviđenoj ustanovi. U protivnom, kako
je rekao, moguće je krivotvorenje. Upitan je li naišao na slučaj
krivotvorenja, Glavina je naveo kako je jedan tjednik objavio očiti
falsifikat vezan uz jednog bivšeg ustaškog časnika iz Dubrovnika,
kojem se nije mogao sjetiti imena. Također je naveo primjer jednog
izraelskog sveučilišnog profesora iz Haife, rođenog Zagrepčanina,
koji je, kako je rekao Glavina, "toliko prekrdašio u svojem
navodnom znanstvenom istraživanju ratnih zločina, da ga se i
njegovo sveučilište odreklo". "Taj je profesor išao toliko daleko
da je tvrdio kako u Srbiji nije bilo kolaboracionista, dok je s
druge strane sve zločine pripisivao hrvatskoj strani", kazao je
Glavina. Prisjetio se kako je za vrijeme suđenja Andriji Artukoviću
na jednoj izložbi u Zagrebu prikazana fotografija dvije odrezane
glave partizana uz potpis da su to bile žrtve monstruoznog zločina u
Jasenovcu. Glavina je kazao kako je fotografija autentična, ali
kako je prava istina da su te partizane uhitili i masakrirali u
Sloveniji, a ne u jasenovačkom logoru.
Sudsko vijeće prihvatilo je na današnjoj glavnoj raspravi
prijedlog županijskog državnog odvjetnika Radovana Šanteka da se
odustane od saslušanja Renate Terzijan i Dragice Bradovski, koje
zbog bolesti nisu u mogućnosti svjedočiti, te Ervina Rosenberga iz
Izraela, Eduarda Šajera i Jovana Stjepanovića iz SRJ, koji nisu
željeli doći u Zagreb. Suđenje se nastavlja sutra.
(Hina) so im