BRUXELLES - Europska unija će i sljedeće godine, u kojoj je čekaju izbori za Europski parlament i promjene na čelu ključnih institucija, borbu protiv krize temeljiti na dosadašnjem pristupu, inzistiranjem na provedbi teških reformi kako bi se povećala konkurentnost gospodarstva. To za mnoge članice znači nova odricanja u zamjenu za nesigurna obećanja o solidarnosti. Zagovornici stroge politike štednje kako bi se uravnotežili državni proračuni i obuzdali javni dugovi ističu da je takva politika počela davati prve rezultate, ali da dužnička kriza u eurozoni još nije gotova. Kao primjer navode Irsku, koja je potkraj 2013. uspješno izišla iz programa financijske pomoći i od sada će se moći sama financirati na financijskim tržištima, te Španjolsku, koja bi u siječnju trebala završiti program pomoći bankarskom sektoru. Naglašavaju i da se prvi znakovi oporavka pojavljuju i u Grčkoj. Glavna zagovornica takvog pristupa, njemačka kancelarka Angela Merkel, najavila je da će inzistirati da nekonkurentne zemlje eurozone potpišu pravno obvezujuće ugovore da će provesti bolne strukturne reforme u zamjenu za financijske poticaje.
LJUBLJANA - Konsolidirani državni bruto dug Slovenije iznosio je krajem trećeg tromjesečja ove godine 21,9 milijardi eura ili 62,6 posto BDP-a, objavio je danas slovenski statistički zavod. Dug je tako povećan za 48 milijuna eura u odnosu na prethodni kvartal. Ne računajući dokapitalizaciju triju državnih banaka, državni deficit u tri kvartala 2013. ocijenjen je na 1,004 milijardi eura ili 3,8 posto BDP-a, dok je lani u istom razdoblju iznosio 1,13 milijarde, odnosno 4,3 posto BDP-a. U prva tri kvartala ove godine država je za dokapitalizaciju banaka namijenila 444 milijuna eura, prema 61 milijun eura u istom prošlogodišnjem razdoblju. Tako je ukupni deficit do kraja rujna 2013. iznosio 1,45 milijardi eura ili 5,5 posto BDP-a, dok je lani u istom razdoblju bio na razini od 4,5 posto BDP-a.
Prihodi od poreza su u trećem kvartalu 2013. u usporedbi s istim razdobljem 2012. nominalno povećani za 5,7 posto, a prihodi od socijalnih doprinosa smanjili za 1 posto. U trećem ovogodišnjem tromjesečju Slovenija je, po podacima statističkog zavoda, ostvarila primarni suficit od 42 milijuna eura, odnosno 0,5 posto BDP-a.
RIM - Dioničari najstarije banke u svijetu, talijanske Monte dei Paschi di Siena, odobrili su tijekom vikenda povećanje kapitala banke za 3 milijarde eura, no tek u svibnja, što je izazvalo neizvjesnost oko toga hoće li ta banka morati biti nacionalizirana. Glavni dioničari te treće po veličini talijanske banke odbili su plan njezina spašavanja, koji je predviđao prodaju tri milijarde eura vrijednih dionica u siječnju. Umjesto toga, nužno povećanje temeljnog kapitala odgodili su iza 12. svibnja. Predsjednik upravnog odbora te banke Alessandro Profumo, inače bankar s međunarodnim ugledom i nekadašnji čelnik Unicredita, mogao bi dati ostavku nakon tog, dosad nezabilježenog sukoba s najvećim dioničarem, Fondazione Montepaschi, dobrotvornom zakladom blisko povezanom s lokalnim političarima. Ostavku bi mogao dati i izvršni direktor banke Fabrizio Viola. Profumo i Viola već su osigurali podršku skupine banaka koje bi jamčile za izdavanje prava, no pod uvjetom da se povećanje temeljnog kapitala provede do kraja siječnja. Pozornost se sad usmjerava na Rim, gdje i ministarstvo gospodarstva, koje nadgleda zaklade banaka, i talijanska središnja banka, pomno prate tijek zbivanja.
ABU DHABI - Bogate zemlje Perzijskog zaljeva mijenjaju taktiku u nastojanjima da osiguraju dovoljne količine hrane i više milijardi dolara vrijedna ulaganja usmjeruju prema razvijenim zemljama Europe i SAD-u, napuštajući ulaganja u Afriku. Poljoprivredna tvrtka iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) Al Dahra u ožujku je kupila za 400 milijuna dolara osam poljoprivrednih tvrtki u Srbiji, gdje je stav javnosti prema poljoprivrednim tvrtkama u stranom vlasništvu manje oštar. Projekti u Europi, Sjevernoj Americi i Australiji znaju biti skuplji, manje je prostora za stvaranje velikih posjeda nego u Africi, ali donose i manje političkih problema i manji rizik za UAE, Saudijsku Arabiju, Katar i Kuvajt. Te su zemlje ovisne o uvozu od 80 do 90 posto hrane. Ulaganje tvrtke Al Dahra u Srbiji, kojem je cilj razvoj kompanija za uzgoj i preradu hrane za izvoz, jedna je od najvećih ulaganja u poljoprivredni sektor Srbije zadnjih nekoliko desetljeća. Fond za razvoj Abu Dhabi najavio je i kredit od 400 milijuna dolara za poljoprivredni sektor Srbije. Osim u Srbiji Al Dahra ulaže i drugdje u Europi i Americi, tvrtka Jenaan u SAD i Španjolsku, a katarski Hassad Food je osnovao 2009. podružnicu u Australiji, s fokusom na proizvodnju žitarica i stoke.
LONDON - Cijena nafte zadržala se danas na londonskom tržištu iznad 112 dolara za barel, poduprta eskalacijoma nemira u afričkim zemljama izvoznicama nafte. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte ostala nepromijenjena u odnosu na zatvaranje u petak, na 112,16 dolara. Na američkom tržištu barelom se također trgovalo po nepromijenjenoj cijeni od 100,24 dolara. Na tom je tržištu cijena barela u petak premašila 100 dolara po prvi puta nakon 21. listopada. "Cijenu barela na londonskom tržištu iznad 110 dolara podupire smanjeni izvoz iz Libije i Južnog Sudana", kaže Chee Tat Tan iz Phillip Futuresa. Unatoč prošlotjednoj ponudi primirja u Južnom Sudanu, vojska te zemlje sukobila se tijekom vikenda s paravojnim postrojbama. U Libiji su, pak, zaposleni na osiguranju nafte u glavnom gradu Tripoliju zaprijetili blokadom cjevovoda, čime je eskalirao val štrajkova na naftnim poljima i u izvoznim lukama, koji ugrožavaju naftni izvoz te zemlje. Libija trenutno izvozi svega 250.000 barela nafte dnevno. Zalihe nafte u SAD-u, najvećem svjetskom potrošaču, smanjene su u prošlome tjednu za 4,7 milijuna barela, iako je američka proizvodnja nafte na najvišoj razini u posljednjih 25-godina.
LONDON - Tečaj jena prema dolaru zaronio je na valutnim tržištima na novu najnižu razinu u više od pet godina jer se očekuje da će japanska središnja banka iduće godine dodatno olabaviti monetarnu politiku. Cijena dolara porasla je danas 0,2 posto, dosegnuvši 105,41 jen, najvišu razinu od listopada 2008. Tečaj eura također je prema japanskoj valuti ojačao za 0,2 posto, na 144,74 jena, nedaleko 145,67 jena, najviše razine u više od pet godina, koju je dosegnuo u petak. U odnosu pak, na američku valutu, tečaj eura stabilno se kreće oko 1,3740 dolara, nakon što je u petak u jednom trenutku dosegnuo 1,3894 dolara, najvišu razinu od listopada 2011. U mršavom, blagdanskom trgovanju europsku valutu podržava repatrijacija sredstava banaka eurozone, koje nastoje ojačati svoje kapitalne baze prije nego što Europska središnja banka (ECB) započne provjeru njihovih kapitalnih pozicija. Tim provjerama, koje će početi iduće godine, ECB želi ustanoviti kojim bi bankama trebao svježi kapital. Podršku euru pružila je i izjava predsjednika ECB-a Marija Draghija za njemački Spiegel da nema potrebe za hitnim smanjenjem kamata u eurozoni, te da nema naznaka deflacije.
LONDON - U skromnom trgovanju na europskim burzama najvažniji indeksi u ponedjeljak su blago oslabili, nakon snažnog rasta posljednjih tjedana, no cijene se dionica i dalje kreću oko najviših razina u zadnjih pet godina. FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica ojačao je do 11,30 sati 0,2 posto, na 1.315 bodova, novu najvišu razinu od polovice 2008. godine. Od početka godine taj je indeks porastao oko 16 posto. Oko 11,30 sati londonski FTSE indeks bio je u minusu 0,15 posto, a frankfurtski DAX i pariški CAC oko 0,2 posto. Dionica talijanske banke Monte Paschi mađu najvećim je gubitnicama, nakon vijesti da su tijekom vikenda dioničari te najstarije banke u svijetu odlučili povećanje temeljnog kapitala za 3 milijarde dolara provesti tek u svibnju, umjesto u siječnju. Odmah na početku trgovanja na Milanskoj burzi cijena te dionice potonula je 5,6 posto, no zatim je nadoknadila dio gubitaka, te je trenutno u minusu oko 2 posto. Strateg pri investicijskom društvu Alpari Craig Erlam ističe da mnogi investitori očekuju da se snažan uzlet cijena dionica nastavi i u siječnju.
NEW YORK - Na Wall Streetu se kraju bliži najbolja godina u posljednjih 16, pa ulagači imaju razloga za optimizam na ulasku u 2014., no teško je očekivati da će se ponoviti tako snažan rast cijena dionica kao u ovoj godini. Dow Jones indeks skočio je prošloga tjedna 1,6 posto, na 16.478 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,3 posto, na 1.841 boda, a za toliko je ojačao i Nasdaq indeks, dosegnuvši 4.156 bodova. Od početka godine S&P 500 indeks u plusu je 29,1 posto, n putu najvećeg godišnjeg rasta od 1997. Dow Jones porastao je istodobno 25,8, a Nasdaq indeks 37,7 posto. Kako su mnogi ulagači povezali božićne i novogodišnje blagdane, i ovoga se tjedna očekuje mršav obujam trgovanja, a cijene bi dionica mogla dodatno porasti jer menadžeri fondova uljepšavaju portfelje na kraju godine. Ulagači imaju razloga za optimizam i u vezi iduće godine. Očekuje se ubrzanje rasta američkog gospodarstva, nezaposlenost bi trebala pasti a kupovna moć stanovništva porasti. No kako Dow Jones i S&P 500 indeks već danim dosežu nove najviše razine u povijesti, teško se može očekivati da će u idućoj godini nastaviti tako snažan rast cijena dionica kao u ovoj.
TOKIO - Na azijskim burzama vlada dobro raspoloženje na kraju vrlo uspješne godine za tržišta kapitala, pa su cijene dionica na većini njih i danas porasle. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks oko 7,30 sati bio u plusu 0,8 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Singapuru i Australiji porasle između 0,1 i 0,6 posto. No burzovni indeksi u Hong Kongu i Šangaju blago su pali, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio nepromijenjen u odnosu na petak. Obujam trgovanja na Tokijskoj i ostalim azijskim burzama i danas je mršav jer su mnogi ulagači već zatvorili svoje knjige za ovu godinu. Najviše su rasle cijene dionica na Tokijskoj burzi, koja je ove godine u regiji uvjerljivo na prvom mjestu po dobicima. Od početka godine Nikkei je u plusu gotovo 56 posto, pa će mu 2013. biti najbolja godina od 1972. To se zahvaljuje agresivnoj poticanoj monetarnoj i fiskalnoj politici premijera Shinzo Abea. Jutros je japanske ulagače oraspoložila vijest da je tamošnji najutjecajniji poslovni lobi predložio povećanje osnovnih plaća radnika po prvi puta nakon šest godina.