BRUXELLES - Ministri poljoprivrede 28 zemalja članica prihvatili su u ponedjeljak na sastanku u Bruxellesu novi reformski paket za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) za sljedeće sedmogodišnje programsko razdoblje, što otvara put zemljama članicama da pripreme svoje nacionalne programe. U sedmogodišnjem proračunu za razdoblje 2014-2020. za Zajedničku poljoprivrednu politiku predviđeno je ukupno 408,31 milijardi eura (38 posto cijelog Višegodišnjeg financijskog okvira za 2014-2020). Za prvi stup Zajedničke poljoprivredne politike, to jest za izravna plaćanja poljoprivrednicima namijenjeno je 312,73 milijarde eura, a za drugi stup, ruralni razvoj 95,58 milijardi eura. Novi reformski paket sastoji se od četiri uredbe - o izravnim plaćanjima, ruralnom razvoju, horizontalnim pitanjima i o zajedničkim tržišnim organizacijama. Također je donesena i prijelazna uredba za 2014. godinu kako bi se premostio jaz između sadašnjeg pravnog okvira i novih reformskih elemenata, uglavnom u izravnim plaćanjima i ruralnom razvoju, koji će se početi primjenjivati tek od 2015. godine. Zbog kašnjenja u donošenju potrebnih pravnih akata na razini EU-a odlučeno je da se ti reformski elementi počnu provoditi od 2015. kako bi se zemljama članicama omogućilo da pripreme svoje nacionalne programe.
LUXEMBOURG - U trgovinskoj razmjeni Europske unije s ostatkom svijeta u listopadu je zabilježen višak, pri čemu je višak iskazala i trgovinska bilanca Hrvatske, pokazale su prve procjene Eurostata. Vanjskotrgovinska bilanca EU28 iskazala je tako višak u iznosu 4,3 milijarde eura, dok je u istom razdoblju godine ranije iskazan manjak od 10,2 milijarde eura. Ukupni izvoz EU-a u ostale zemlje svijeta uvećan je dva posto na godišnjoj razini, na 153,6 milijardi eura, dok je uvoz smanjen za osam posto, na 149,2 milijarde eura. Sezonski prilagođen izvoz Hrvatske na mjesečnoj je razini uvećan za 1,5 posto, na približno 300 milijuna eura. Uvoz je pak smanjen za 34,5 posto, na također oko 300 milijuna eura. Višak u trgovinskoj bilanci eurozone u listopadu je uvećan na 17,2 milijarde eura, s 9,6 milijardi eura u istom mjesecu prošle godine. Izvoz eurozone u ostatak svijeta u listopadu je iznosio 172,2 milijarde eura i bio je za jedan posto veći u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. Uvoz je, pak, u navedenom razdoblju smanjen za tri posto, na 155 milijardi eura. Prema sezonski prilagođenim podacima, izvoz eurozone u listopadu je uvećan za 0,2 posto na mjesečnoj razini, dok je uvoz smanjen za 1,2 posto.
ZAGREB/BERLIN - Predsjednici stranaka njemačke velike koalicije, CDU-a, CSU-a i SPD-a, Angela Merkel, Horst Seehofer i Siegmar Gabriel svečano su u ponedjeljak u Berlinu potpisali koalicijski sporazum, a njemački predsjednik Joachim Gauck formalno je predložio Bundestagu izbor Angele Merkel na dužnost savezne kancelarke, nakon čega bi članovi nove vlade trebali u utorak prisegnuti pred Bundestagom. Koalicijski sporazum na 185 stranica, koji nosi naslov "Oblikovanje budućnosti Njemačke", čelnici vladajuće koalicije već su jednom potpisali prije nepuna tri tjedna, a svečano potpisivanje u ponedjeljak predstavlja neposredni uvod u izbor nove vlade. Merkel je na čelu njemačke vlade od 2005., a ovo je njezin treći mandat i drugi na čelu velike koalicije. Merkel je već u nedjelju objavila imena kandidata za ministarska mjesta. Ministar financija Wolfgang Schaeuble (71), najstariji član vlade, ostat će na svojoj dužnosti. Merkel je naglasila da se raduje nastavku njihove suradnje, te da je ime "Wolfganga Schaublea povezano sa stabilnošću eura i politike koja uz to ide, i sa svim što je važno u Europi". CSU je imenovala Alexandera Dobrinta za ministra prometa, dosadašnjeg ministra unutarnjih poslova Hansa-Petera Friedricha za ministra poljoprivrede i Dagmar Woehrl za ministricu razvitka. SPD je ranije objavio da će njihov predsjednik Sigmar Gabriel biti ministar ministar gospodarstva i vicekancelar. Merkel (59) u utorak će početi svoj treći uzastopni mandat, tri mjeseca nakon pobjede na izborima 22. rujna.
ZAGREB - Banke nisu krive za veće troškove vlasnika deviznih kredita povezane s oscilacijama valutnih tečajeva, ali moraju izvijestiti klijente o mogućim promjenama tečajeva, zaključio je danas mađarski vrhovni sud, odgodivši mišljenje o bankovnim jednostranim izmjenama ugovora do preliminarne presude europskog suda. Ugovori o deviznim kreditima omogućili su zajmoprimcima da iskoriste prednost povoljnijih kamata od onih u kreditima iskazanima u mađarskim forintama. Stoga moraju snositi i rizike povezane s oscilacijama valutnih tečajeva, zaključio je sud. Ugovori o kreditima ne mogu biti poništeni isključivo na osnovi rizika povezanih s tečajnim oscilacijama, upozorava sud, naglasivši ipak da su financijske institucije dužne izvijestiti klijente o mogućim promjenama valutnih tečajeva i o njihovom utjecaju na visinu mjesečnih rata. U slučaju poništenja ugovora o kreditu, sudovi moraju pronaći načina da dopune ugovor i osiguraju njegovu valjanost, a ostali njegovi aspekti ostaju na snazi, dodaju suci. Što se pak tiče banaka i njihovih jednostranih izmjena ugovora o kreditima, mađarski vrhovni sud odgodio je presudu o tom aspektu problema do objave preliminarne presude Europskog suda pravde u odgovarajućem sporu. Sada se čeka sljedeći potez vlade premijera Viktora Orbana, koja je poručila da je odlučna u namjeri da pomogne vlasnicima deviznih kredita. Stoga još nije isključena mogućnost da vlada bankama nametne program pomoći u otplati spornih kredita. Mjesečne rate vlasnika deviznih kredita u Mađarskoj naglo su poskočile zbog osjetnog pada vrijednosti mađarske forinte, pa su mnogi građani zatražili zaštitu pred sudovima.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u ponedjeljak su izrazitije ojačali, budući da su ohrabrujući gospodarski pokazatelji iz eurozone nadjačali zabrinutosti ulagača u vezi daljnjih poteza u američkoj monetarnoj politici. Londonski Ftse indeks uvećan je tako za 0,8 posto, na 6.492 boda, frankfurtski DAX za oko 1,5 posto, na 9.140 bodova, a pariški CAC za 0,95 posto, na 4.098 bodova. Glavni razlog dobrog raspoloženja među ulagačima bili su najnoviji podaci londonske istraživačke tvrtke Markit o daljnjem jačanju aktivnosti u privatnom sektoru eurozone uslijed rasta novih narudžbi. Preliminarni zbirni indeks menadžera nabave (PMI), koji objedinjuje proizvodni i uslužni sektor, u prosincu je tako uvećan na 52,1 bod, s 51,7 bodova u prethodnom mjesecu. Najveći pojedinačni dobitnik bila je britanska energetska tvrtka Aggreko, sa skokom cijena dionica od 5,7 posto, nakon što je objavila da će njezini cjelogodišnji rezultati poslovanja biti nešto iznad očekivanja. Solidan rast cijene zabilježila je i dionica Telecoma Italia, od 4,6 posto, uslijed vijesti da je američka tvrtka BlackRock povećala svoj vlasnički udio. Izrazitije dobitke imao je i njemački Deutsche Telekom (DT), s rastom cijena dionica od četiri posto, nakon napisa u The Wall Street Journalu da tvrtka Sprint Corp razmišlja o preuzimanju T-Mobilea, koji je u DT-ovu većinskom vlasništvu.
LONDON - Euro je ojačao danas prema dolaru na međunarodnim tržištima, jer su ulagače ohrabrili podaci londonske istraživačke tvrtke Markit o jačanju aktivnosti u eurozoni. Euro je u takvim okolnostima nakratko dosegnuo 1,38 dolara, da bi se potom stabilizirao na 1,3774 dolara, što znači da je ojačao 0,25 posto u odnosu na zatvaranje prethodne trgovine. Jedinstvena europska valuta prema jenu nije zabilježila veće promjene pa se njome trgovalo po 142 jena. Time se zadržala ispod najviših razina u pet godina od 142,82 jena, na koju se popela prošloga tjedna. Dolar je prema jenu oslabio 0,23 posto, na 102,95 jena. Jen je jačao uslijed većih kupovina te valute utočišta kojoj su se ulagači okrenuli nakon slabih podataka iz kineske industrije.