BRUXELLES - Ministri financija zemalja eurozone postigli su u noći na srijedu napredak u pregovorima oko drugog stupa bankovne unije, prije svega o tome kako će se u prijelaznom razdoblju financirati sanacija banaka u poteškoćama. Dogovor predviđa da banke uplaćuju u jedinstveni sanacijski fond, koji bi nakon 10 godišnje akumulacije, to jest 2025. godine imao na raspolaganju oko 55 milijardi eura. Do tada, ako u fondu nema dovoljno sredstava, zemlje članice mogle bi uvesti poreze bankama, a ako ni to ne bude dovoljno, mogle bi koristiti javni, proračunski novac za sanaciju banaka. Ako pak države nemaju dovoljno novaca mogle bi posuditi od Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), fonda za spašavanje eurozone, kao što je to učinila Španjolska za dokapitalizaciju svojih banaka prošle godine. Takvo rješenje u skladu je s njemačkim stajalištima, jer Berlin želi odgoditi što je dulje moguće rješenje po kojem zemlje članice eurozone dijele troškove sanacije i likvidacije banaka u nekoj drugoj državi eurozone.
LUXEMBOURG/ZAGREB - Sezonski prilagođene graditeljske aktivnosti u eurozoni u listopadu su na mjesečnoj razini pale za 1,2 posto, a u Europskoj uniji 0,3 posto, pokazale su prve procjene Eurostata. Pad graditeljskih aktivnosti u eurozoni je ubrzao, budući da su u rujnu aktivnosti bile smanjene za 0,5 posto, nakon značajno revidiranog preliminarnog podatka o 1,3-postotnom padu. U EU pad aktivnosti su na mjesečnoj razini usporene obzirom da je u rujnu pad iznosio 0,7 posto, nakon revizije preliminarnog podatka kojim je bio procijenjen u visini 1,3 posto. Eurostat nije objavio mjesečne podatke za Hrvatsku, navodeći da nisu dostupni, već podatak za treće tromjesečje u kojem su graditeljske aktivnosti u Hrvatskoj smanjene za 0,5 posto u odnosu na prethodno razdoblje. U drugom tromjesečju zabilježen je njihov pad od jedan posto. U EU graditeljske aktivnosti u trećem su tromjesečju prema prethodnom porasle za 2,1 posto, a u eurozoni za 1,7 posto. Na mjesečnoj razini su aktivnosti u graditeljskom sektoru pale u šest zemalja, a uvećane u osam. Najveći pad zabilježen u Španjolskoj, od 2,9 posto, u Slovačkoj, od 2,3 posto, i u Njemačkoj, od 1,7 posto, a rast u Sloveniji, od 7,6 posto i Češkoj, od 7,2 posto.
BERLIN - Njemačko poslovno raspoloženje poboljšalo se u prosincu, dosegnuvši najvišu razinu od travnja 2012., što je još jedan znak da bi rast u najvećem europskom gospodarstvu mogao ubrzati u idućoj godini. Institut iz Muenchena Ifo objavio je u srijedu da je njegov indeks poslovne klime, koji se temelji na mjesečnoj anketi u oko 7.000 tvrtki, porastao na 109,5 bodova, što je u skladu s prosječnom prognozom u anketi Reutersa. Usporedbe radi, u studenom je indeks iznosio 109,3 boda.
TOKIO - Japanski trgovinski deficit poskočio je u studenom 35 posto na godišnjoj razini, dosegnuvši najvišu vrijednost za taj mjesec u povijesti praćenja tog pokazatelja, katapultiran visokim troškovima uvoza energenata, objavila je danas vlada. Rast deficita 17 mjeseci zaredom ujedno je najdulje razdoblje njegova povećanja otkad su se počele voditi te statistike 1979. godine, priopćilo je ministarstvo financija. Deficit je u studenom iznosio 1.290 milijardi jena (12,9 milijardi dolara), u usporedbi s 957 milijardi jena deficita u istom mjesecu lani. Uvoz je pritom porastao za 21 posto na godišnjoj razini a izvoz za 18 posto. Japanske podatke pritišće također i pad tečaja jena koji pogoduje izvoznicima, ali povećava cijenu uvezenih energenata. Japan je uglavnom upućen na uvoz energije. Japanci zaziru od nuklearne energije nakon 2011. kada su potres i tsunami oštetili nuklearnu elektranu Fukushima, uzrokujući katastrofu. Japan planira u travnju 2014. podići PDV-a sa sadašnjih pet na osam posto, također jedan od mogućih razloga rasta uvoza.
LJUBLJANA - Slovenski predsjednik Borut Pahor založio se, u razgovoru za poslovni dnevnik "Finance" od srijede, za potpuni izlazak države iz vlasništva u tri najveće domaće banke te se također zauzeo za međunarodnu pomoć u utvrđivanju krivice za loše stanje u slovenskim bankama podsjetivši pritom na primjer Islanda. "Zauzimam se za privatizaciju svih triju banaka i mislim da nije potrebno da država u Novoj Ljubljanskoj banci (NLB) zadrži četvrtinu dionica", rekao je Pahor. Europska komisija poduprla je plan slovenske vlade za sanaciju triju vodećih banaka u državnom vlasništvu, NLB-a, Nove kreditne banke Maribor (NKBM) i Abanke javnim sredstvima, s time da će banke trebati biti privatizirane. Za razliku od vlade koja u najvećoj banci namjerava zadržati četvrtinu dionica, Pahor je za potpunu prodaju banke u što skorijem vremenu. "Pri sankcioniranju nekih strateških nepravilnosti, primjerice u bankarskom sustavu, mogli bismo u pomoć pozvati i strane stručnjake. Blisko mi je iskustvo Islanda koji je za otkrivanje nepravilnosti u bankama angažirao istražitelje iz Francuske", rekao je Pahor.
LJUBLJANA - Europska komisija u srijedu je odobrila slovenske mjere dodjele državne pomoći za pet vodećih banaka. Potvrđeni su planovi restrukturiranja Nove Ljubljanske banke (NLB) i Nove kreditne banke Maribor (NKBM) te privremeno odobrena pomoć za Abanku. Riječ je o tri banke u većinskom ili pretežitom vlasništvu države. Uz to, odobrena su i mjere koje je slovenska vlada poduzela prilikom kontrolirane likvidacije dviju privatnih banaka - Factor banke i Probanke. "Današnje odluke pojačat će povjerenje u slovenske banke", izjavio je u Bruxellesu europski povjerenik za konkurenciju Joaquin Almunia. Slovenija je time dobila zeleno svjetlo za dokapitalizaciju banaka, a u slučaju NLB, NKBM, Probanke i Factor banke i dozvolu za prijenos njihovih loših potraživanja na tzv. lošu banku, dok u slučaju Abanke s prijenosom njenih loših plasmana mora pričekati na konačnu odluku Europske komisije.
LONDON - Stopa nezaposlenosti u Velikoj Britaniji u tromjesečnom se razdoblju zaključno s listopadom spustila na 7,4 posto, što je njezina nova najniža razina u posljednje četiri godine. Usporedbe radi, u tromjesečnom razdoblju zaključno s rujnom stopa nezaposlenosti iznosila je 7,6 posto, pokazali su podaci britanskog statističkog ureda ONS. Riječ je o najnižoj stopi nezaposlenosti od tromjesečnog razdoblja zaključno s travnjem 2009. godine. U priopćenju ONS-a dodaje se da je broj nezaposlenih u tromjesečnom razdoblju od kolovoza od listopada smanjen za 99 tisuća, na 2,39 milijuna. Britanska središnja Bank of England objavila je u svojim smjernicama da neće podizati ključnu kamatnu stopu s rekordno niskih 0,5 posto dok se stopa nezaposlenosti ne spusti na sedam posto.
MILANO - Prosvjedi u Italiji protiv vladinih mjera štednje uvelike su opravdani, naglasio je čelnik moćne talijanske konfederacije industrijalaca. "U posljednjih nekoliko godina nismo bili previše usredotočeni na ono što treba učiniti kako bismo potaknuli gospodarski rast", rekao je jučer predsjednik Confindustrije Giorgio Squinzi, ukazavši na "raširenu slabost" u zemlji. "Stanje u talijanskom realnom gospodarstvu u mnogim je slučajevima dramatično. Prosvjedi polako postaju vidljiva manifestacija stanja koje je i nadalje iznimno teško", upozorio je. Proteklih tjedana promet i trgovinu u gradovima širom Italije blokirali su prosvjedi organizirani pod pokroviteljstvom pokreta I Forconi (Vile). Izvorno su pokret osnovali vozači kamiona i poljoprivrednici, koje je ujedinilo nezadovoljstvo štednjom motiviranim povećanjem poreza. Danas I Forconi obuhvaća široku lepezu skupina nezadovoljnika, uključujući i radikalne desničare, protivnike globalizacije, nogometne navijače, studente, nezaposlene i vlasnike malih obrta, koji "političku klasu" smatraju odgovornom za najdulju recesiju u talijanskoj povijesti. Nezaposlenost je na rekordno visokih 12,5 posto i procjenjuje se da svako deseto dijete u Italiji živi u apsolutnom siromaštvu.
LONDON - Cijene nafte pale su danas na londonskom tržištu prema 108 dolara za barel uoči odluke američke središnje banke o planiranom smanjenju monetarnih poticaja za gospodarstvo. Na londonskom je tržištu barel pojeftinio 31 cent, na 108,13 dolara, nakon što je u utorak pri zatvaranju bio u minusu jedan dolar. Na američkom tržištu njegova se cijena neznatno spustila, na 97,11 dolara. Jučer je zaključila trgovanje u minusu 26 centi. Očekuje se da će čelnik Feda Ben Bernanke danas naznačiti kada bi središnja banka SAD-a mogla početi smanjivati 85 milijardi dolara mjesečno vrijedan program kupnje obveznica kojim je podupirala globalnu imovinu, uključujući robe. Taj je program proteklih godina kočio jačanje dolara. Iako dobri američki gospodarski podaci potiču špekulacije da bi Fed mogao smanjiti program već danas, mnogi ulagači smatraju da će to učiniti tek sljedeće godine. Američko tržište podupiru očekivanja rasta potražnje u najvećem svjetskom potrošaču nafte nakon što su objavljeni podaci Američkog instituta za naftu (API) pokazali neočekivano veliki pad zaliha sirove nafte u prošlom tjednu, za 2,5 milijuna barela. Londonsko je tržište blago pritisnula smanjena potražnja zbog zatvaranja rafinerija u Francuskoj, povezanog sa štrajkom radnika.
TOKIO - Na većini azijskih burzi jutros se trguje oprezno dok ulagači čekaju odgovor kada će američki Fed početi smanjivati poticajne monetarne mjere, koje su godinama podržavale rast cijena dionica. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 1,9 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle između 0,3 i 0,5 posto. Burzovni indeksi u Australiji, Šangaju i Singapuru skliznuli su do 0,2 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 0,2 posto. Snažan rast cijena dionica u Tokiju zahvaljuje se kupnji fondova koji pred kraj godine uljepšavaju svoje portfelje. Podržan poticajnom fiskalnom i monetarnom politikom Nikkei indeks porastao je od početka godine 49 posto, što je njegov najveći godišnji skok od 1972. Na ostalim se burzama, pak, trguje oprezno jer ulagači ne žele riskirati uoči odluke američke središnje banke o poticajnim mjerama koje su godinama podržavale rast gospodarstva i cijena dionica. Jučer je počela dvodnevna sjednica čelnika američke središnje banke, a danas navečer očekuje se priopćenje.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica blago pale jer ulagači nisu spremni znatnije mijenjati pozicije prije odluke američke središnje banke o poticajnim monetarnim mjerama. Dow Jones oslabio je 9 bodova, ili 0,06 posto, na 15.875 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,31 posto, na 1.781 bod, a Nasdaq indeks 0,14 posto, na 4.023 boda. U utorak je počela dvodnevna sjednica čelnika američke središnje banke, a u srijedu se očekuje priopćenje. Većina analitičara smatra da će Fed programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica, vrijedne 85 milijardi dolara mjesečno, smanjiti početkom iduće godine. Međutim, kako gospodarstvo stabilno raste i kako su republikanci i demokrati u Washingtonu postigli dogovor o proračunu, moguće je da Fed već na ovoj sjednici smanji poticaje, koji su godinama podržavali rast gospodarstva i cijena dionica. Zbog toga na tržištu vlada oprez, na što ukazuje i rast VIX indeksa 'straha' Čikaške burze opcija za 1,1 posto, na 16,2 boda, najvišu razinu od polovice listopada.