ZAGREB - Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić danas nije želio komentirati završetak prvog dijela postupka za iskazivanje interesa za koncesiju upravljanja i održavanja autocesta Hrvatskih autocesta (HAC) i Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ), ni navesti je li i tko dostavio prijave, objasnivši kao bi to bilo protuzakonito, ali je istaknuo da je zadovoljan. Rok za iskazivanje interesa za sudjelovanjem u koncesiji upravljanja i održavanja autocesta HAC-a i ARZ-a istekao je danas u 12 sati. Iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture su priopćili kako je Povjerenstvo Ministarstva nakon isteka roka za dostavu evidentiralo pristigle zahtjeve za sudjelovanje, a temeljem kojih će se utvrditi koje natjecatelji će biti pozvani na dostavu inicijalnih ponuda. Budući je riječ o pregovaračkom postupku s prethodnom objavom, iz Ministarstva ističu da sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi, ne smiju iznositi podatke o sudionicima u postupku odnosno natjecateljima sve do zaprimanja i javnog otvaranja konačnih ponuda. Nakon zaprimanja konačnih ponuda bit će javno objavljene informacije o sudionicima u postupku iskazivanja interesa vezano za davanje koncesije za upravljanje i održavanje hrvatskih autocesta, navode iz resornog ministarstva.
ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić izjavio je danas da na natječaju za privatizaciju Croatia osiguranja očekuje dvije dobre i kvalitetne obvezujuće ponude o kojima će Vlada moći odlučivati već ovog tjedna ili najkasnije idućeg. Ministar Linić je to novinarima izjavio danas u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture nakon što je s direktoricom EBRD-a za Hrvatsku Vedranom Jelušić Kašić potpisao ugovor o jamstvu između RH i EBRD-a za financiranje projekata modernizacije HŽ Infrastrukture. Kazavši u vezi privatizacije Croatia osiguranja kako se nada da to neće završiti kao kod Hrvatske poštanske Vjeruje da će o tim ponudama Vlada moći odlučivati, kako je kazao, već ove srijede, ili na sjednici idući tjedan. Danas ističe rok za predaju obvezujućih ponuda za privatizaciju Croatia osiguranja, nakon što su valjane neobvezujuće ponude krajem rujna dostavili rovinjska Adris Grupa i poljski osiguravatelj PZU. U neobvezujućoj ponudi Adris grupa je za 43 postotni udjel ponudila 104,5 milijuna eura, odnosno 790,27 eura po dionici te dokapitalizaciju od 130 milijuna eura. Poljski PZU je pak za 50 postotni udio u Croatia osiguranju ponudio 142 milijuna eura, što je 900,90 eura po dionici, kao i 50 milijuna eura dokapitalizacije.
ZAGREB - HŽ Infrastruktura danas je s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) potpisala ugovor o zajmu od 40 milijuna eura, što će ta tvrtka utrošiti za nabavu opreme za održavanje tračnica, ugradnju informacijskog sustava za upravljanje energetskom učinkovitošću te za zbrinjavanje viška radnika slijedom svog programa restrukturiranja i modernizacije. Taj su ugovor u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture potpisali predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić i direktorica EBRD-a za Hrvatsku Vedrana Jelušić Kašić u prisustvu resornog ministra Siniše Hajdaš Dončića i ministra financija Slavka Linića koji je s Jelušić Kašić potpisao ugovor o jamstvu između RH i EBRD za financiranje projekata modernizacije HŽI-ja. Zajam 40 milijuna eura dogovoren je na 15 godina s tim da su prve tri godine poček, a to je, po ocjeni Peričića, i priznanje da je HŽ Iinfrastruktura na uspješnom putu restrukturiranja i modernizacije. Za to osim zajma EBRD-a poduzeće koristi i fondove EU-a, što omogućava da su ove godine investicije HŽ Infrastrukture bile 300 posto veće nego prošle godine, a iduće će godine biti 200 posto veće nego ove. Zajam EBRD-a ministar Hajdaš Dončić ocijenio je trenutno najpovoljnijim izvorom sredstava na hrvatskom tržištu, ocjenjujući i da će modernizacija željezničke infrastrukture, u što će se sliti i velika sredstava iz EU fondova, biti pokretač hrvatske industrije.
ZAGREB - Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) je od siječnja do kraja studenoga ove godine odobrila oko 6,3 milijardi kuna kredita, što je oko 20 posto manje nego u istom razdoblju lani, što u HBOR-u objašnjavaju manjom potražnjom gospodarstvenika za obrtnim sredstvima te velikim brojem predstečajnih nagodbi. HBOR je u prvih jedanaest mjeseci ove godine odobrio oko 6,3 milijarde kuna kredita, što je 20 post manje nego u istom razdoblju 2012. godine, koja je bila rekordna godina s iznosom od 10,2 milijarde kuna, kazao je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev na današnjem susretu s novinarima. Važnim ocjenjuje podatak da je HBOR u prvih jedanaest mjeseci ove godine povećao udio kredita za investicije, sa 48 posto prošle godine na 61 posto ove godine. Time smo blizu udjela koji smo za praćenje investicija imali i prije krize, rekao je Kovačev. Kao razloge padu odobrenja kredita u ovoj godini navodi manju potražnju gospodarstvenika za obrtnim sredstvima te velik broj predstečajnih nagodbi. Najveći interes ove godine bilježe kod malih i srednjih poduzetnika, s iznosom većim od tri milijarde kuna, a većina tih zahtjeva je bila za manje investicije. Dodaje i kako je najveći interes bio za programe namijenjene otvaranju poduzeća, pronalazače, žene poduzetnice, zaštitu okoliša i turizam.
ZAGREB - Koncern Končar ovu će godinu završiti s 2,6 milijardi kuna konsolidiranog prihoda od prodaje i dobiti nakon oporezivanja od 156,5 milijuna kuna, što je 11 posto više od plana za ovu godinu, istaknuo je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik Uprave Končara Darinko Bago koji je ocijenio da je 2013. za Končar bila vrlo dobra godina. Končarevi prihodi od prodaje realizirani ove godine za 6 posto su viši u odnosu na 2012. Pritom prihodi od prodaje na domaćem tržištu iznose 1,3 milijarde kuna ili 7 posto više nego lani, dok su prihodi od izvoza, koji čini 50 posto ukupne prodaje, porasli prema prošloj godini za 5 posto te su realizirani također u iznosu od 1,3 milijarde kuna. Ukupne investicije Končara u ovoj su godini iznosile 116 milijuna kuna. Stanje ugovorenih poslova na krajem 2013. procjenjuje se na 2,4 milijarde kuna, što je 8 posto više od stanja s početka godine. U idućoj godini očekuje se dobit nakon oporezivanja od 137,5 milijuna kuna, a konsolidirani se prihodi od prodaje planiraju na razini 2,68 milijarde kuna, što je 4 posto više od procjene ostvarenja u ovoj godini.
ZAGREB - U studenom ove godine cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, pale su u odnosu na listopad za 0,1 posto, dok su na godišnjoj razini, prema studenom prošle godine, porasle za 0,4 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku. U listopadu je stopa inflacije na godišnjoj razini iznosila svega 0,2 posto, što je bila njena najniža razina od 2000. godine, do kada su raspoloživi podaci DZS-a, a i stopa iz studenog, od 0,4 posto, vrlo je niska uzme li se u obzir da inflacija ispod razine od 1 posto nije zabilježena od 2010. godine. Na godišnjoj razini, u studenom ove u odnosu na studeni prošle godine, najviše su, za 5,2 posto, snižene cijene odjeće i obuće, a osjetno su pale i cijene komunikacija, u prosjeku za 2,3 posto, kao i prometa, za prosječnih 1,9 posto. Najviši se rast cijena na godišnjoj razini bilježi pak kod alkoholnih pića i duhana, za prosječnih 11,8 posto, kao posljedica povećanja cijena duhana za 14,7 posto. Cijene ostalih dobara i usluga istovremeno su rasle prosječno za 1,3 posto, a cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva za 1,2 posto, dok se najmanji rast, za 0,6 posto, bilježi kod cijena prehrane i bezalkoholnih pića.
ZAGREB - Zaračunata bruto premija 26 hrvatskih osiguravajućih društava krajem prošlog mjeseca iznosila je 8,25 milijardi kuna te je prema studenom prošle godine povećana blagih 0,6 posto, i to uslijed povećanja premije u životnim osiguranjima za više od 4 posto, pokazuju podaci Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO). Bruto premija u životnim osiguranjima na kraju studenog ove godine bila je na razini od 2,24 milijarde kuna te je prema razini s kraja studenog lani porasla za 87,5 milijuna kuna ili 4,1 posto. Istodobno je premija u neživotnim osiguranjima smanjena za 0,7 posto, na 6 milijardi kuna. S udjelom u ukupnoj premiji od 29,47 posto, najveće osiguravajuće društvo u Hrvatskoj i dalje je Croatia osiguranja, čije je ukupna premija krajem studenog iznosila 2,43 milijarde kuna. U odnosu na studeni lani ukupna premija CO-a smanjena je za 3,7 posto, a pao je i njegov tržišni udio, za 1,29 postotna boda. Istodobno Allianz bilježi 8,1 postotni rast ukupne premije, na gotovo 1,1 milijardu kuna, što čini 13,26 postotni udio na hrvatskom tržištu osiguranja krajem studenog ili gotovo jedan postotni bod više u odnosu na udio prije godinu dana. Na trećem je mjestu po ukupnoj premiji u iznosu od 848,1 milijun kuna Euroherc, koji cjelokupnu premiju ostvaruje u neživotnim osiguranjima.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi Crobexi su danas ojačali, uz neuobičajeno visok promet s obzirom da nema konkretnih poslovnih vijesti koje bi stajale iza življe aktivnosti investitora, a najveće promete bilježe dionice HT-a, AD Plastika i Zagrebačke banke. Crobex indeks oko podneva je bio u plusu 0,24 posto, na 1.770 bodova, a Crobex10 0,21 posto, na 990 bodova. Redovni promet dionicama iznosio 7,5 milijuna kuna, te je bio otprilike 4,8 milijuna veći nego u petak u ovo doba. Najveći promet do podneva je imala dionica HT-a, oko 2 milijuna kuna. Cijena joj je oslabila 0,13 posto, na 175,18 kuna. Milijunski prometi do podneva su ostvareni još dvjema dionicama, AD Plastika, čija je cijena oslabila 0,83 posto, na 126 kuna, i Zagrebačke banke, čija je cijena skočila 1,83 posto, na 26,19 kuna. Većina izdanja bilježi dobitke. Pritom se po skoku cijene ističe dionica IGH, za 14,6 posto, na 207,9 kuna.
ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna, kuna je ojačala u odnosu na većinu važnijih inozemnih valuta, dok je prema švicarskom franku oslabila za 0,09 posto pa srednji tečaj franka iznosi 6,254024 kune. Kuna je prema euru na danas utvrđenoj tečajnici središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, ojačala za 0,06 posto pa srednji tečaj eura iznosi 7,633036 kuna. Prema britanskoj funti kuna je ojačala za 0,35 posto, a prema američkom dolaru za 0,52 posto. Danas utvrđeni srednji tečaj funte iznosi 9,038527 kuna, a dolara 5,541626 kuna.