ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić izjavio je danas kako će 2014. biti vrlo zahtjevna godina te kako u ove tri godine koje slijede moramo svesti deficit države ispod 3 posto BDP-a. "Ne da možemo, nego moramo", kazao je Grčić na upit kako komentira upute Europske komisije vezano uz postupak prekomjernog deficita (EDP) te možemo li u 2014. smanjiti deficit onoliko koliko se od nas traži. Komisija je jučer predložila Vijeću EU-a da potvrdi ulazak Hrvatske u EDP uz prijedlog da Hrvatska svede deficit u dopuštene okvire ispod 3 posto BDP-a 2016., a iduće bi godine trebala smanjiti deficit na 4,6 posto. Grčić kaže kako je Vlada već predstavila i kratkoročne i srednjoročne mjere reformi. "Neke su na prihodnoj strani, kao što je korekcija (međustope) PDV-a na 13 posto, korekcija određenih trošarina, a neke su na rashodnoj strani. Vezane su za desetak ključnih reformi koje će ovih dana biti posebno predstavljene u Vladi, jer je priprema njihove provedbe uznapredovala do te mjere da će vrlo brzo ti projekti biti realizirani i u praksi", rekao je. I ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras kaže kako proračunski deficit moramo smanjiti. "Ali, ne možemo izbrisati deficit gumicom i sljedeće godine ne može odjedanput deficit nestati. Mi moramo naći načina da pokrenemo gospodarstvo kako bi mogli financirati deficit koji imamo", kazao je.
ZAGREB - Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi uglavnom nije uspio ispuniti svoj cilj, nije podigao efikasnost poduzeća, izostalo je njihovo cjelovito i pravo restrukturiranje, nagodbe ugrožavaju imovinsku stranu i vjerovnika i dužnika, a i za mnoge tvrtke koje su sklopile nagodbu nema garancija da će u nastavku poslovanja biti uspješne, rečeno je na današnjem okruglom stolu časopisa Banka. Tražbine prijavljene u sklopu procesa predstečajnih nagodbi iznose više od 50 milijardi kuna, nagodbu je do sada zatražilo više od 5.600 tvrtki, nešto više od 500 ih je sklopilo nagodbe, a preko 3 tisuće predmeta je odbačeno, dakle za njih je izvjestan stečaj. Također, ostaje i pitanje tretmana otpisa dugovanja od strane države, odnosno ocjene radi li se tu o državnim potporama ili ne, o čemu će, ako sami na to ne odgovorimo, u idućoj godini možda odgovoriti Europska komisija, istaknuto je na skupu. Dodatni problem je i često mijenjanje zakona, što je prema mišljenju sutkinje Visokog trgovačkog suda Nevenke Marković dovelo do kaosa, jer nitko od sudionika ne zna kako postupati u kojem trenutku, što se očito odnosi i na zakonodavca koji je zakon u godinu dana mijenjao četiri puta. Marković je ukazala i na još jednu nelogičnost ovog postupka - u sklopljenim nagodbama dužnici su izašli iz blokada, ali uskoro su ponovno blokirani jer su stvorili nove dugove.
ZAGREB - Bez ulaganja u inovacije i nove proizvode, bez razvoja novih tehnologija nema konkurentnog gospodarstva i uspješnog poduzetništva, istaknuto je na konferenciji "Internacionalizacija inovacija i poduzetništva", koju je organizirala Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske (BICRO). Inovacije, razvoj novih tehnologija, transfer znanja su ključni za hvatanje priključka Hrvatske s jedinstvenim europskim tržištem i razvijenim zemljama Europe, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić napominjući kako u tome na žalost ne stojimo dobro i toga moramo biti svjesni. I ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras i ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović slažu se kako bez ulaganja u inovacije i nove tehnologije nema konkurentnog gospodarstva. U idućih šest godina više od 100 milijuna eura iz EU fondova bit će namijenjeno za inovacije, a gotovo milijarda eura za poticanje malog i srednjeg poduzetništva, kazao je Maras te pozvao poduzetnike da se javljaju na natječaje. U sklopu konferencije dodijeljeno je 15 milijuna kuna za 50 projekata iz BICRO programa provjere inovativnog koncepta.
ZAGREB - Na drugoj sjednici Međuministarskog vijeća za turizam predstavljen je nacrt akcijskog plana konkurentnosti turizma koji, kao jedan od sedam akcijskih planova, proizlazi iz nove turističke strategije i koji predlaže konkretne aktivnosti i mjere za podizanje ukupne konkurentnosti turističkog sektora, među kojima su i povećanje udjela Ministarstva turizma u državnom proračunu, veće prisustvo avio kompanija i više aerodroma, gradnja novih hotela, smanjivanje parafiskalnih nameta i druge. Kako su izvijestili iz Ministarstva turizma, predsjedavajući tog Vijeća, zamjenik ministra turizma Ratomir Ivičić istaknuo je važnost akcijskog plana s obzirom da je Hrvatska ove godine po turističkoj konkurentnosti na 35. mjestu u svijetu, a strategija do 2020. postavlja cilj da bude među 20 turistički najkonkurentnijih zemalja. Nacrta akcijskog plana izradili su stručnjaci zagrebačkog Instituta za turizma. Uz već spomenute mjere, nacrt predlaže i niz drugih mjera za ukupno četrnaest tzv. stupova konkurentnosti, od zakonodavstva i ekološke održivosti, preko osobne sigurnosti, zdravlja i higijene, do važnosti turizma za zemlju, infrastrukture (turističke i ICT), cjenovne konkurentnosti i ljudskih potencijala.
ZAGREB - Za unapređenje konkurentnosti i profitabilnosti hrvatskog turizma, kao i za privlačenje sredstava iz EU fondova, potrebno je uz ostalo poticati osnivanje klastera u turizmu te stalno poboljšavati turističku ponudu, istaknuo je pomoćnik ministra turizma Želimir Kramarić na sjednici Vijeća Udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori o čemu su danas izvijestili iz HGK. Kramarić je naglasio i da za povlačenje financijskih sredstava za turizam iz fondova EU ključnu ulogu ima dokument Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020. u kojem se trenutna turistička situacija u zemlji definira i pojmom 'zastarjela ljetna destinacija' te se utvrđuju nedostaci koje treba što hitnije eliminirati. Među njima su nezadovoljavajuća investicijska i poduzetnička klima, neprimjerenost turističkog proizvoda potencijalima koje Hrvatska ima, nedostatan hotelski smještaj koji u ukupnom smještaju ima udjel od tek 13 posto, kao i nerazvijen destinacijski proizvod nakon ljetne sezone. Sektoru je poručio da će Hrvatska od 2014. do 2020. na raspolaganju imati oko 11,7 milijardi eura za realizaciju ekonomskih prioriteta od kojih je jedan i turizam, a ukazao je i na važnost Socijalnog fonda EU-a koji omogućava i razvoj ljudskih potencijala.
ZAGREB - U vrlo mirnom današnjem trgovanju na Zagrebačkoj burzi, tek su tri dionice zabilježile promet iznad 100.000 kuna, a Crobexi stagniraju bez jasnoga smjera. Crobex indeks oko podneva je bio u minusu 0,05 posto, na 1.757 bodova, a Crobex10 za toliko u plusu, na 986 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je svega 1,5 milijuna kuna, što je gotovo upola manje nego jučer oko podneva. Najveći promet ostvaren je dionicom Lošinjske plovidbe Holdinga, u visini od 442.000 kuna. Cijena joj je porasla 1,81 posto, na 125 kuna. Po likvidnosti slijedi dionica Ericssona Nikole Tesle, sa 273.000 kuna prometa. Cijena joj je ojačala 0,11 posto, na 1.460 kuna. U vrlo mirnom današnjem trgovanju promet iznad 100.000 kuna još je ostvaren dionicom HT-a, čija je cijena ojačala 0,12 posto, na 175,2 kune.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na jučerašnju tečajnicu, neznatno ojačala prema euru, za 0,007 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,638370 kuna. Kuna je ojačala i prema američkoj i britanskoj valuti, američki je dolar oslabio za 0,15 posto, a britanska funta za 0,51 posto. Tako srednji tečaj dolara iznosi 5,549528 kuna, a funte 9,098714 kuna. Istodobno je švicarski franak ojačao prema kuni za 0,11 posto, na 6,253783 kune po srednjem tečaju HNB-a.