ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za rujan ove godine iznosila je 5.428 kuna, što je nominalno 1,5 posto, a realno 2,1 posto manje u odnosu na kolovoz, objavio je Državni zavod za statistiku. Na međugodišnjoj razini, u odnosu na rujan prošle godine, prosječna je neto plaća za deveti ovogodišnji mjesec bila nominalno viša za 1,2 posto, a realno za 0,1 posto. Za razdoblje od siječnja do rujna ove godine prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je 5.498 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2012. nominalno više za 0,8 posto, ali i realno niže za dva posto. Među pojednim djelatnostima, najveća prosječna neto plaća za rujan isplaćena je u zračnom prometu i iznosila je 9.420 kuna. U promidžbi, odnosno reklami i propagandi, prosječna plaća za rujan iznosila je 9.230 kuna. Nasuprot tome, dvije su djelatnosti u kojima je prosjek neto plaće za rujan ispod 3.000 kuna - u proizvodnji odjeće 2.901 kuna, te u zaštitnim i istražnim djelatnostima 2.997 kuna.
ZAGREB - Biomasa je nedovoljno iskorištena kao ekološki izvor energije, unatoč širokoj dostupnosti sirovine i modernoj tehnologiji kojom raspolažu proizvođači, smatraju sudionici konferencije o biomasi, koja se danas održava u organizaciji Hrvatskog drvnog klastera. Potpredsjednik Udruge proizvođača peleta, briketa i biomase Raoul Cvečić Bole rekao je u izjavi za Hinu da su proizvođači do sada najviše problema imali s neizvjesnošću oko osiguranja sirovine, jer s Hrvatskim šumama nisu mogli sklapati dugoročne ugovore. No, čini se da je tome kraj, kaže Cvečić Bole, jer je uređena mogućnost sklapanja desetogodišnjih ugovora. Proizvođači drvnih peleta 95 posto proizvodnje izvoze na područje Europske unije, a putem svoje udruge žele potaknuti širu uporabu biomase u Hrvatskoj, kaže Cvečić Bole. "Postoji sirovina, tvornice i domaći proizvod koji je 30 do 50 posto jeftiniji od postojećih goriva, prihvatljiv je za okoliš jer smanjuje udio stakleničkih plinova u zraku, što državi omogućuje da poštuje pravila igre na koje se obvezala s Europskom unijom", istaknuo je.
ZAGREB - Za uspjeh i konkurentnost hrvatskog turizma u idućim godinama, uz stvaranje promišljenih i kvalitetnih turističkih proizvoda i usluga, nužno je i dodatno ulaganje u obrazovanje kadrova i profesionalizaciju ljudskih potencijala u turizmu, provođenje akcijskih mjera i drugih postavki iz turističke strategije do 2020. te prilagodba poslovnog i zakonskog okvira, uključujući stopu PDV-a, konkurenciji i poziciji hrvatskog turizma na međunarodnom tržištu. Poručuju to danas iz Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) u svojevrsnim zaključcima s krajem prošlog tjedna održanog kongresa hotelijera. Smatraju i kako je zbog najnovijeg povećanja međustope PDV-a za turizam (smještaj) i ugostiteljstvo s 10 na 13 posto, nužno iznova razmotriti takve odluke te, uz konzultacije sa sektorom i stručnih analiza kratkoročnih i dugoročnih učinaka tog povećanja, odluku o tome promijeniti čim je prije moguće, odnosno stopu PDV-a smanjiti. Prema strukovnoj analizi efekata povećanja stope PDV-a na 13 posto, iz UPUHH-a navode da će to samo u idućoj godini značiti manju dobit hotelijera za oko 280 milijuna kuna, dok će državnom proračunu to od 2014. do 2020. donijeti 1,6 milijardi kuna više prihoda, ali će ga istodobno i 'osiromašiti' za minimalno 2,8 milijardi kuna zbog izostalih ulaganja.
ZAGREB - U hrvatskoj je industriji krajem listopada ove godine broj zaposlenih bio 0,4 posto manji nego krajem rujna te 4 posto manji u odnosu na stanje s kraja istog mjeseca lani, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Proizvodnost rada u hrvatskoj industriji je pak u prvih deset mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje porasla za 3,5 posto. Statistički podaci po djelatnostima pokazuju da je na međugodišnjoj razini u prerađivačkoj industriji, koja ima udio od gotovo 90 posto u ukupnom broju zaposlenih u industriji, bilo 3,2 posto manje zaposlenih. Broj zaposlenih u rudarstvu i vađenju istodobno je smanjen za 5,6 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom bilo je 12,7 posto manje zaposlenih nego u listopadu prošle godine. Podaci o proizvodnosti rada pokazuju pak da je u prvih deset mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine proizvodnost rada u prerađivačkoj industriji povećana za 0,1 posto, u rudarstvu i vađenju za 4,7 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom proizvodnost je porasla za 25,8 posto.
ZAGREB - Ukupni odlazni promet u mrežama pokretnih komunikacija u Hrvatskoj povećan je u trećem tromjesečju ove godine za oko 30 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a za više od 15 posto u odnosu na drugo tromjesečje ove godine, zbog turističkog sezonskog učinka te nižih cijena roaminga ili gostovanja u drugim mrežama koji su u Hrvatskoj na snazi od ulaska u EU, izvijestili su danas iz Hrvatske agencije za elektroničke komunikacije (HAKOM). Nova regulacija roaminga s nižim cijenama, usklađena s pravilima EU-a od 1. srpnja, odrazila se na pad prihoda operatora u trećem tromjesečju ove godine, ali je donijela i velik rast prometa vlastitih korisnika u roamingu, za više od 100 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
ZAGREB - U nedostatku značajnijih poslovnih vijesti, na Zagrebačkoj burzi oko podneva indeksi su bili u blagom minusu, prateći tako kretanja na europskim burzama, a promet jedva da je premašio milijun kuna. Crobex indeks bio je oko podneva u minusu 0,31 posto, na 1.766 bodova, a Crobex10 0,28 posto, na 990 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je svega 962.000 kuna, te je bio otprilike na razini kao i u petak oko podneva. Dionicom HT-a ostvaren je do podneva najveći promet, i to 343.000 kuna. Ujedno, i najveća je gubitnica među likvidnijim izdanjima, s padom cijene za 0,86 posto, na 171 kunu. Slijedi dionica AD Plastika, sa 126.000 kuna prometa i blagim rastom cijene, za 0,21 posto, na 127,4 kune. Promet iznad 100.000 kuna ostvaren je još i dionicom Turisthotela, čija je cijena skočila nešto više od dva posto, na 1.450 kuna.
ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna, kuna je prema euru oslabila za svega 0,03 posto. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnoj listi središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,633631 kunu. U odnosu na kraj prošlog tjedna kuna je oslabila i prema američkom dolaru, za 0,50 posto, te prema britanskoj funti, za 0,88 posto. Danas utvrđeni srednji tečaj dolara iznosi 5,636172 kune, a funte 9,238329 kuna. Nasuprot tome, kuna je prema švicarskom franku ojačala za neznatnih 0,003 kuna pa srednji tečaj franka na početku ovog tjedna iznosi 6,198141 kunu.