ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić najavio je danas da će Vlada do kraja godine poslati Bruxellesu popis mjera za smanjenje proračunskog manjka u 2014. godini te da će do kraja ožujka biti donesen rebalans proračuna za 2014. godinu. Na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade Linić je rekao da je Vlada Europskoj komisiji već danas, usvajanjem investicijskog plana za 2014. godinu, poslala poruku o dijelu svojih namjera za smanjenje prekomjernog proračunskog manjka. K tome Vlada radi na reformskim mjerama, terminskim planovima i utvrđivanju (financijske) vrijednosti reformi, što bi do kraja godine trebalo biti raspravljeno na Vladi i upućeno Europskoj komisiji. Na temelju svega toga bit će pripremljen rebalans proračuna, a Hrvatskoj je, kaže Linić, u interesu da se to obavi prije kraja ožujka. Unatoč neuspjehu u privatizaciji Hrvatske poštanske banke od koje je država planirala prihod od približno milijardu kuna, Linić ne očekuje poteškoće u ovogodišnjim državnim financijama. Upitan kako komentira upozorenje Europske komisije da bi pretjerana štednja uz smanjenje plaća i mirovina mogla ugroziti kupovnu moć i potrošnju, pa time i sniziti BDP, Linić odgovara da Vlada ne želi smanjivati plaće i mirovine već racionalizirati javne sustave kao što su zdravstvo i obrazovanje.
ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić, upitan spremaju li se radi smanjenja proračunskog manjka povećanja poreza, odgovorio je da nema potreba za dizanjem stope PDV-a od 25 posto. Kazao je i kako osobno smatra da je 1,4 posto BDP-a, koje je država u zadnje dvije godine ostavila privredi za dizanje konkurentnosti, previše. "Osobno ću preispitati je li dobro što smo tako učinili, a o tome će Vlada odlučiti", kaže Linić. Dodaje da, bude li potrebno, Vlada ima prostora mijenjati poreze koji se odnose na gospodarstvo, primjerice propise o oslobođenju od poreza na reinvestiranu dobit. "To je moj odgovor svima koji iz gospodarstva poručuju da Vlada nije ništa pomagala. Što se više pljuje, blati i galami na Vladu, očekuje se više, a moj odgovor je da ćemo preispitati manjak prihodovanih sredstava države", rekao je Linić na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade.
ZAGREB - Vladin investicijski plan za 2014. godinu je ambiciozan, ali ostvariv, ocijenio je na današnjoj konferenciji za novinare potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić. Vlada je na sjednici prihvatila plan investicija za 2014. godinu prema kojemu očekuje ukupne investicije od 73,1 milijarde kuna, dok ulaganja u ovoj godini procjenjuje na ukupno 66,6 milijardi kuna. Prema planu, ulaganja iz državnog proračuna u idućoj bi godini trebala biti 7,2 milijarde kuna, što je dvije milijarde kuna više nego ove godine, a rezultat je porasta ulaganja iz EU fondova. Planira se i porast ulaganja javnih poduzeća, sa 12 milijardi kuna ove na 13,7 milijardi kuna iduće godine, a od privatnog sektora Vlada u 2014. očekuje ulaganja od ukupno 52,2 milijarde kuna (ove godine 49,4 milijarde kuna). Taj će se plan realizirati u uvjetima procedure prekomjernog deficita pa su moguće njegove korekcije u dijelu proračunskih ušteda koje se odnose na kapitalna ulaganja, rekao je Grčić na press konferenciji održanoj nakon sjednice Vlade. S druge strane, kaže, plan je sastavljen od pripremljenih projekata što značajno podiže njegovu realnost i ostvarivost. Što se tiče javnih investicija, Grčić najviše očekuje od ulaganja u promet, posebno željeznicu, otprilike osam milijardi kuna, energetiku oko tri milijarde kuna, vodoopskrbe sustave oko pola milijarde kuna, itd.
ZAGREB - Vlada je danas u saborsku proceduru poslala prijedlog zakona o kreditnim institucijama koji, po riječima ministra financija Slavka Linića, ima za cilj da banke u dobrim vremenima osiguraju sredstva koja bi im jamčila stabilnost za vrijeme krize, a teret sanacije u slučaju propasti prvenstveno se prebacuje na vlasnike i vjerovnike. Linić kaže da se Vlada umjesto korekcija sadašnjeg zakona odlučila predložiti posve novi u skladu sa smjernicama Europske unije koja je nestabilnost bankarskog sustava prepoznala kao glavni generator najnovije krize. Zbog toga EU, a sada i Hrvatska, po Linićevim riječima, uvodi strože mjere kontrole banaka, namećući veću odgovornost njihovim upravljačkim i nadzornim tijelima, a teret sanacije banaka s poreznih obveznika prebacuje na njihove vlasnike i vjerovnike. U skladu s tim su novosti koje donosi Vladin prijedlog, a najznačajnije među njima su uvođenje zaštitnih slojeva kapitala čija je svrha ojačati kapital u doba ekspanzije kako bi se mogao pokriti gubitak u doba recesije. Tako se uvode zaštitni sloj za očuvanje kapitala, protuciklički zaštitni sloj, zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik i zaštitni sloj za globalno/ostalu sistemski važnu kreditnu instituciju.
ZAGREB - Tristotinjak članova Sindikata hrvatskih željezničara prosvjedovalo je danas na Trgu sv. Marka radi izostanka socijalnog dijaloga o prodaji društva Pružne građevine, kao i radi nezadovoljstva stanjem u društvima HŽ-a, naročito u HŽ Cargu, HŽ Putničkom prijevozu i kćerinskom društvu HŽ Carga Održavanju vagona. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever je rekao da su Pružne građevine najbolji primjer loše gospodarske politike, jer je van razuma prodati tu jedinstvenu tvrtku za manje novca nego što će uprihodovati sljedeće dvije godine. Predsjednik Sindikata hrvatskih željezničara Ivan Forgač pet sindikalnih zahtjeva odnio je u zgradu Vlade, a novinarima je izjavio kako su prosvjedovali zbog nezadovoljstva nekvalitetnim socijalnim dijalogom o namjeri HŽ Infrastrukture da proda svoju profitabilnu tvrtku kći Pružne građevine. Boji se da će, kupe li tu tvrtku stranci, njezina dobit sljedećih godina biti izvlačena iz Hrvatske, a sigurno će poskupjeti i pokvariti se kvaliteta održavanja pruga.
ZAGREB - Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice (TV HTZ) usvojilo je danas prijedlog programa rada HTZ-a za 2014. koji se u mnogo čemu razlikuje od dosadašnjih, pa tako i po planiranim ukupnim prihodima od 347,5 milijuna kuna koji su za oko 100 milijuna kuna viši od ovogodišnjih. Ocjenivši programa rada za 2014. hrabrim iskorakom u odnosu na dosadašnje, ministar turizma i predsjednik HTZ-a Darko Lorencin rekao je i da je to rezultat novog i fokusiranijeg promišljanja, a da će za ostvarenje svih ciljeva trebati prilogodba i integriranje turističkog sektora, sustava turističkih zajednica, javnosti te politike. Program rada za 2014. još mora usvojiti Sabor HTZ-a koji se, kako se čulo, priprema za idući tjedan. Direktorica Glavnog ureda HTZ-a Meri Matešić istaknula je da je ključno polazište za Program rada za 2014. bila nova turistička strategija te prva izvješća novog strateškog marketing plana hrvatskog turizma koji se dovršava.
OSIJEK - Grad Osijek i tvrtka Lagermax sklopili su danas predugovor o kupoprodaji dvije parcele u industrijskoj zoni Nemetin na kojima će ova tvrtka graditi pretovarnu platformu i regionalno skladište, gdje planira otvoriti oko 40 radnih mjesta. Osječki gradonačelnik Ivica Vrkić kazao je kako je riječ o ulaganju vrijednom oko 2 milijuna eura za koje, pri kupnji zemljišta, grad daje olakšicu od 90 posto, pa će umjesto redovne cijene od 1,3 milijuna kuna Lagermax za dvije parcele, veličine oko 15 tisuća kvadratnih metara, platiti nešto više od 134 tisuće kuna. Direktor Lagermaxa Dino Mišar kazao je kako ova tvrtka, koja se bavi logistikom, prijevozom i špedicijom, u zoni Nemetin u prvoj fazi planira izgraditi pretovarnu platformu za područje Slavonije, a idući korak bit će gradnja logističkog skladišta, kapaciteta 10 tisuća paletnih mjesta. Završetak prve faze očekuje se između ožujka i lipnja 2015. godine, dok se okončanje gradnje skladišta predviđa godinu i pol do dvije nakon završetka prve faze.
ZAGREB - Redovni promet Zagrebačke burze danas je iznosio 11 milijuna kuna, a glavni su dionički indeksi blago korigirani, ali uz suprotne smjerove - Crobex je porastao az 0,09 posto, dok je Crobex10 pao az 0,03 posto. Crobex tako današnje trgovanje završava na 1.762,43 boda, a Crobex10 na 986,32 boda. Najtrgovanija je danas bila dionica HT-a s prometom od 3,8 milijuna kuna, a cijena joj je porasla za 1,02 posto, na 175,78 kuna. S rastom cijene nastavlja dionica Lošinjske plovidbe Holdinga, danas za 5,10 posto, na 150,30 kuna, a imala je 1,1 milijun kuna prometa. Po prometu slijedi dionica Dalekovoda s 925,2 tisuće kuna te s rastom cijene za 5,64 posto, na 32,01 kunu. Dalekovod je danas objavio da je s prištinskom tvrtkom KOSTT - Operator Sistemi, Transmisioni Dhe Tregu potpisao ugovor o izgradnji dionice dalekovoda na relaciji Priština-Tirana, vrijedan 30,7 milijuna eura.