BRUXELLES - Realni dohodak po zaposlenom u poljoprivredi u 28 zemalja članica EU pao je ove godine za prosječno 1,3 posto, a Hrvatska je među četiri zemlje u kojoj je pad prihoda najviši, proizlazi iz podataka koje je u petak objavio Eurostat. Najveći pad po zaposlenom radniku u poljoprivredi tijekom ove godine zabilježen je u Estoniji i iznosi 17,2 posto, a slijede Francuska s padom za 16,4 posto, Hrvatska za 16,2 posto i Njemačka s padom od 10 posto. Realni dohodak po zaposlenom u poljoprivredi porastao je u 15 zemalja članica, a pad je zabilježen uz 13 država. Najveći rast dohotka imala je Nizozemska, 14,6 posto, Rumunjskoj 11,4 posto, Španjolskoj 10 posto i Italiji 8,9 posto. U razdoblju od 2005. do 2013. godine realni dohodak u poljoprivredi po radniku povećan je za 29,2 posto, a broj zaposlenih u tom sektoru pao je za 20,8 posto. Hrvatska, Malta i Irska jedine se u tom razdoblju imale pad dohotka.
ZAGREB - Nastavlja se osjetan pad količina prikupljenog mlijeka u Hrvatskoj i pad proizvodnje mlijeka za piće, pa je tako u listopadu ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka bila 10,9 posto manja nego u listopadu prošle godine, a proizvodnja mlijeka za piće na godišnjoj je razini pala za čak 40,9 posto, pokazuju zadnji podaci Državnog zavoda za statistiku. U Hrvatskoj je u listopadu ove godine prikupljeno 40.177 tona kravljeg mlijeka, što je 4.936 tona manje nego u listopadu prošle godine. U odnosu na prosjek 2012. godine, kada se prosječno mjesečno prikupljalo 50.180 tona kravljeg mlijeka, u listopadu ove godine prikupljeno je 19,9 posto manje mlijeka. Listopad je tako 17-ti mjesec za redom u kojem statistika bilježi pad otkupljenih količina mlijeka, a to je već 14 mjesec zaredom sa smanjenjem većim od 10 posto. Po podacima DZS-a, u listopadu je na godišnjoj razini osjetnije smanjena proizvodnja mlijeka za piće - proizvedno ga je 15.227 tona, što je 10.539 tona, ili 40,9 posto manje nego u listopadu prošle godine. Statistički podaci pokazuju da je u listopadu ove godine u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec smanjena i proizvodnja fermentiranih proizvoda i kravljeg sira, dok je rast proizvodnje zabilježen kod vrhnja i maslaca.
ZAGREB - Hrvatska će u proceduri prekomjernog proračunskog deficita ostati dulje od tri godine, procjenjuju Ante Bajo i Marko Primorac u najnovijem Aktualnom osvrtu Instituta za javne financije (IJF). "Razlog je jednostavan. U 2016. treba smanjiti deficit ispod 3 posto BDP-a. Na žalost, predizborna i izborna godina u Hrvatskoj nikada nisu bile dobre godine za ozbiljne reforme i uštede. Tada su obično obavljane neznatne 'kozmetičke' promjene u sustavu prihoda s malim fiskalnim učincima. Treba se ipak nadati da političke elite dobro shvaćaju ozbiljnost fiskalnih problema te da će - bez obzira na predizborno vrijeme - pružiti potporu provedbi rezova u sustavu rashoda opće države", navode Bajo i Primorac u osvrtu naslovljenom "Koliko će trajati procedura prekomjernog proračunskog deficita u Hrvatskoj?". Zbog deficita proračuna opće države većeg od 3 posto BDP-a, Europska komisija je 10. prosinca za Hrvatsku pripremila i objavila tri dokumenta vezana uz proceduru prekomjernog deficita. Vijeće EU trebalo bi 28. siječnja 2014. donijeti odluku o postojanju prekomjernog deficita i preporuku za prestanak situacije prekomjernog deficita
OPATIJA - Po ostvarenom turističkom prometu ova je godina za Opatiju rekordna turistička godina od osamostaljenja Hrvatske, od 1. siječnja do 11. prosinca ostvareno je rekordnih 1.045.401 noćenja, podaci su iz opatijske Turističke zajednice. Pritom je u listopadu zabilježeno 13 posto više noćenja nego u listopadu lani, u studenom je bilo 24 posto više noćenja, a rast se nastavlja i u prvom dijelu ovog mjeseca pa je tako prvih 11 dana prosinca ostvareno 32 posto više noćenja nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Gosti iz Austrije ostvarili su do 11. prosinca 5 posto više noćenja, iz Njemačke 15 posto više, iz Italije 6 posto, iz Slovenije 19 posto, a iz Mađarske 24 posto više.
ZAGREB - Institut IGH danas je putem Zagrebačke burze izvijestio da je Nadzorni odbor imenovao Jelenu Bleiziffer za članicu Uprave tvrtke za temeljnu djelatnost, a smanjen je i broj članova Uprave, pa će od 16. prosinca u tročlanoj Upravi biti Jure Radić, kao predsjednik, te kao članovi Bleiziffer i Željko Grzunov. Nadzorni odbor Instituta IGH je na jučerašnjoj sjednici opozvao tri člana Uprave - Željka Štromara (za temeljnu djelatnost), Tomislava Alpezu (za restrukturiranje), a opozvan je i Veniamin Mezhibovskiy (za međunarodne poslove), kojima mandat prestaje 15. prosinca. Nadzorni odbor je također za članicu Uprave za temeljnu djelatnost imenovao Jelenu Bleiziffer, a imenovana je s danom 16. prosinca. Tako Uprava Instituta IGH od 16. prosinca ima tri člana - Jure Radić, predsjednik Uprave, i članovi Uprave Jelena Bleiziffer i Željko Grzunov, navodi se u objavi tvrtke. Institut IGH je 5. prosinca na zagrebačkom Trgovačkom sudu sklopio predstečajnu nagodbu, a dan poslije je najavio da će se na ovotjednoj sjednici Nadzornog odbora odlučivati i o promjenama u Upravi tvrtke.
ZAGREB - Tijekom ovogodišnjeg listopada u Hrvatskoj je izdano 701 odobrenje za građenje, što je za 0,3 posto manje u odnosu na listopad prošle godine, dok je broj odobrenja za građenje izdanih u prvih deset mjeseci ove godine prema istom razdoblju lani smanjen za 24,6 posto, na 5.232. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, vrijednost radova predviđena odobrenjima za građenje izdanim u listopadu ove godine iznosi 1,15 milijardi kuna. Ukupna vrijednost radova predviđena odobrenjima za građenje iz prvih deset mjeseci ove godine iznosi 14,7 milijardi kuna. Po podacima DZS-a, odobrenjima za građenje izdanima u listopadu ove godine predviđena je gradnja ukupno 607 stanova ili 15,8 posto manje nego u listopadu lani. Kumulativni podaci za deset mjeseci pokazuju još veći pad s obzirom da je odobrenjima za građenje izdanim u tom razdoblju predviđena gradnja 5.975 stanova, što je 29,2 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.
ZAGREB - Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) na javnu je raspravu uputila novi pravilnik o plaćanju naknada za obavljanje poslova u 2014. u kojoj se planira dodatno rasterećenje gospodarstva na tržištima elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga, izvijestili su danas iz HAKOM-a. Taj je pravilnik na javnoj raspravi do 30. prosinca, a iz HAKOM-a navode kako propisuje značajno niže iznose naknada od sadašnjih. Najznačajnija smanjenja su u dijelu naknada za upravljanje radiofrekvencijskim spektrom, gdje se naknada za frekvencije dodijeljene operatorima mreža pokretnih komunikacija smanjuje preko 30 posto, te u naknadama za druge poslove HAKOM-a, poput regulacije, nadzora tržišta ili zaštite korisnika, koje se predlažu smanjiti 20 posto. Novina u pravilniku je i da svi operatori s godišnjim prihodima ispod milijun kuna neće HAKOM-u morati plaćati naknadu.
ZAGREB - Uz nizak promet, već uobičajen na Zagrebačkoj burzi krajem tjedna, Crobex indeksi oko podneva bili su u blagom plusu, pri čemu su najviše porasle cijene dionica IGH i brodarskih tvrtki. Crobex indeks oko podneva je bio u plusu 0,06 posto, na 1.763 boda, a Crobex10 za 0,03 posto, na 986 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je 2,7 milijuna kuna, te je bio gotovo upola manji nego jučer oko podneva. Dionicom AD Plastika ostvareno je do sada 485.000 kuna prometa, dok joj je cijena pala 1,22 posto, na 126,11 kuna. Po likvidnosti slijedi dionica Jadroplova, s 271.000 kuna prometa, i skokom cijene za 9,33 posto, na 105 kuna. I ostale dionice iz brodarskog sektora ostvaruju dobitke. Najveći rast cijene bilježi dionica Tankerske plovidbe, za 10,2 posto, Atlantske plovidbe za 1,4 posto te Uljanik plovidbe za 0,63 posto. Ipak, najveći skok cijene među likvidnijim izdanjima ostvarila je dionica IGH, za 13,9 posto, na 185 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke ojačala prema euru za 0,02 posto u odnosu na jučerašnju tečajnicu, dok je u istom postotku oslabila u odnosu na tečajnu listu s kraja prošlog tjedna. Srednji tečaj eura na tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,637919 kuna. Prema kuni je na dnevnoj razini oslabio, a na tjednoj ojačao i švicarski franak. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 6,247787 kuna, što je u odnosu na jučerašnju tečajnicu 0,08 posto niže, a u odnosu na tečajnu listu od prošlog petka 0,20 posto viši tečaj. Kuna je pak prema američkom dolaru na dnevnoj razini oslabila za 0,43 posto, a na tjednoj ojačala za 0,30 posto, dok je prema britanskoj funti ojačala i prema jučerašnjoj tečajnici, za 0,26 posto, kao i tečajnoj listi od prošlog petka, za 0,77 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,571057 kuna, a funte 9,071163 kune.