ZAGREB - Hrvatsko gospodarstvo palo je u trećem tromjesečju 0,6 posto na godišnjoj razini, što je manji pad nego u prethodnom kvartalu, ali veći nego što se očekivalo. Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem kvartalu ove godine pao 0,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je osmo tromjesečje zaredom kako gospodarstvo slabi. To je manji pad nego u drugom tromjesečju, kada je BDP skliznuo 0,7 posto, ali veći nego što se očekivalo. Sedam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo u trećem tromjesečju oslabilo 0,4 posto na godišnjoj razini. Prema rashodnoj metodi, najveći doprinos rastu BDP-a u trećem tromjesečju ove godine ostvaren je izvozom turističkih usluga, dok je najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren izvozom roba, izvijestio je DZS. Prema proizvodnoj metodi, najveći doprinos rastu BDP-a ostvaren je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, dok je najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren u djelatnosti prerađivačke industrije.
VILNIUS - Hrvatski premijer Zoran Milanović rekao je u petak u Vilniusu da ne može biti zadovoljan danas objavljenim izvješćem Državnog zavoda za statistiku o padu BDP-a od 0,6 posto, ali je izrazio vjerovanje da će rasta biti sljedeće godine. "Mi smo razočarani, situacija je teška, ali tome ima kraja", rekao je Milanović u izjavi hrvatskim novinarima po završetku summita Europske unije i Istočnog partnerstva. "Rasta još nema, bit će ga sljedeće godine", rekao je. "Situacija je teška, ali tome ima kraja, vjerojatno sljedeće godine, ali to neće biti nikakve velike stope rasta kakve smo navikli gledati prije deset godina zato što toga više nigdje nema", rekao je premijer.
JASTREBARSKO - Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić izjavio je danas kako pad BDP-a u trećem tromjesečju nije iznenađenje te da će vjerojatno u ovoj godini biti teško ostvariti nultu stopu rasta. "Sve prognoze o BDP-u kretale su se u brojkama koje su se sada pokazale točnima i one nisu iznenađenje, a ključni je problem stanje industrije u Hrvatskoj i posebno u građevinskom sektoru", rekao je Grčić, odgovarajući na novinarska pitanja u Jastrebarskom. Osim spomenutih 'utega', Grčić navodi i da još traje i proces restrukturiranja, koji će se sigurno nastaviti i u 2014. godini. Odgovarajući na pitanje može li se do kraja godine očekivati nulta stopa rasta BDP-a, Grčić je odgovorio da će to vjerojatno biti jako teško.
VILNIUS - Hrvatski premijer Zoran Milanović ponovio je u petak u Vilniusu da je Hrvatska i dalje otvorena za potpisivanje memoranduma o razumijevanju o izgradnji plinovoda od LNG terminala na Krku do Ukrajine, ali da mađarska strana nije htjela da se to napravi danas u litavskoj prijestolnici. "Ja sam o tome govorio i danas, što se tiče Hrvatske možemo ga potpisati bilo gdje. Ovoga puta mi se čini da Mađarska nije htjela da se to napravi ovdje nego da to bude u Bruxellesu. Zadnji put Ukrajina nije došla u Bruxelles na odgovarajućoj razini. Hrvatska je tu najfleksibilnija, ona ima more i luku, od nas će to i krenuti", rekao je Milanović u izjavi hrvatskim novinarima u Vilniusu gdje je sudjelovao na summitu EU i Istočnog partnerstva. "Očekujemo vrlo brzo potpisivanje", kazao je Milanović, ali i dodao kako je "to je samo potpis". Komentirajući navode nekih medija o tome da je gradnja Pelješkog mosta konačni zaključak studije predizvodljivosti o najboljem načinu povezivanja juga Hrvatske, Milanović je rekao da je to i dalje strateški interes njegove vlade.
OSIJEK - Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić izjavio je danas u Osijeku kako će studiju predizvodljivosti izgradnje Pelješkog mosta komentirati nakon što bude potpuno završena, a to bi trebalo biti između 5. i 15. prosinca, a do tada će se suzdržati od komentara. Tijekom današnjeg posjeta osječkoj Zračnoj luci Hajdaš Dončić je na upit novinara kazao kako ima studiju predizvodljivosti izgradnje Pelješkog mosta, ali kako taj dokument služi Ministarstvu i drugim sudionicima u konačnom definiranju studije predizvodljivosti povezivanja hrvatskog juga. Na traženje novinara nije želio komentirati studiju predizvodljivosti kazavši kako će to komentirati nakon što studija bude potpuno završena, a to bi trebalo biti između 5. i 15. prosinca, a do tada će se suzdržati od komentara.
ZAGREB - U anketi Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika (HUM-CROMA) o stanju gospodarstva i izazovima prevladavanja krize poslovni ljudi su, ocjenjujući ocjenama od 1 do 5, ekonomskoj politici Vlade dali prosječnu ocjenu od 1,79, pokazuju rezultati te ankete predstavljeni na današnjem kongresu HUM-CROMA-e o smjernicama ekonomske politike do 2016. godine i perspektivama realnog sektora hrvatskog gospodarstva. Na upit koji je glavni smjer izlaska iz krize tek je 1,3 posto ispitanih odgovorilo da su to mjere koje je aktualna vlast predložila u smjernicama ekonomske politike za sljedeće tri godine, dok ih gotovo 85 posto izlaz iz krize vidi u stvaranju uvjeta za izvozno orijentiranu reindustrijalizaciju. U anonimnoj anketi je sudjelovalo 864 manadžera i poduzetnika. HUM-CROMA je danas objavila i imena 12 laureata ovogodišnje nagrade "Menadžeri godine", među kojima je za najboljeg menadžera u velikim poduzećima odabran predsjednik Uprave porečke hotelske kuće Riviera Adria Edi Černjul. Nagradu za životno djelo koju dobiva redovni profesor na opatijskom Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci Vidoje Vujić.
ZAGREB - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u listopadu pala za 3,4 posto na godišnjoj razini, što je u skladu s očekivanjima i nešto manji pad nego mjesec dana prije. Državni zavod za statistiku objavio je danas da je industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, u listopadu ojačala za 1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na listopad prošle godine pala za 3,4 posto. To je već sedmi mjesec zaredom kako industrija slabi, pri čemu je pad usporen u odnosu na rujan, kada je proizvodnja potonula 4,0 posto. Ukupno je u prvih deset mjeseci ove godine industrijska proizvodnja pala za 2,0 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
ZAGREB - Hamag Invest odobrio je jamstvo u iznosu od 11,5 milijuna kuna tvrtki Feroimpex automobilska tehnika za projekt izgradnje nove peći za toplinsku obradu komponenti ležajeva, što je investicija vrijedna 31 milijun kuna. Direktor Feroimpexa Zoran Legac kazao je kako će ta nova investicija omogućiti veću proizvodnju, veću produktivnost i konkurentnost te zapošljavanje 20 do 25 djelatnika u godinu dana. Nova peć bit će dovršena do kraja 2014. te puštena u pogon u prvom kvartalu 2015. Predsjednik Uprave Hamag Invest Darko Liović kaže da je jamstvo toj tvrtki najveće jamstvo koje je Hamag do sada izdao, a posebice veseli što je riječ o investiciji u proizvodnju, u tvrtku koja 100 posto proizvodi za izvoz. Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras kaže da će država omogućiti svima koji imaju dobre projekte kvalitetne izvore financiranja putem suradnje s poslovnim bankama, HBOR-om, Hamagom.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi oko podneva redovni promet dionicama još nije bio niti milijun kuna, pri čemu je najlikvidnija bila dionica Diokija, ujedno i najveća dobitnica. Crobex indeks bio je oko podneva u blagom plusu, za 0,09 posto, na 1.768 bodova, dok je Crobex10 bio u minusu 0,04 posto, na 992 boda. Redovni promet dionicama dosegnuo je svega 997.500 kuna, te je bio otprilike 2,5 milijuna manji nego jučer u ovo doba. Dionicom Diokija ostvareno je 363.000 kuna prometa. Nakon oštrih gubitaka proteklih dana po objavi da je otvoren stečaj nad tom tvrtkom, danas je cijena njezine dionice skočila 33,16 posto, na 6,13 kuna. Po likvidnosti, slijedi dionica HT-a, sa svega 118.500 kuna prometa. Cijena joj stagnira na 171,59 kuna. Među likvidnijim izdanjima, po rastu cijene još se ističe dionica Hotela Imperial i to za gotovo 10 posto, na 126 kuna. Znatnije su, pak, pale cijene dionica IGH, za 3,65 posto, te Viadukta, za 3,49 posto.
ZAGREB - Kuna je ovog tjedna na tečajnim listama Hrvatske narodne banke ojačala u odnosu na sve važnije inozemne valute u rasponu od 0,11 do gotovo jedan posto. Na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna, kuna je prema euru ojačala za 0,24 posto, pa srednji tečaj eura tjedan završava na razini od 7,630815 kuna. U odnosu na švicarsku valutu kuna je na tjednoj razini ojačala za 0,28 posto, prema britanskoj za 0,11 posto, dok je za najvećih 0,93 posto ojačala u odnosu na američki dolar. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnici središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, tako iznosi 6,198371 kunu, funte 9,157344 kuna te dolara 5,608007 kuna. Kuna je ojačala prema svim važnijim inozemnim valutama i u odnosu na jučerašnju tečajnu listu HNB-a, i to prema euru i franku za po 0,15 posto, dolaru za 0,27 posto, dok je tečaj funte smanjen za 0,34 posto.