LUXEMBOURG/ZAGREB - Industrijska proizvodnja u eurozoni i 28 članica Europske unije u listopadu je neočekivano snažno smanjena na mjesečnoj razini, dok je u Hrvatskoj uvećana nakon oštrog pada u rujnu, pokazali su novi podaci Eurostata. Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u eurozoni smanjena je tako za 1,1 posto u odnosu na rujan, kada je bila pala 0,2 posto, čime je naniže revidirana prva procjena o njezinom padu za 0,5 posto. U EU-u proizvodnja je niža za 0,7 posto u usporedbi s rujnom, kada je porasla za 0,1 posto. Preliminarni podatak za rujan pokazivao je njen pad od 0,2 posto. U Hrvatskoj je u listopadu na mjesečnoj razini desezonirana industrijska proizvodnja prema prvim podacima porasla za 1,2 posto, nakon pada iz rujna od 3,3 posto. Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja, kalendarski prilagođena, smanjena za 3,4 posto, nakon 3,9-postotnog pada u rujnu, pokazuje novo izvješće. Pad industrijske proizvodnje u 17-članoj eurozoni najizrazitiji je njezin pad na mjesečnoj razini od rujna prošle godne i u suprotnosti s očekivanjima tržišta koja su očekivala blagi rast. Oporavak 9.500 milijardi eura vrijednog gospodarstva gotovo je stao u trećem tromjesečju, a prognoze ostaju sumorne zbog rekordne nezaposlenosti i slabog povjerenje potrošača i kompanija.
LUXEMBOURG/ZAGREB - Luksemburg je prošle godine bio daleko najbogatija zemlja Europske unije, Bugarska i Rumunjska bile su najsiromašnije, a Hrvatska je nešto bolja od njih, pokazuju danas objavljeni podaci europskog statističkog ureda. Luksemburg je tako prošle godine imao BDP po stanovniku, mjereno paritetom kupovne moći, više od dva i pol puta veći od prosjeka u 28-članoj Europskoj uniji, potvrdio je danas Eurostat lipanjsku procjenu. Slijedi skupina zemalja koje uvelike zaostaju za Luksemburgom, s BDP-om po stanovniku 20 do 30 posto iznad prosjeka u EU28, a uključuju Austriju, Irsku, Nizozemsku, Švedsku, Dansku, Njemačku i Belgiju. Finska se izdvaja s BDP-om 15 posto iznad prosjeka EU-a u 2012., koji su pak zastupale zemlje poput Francuske, V. Britanije i Italije, s rasponom BDP-a od prosjeka do 10 posto iznad prosjeka EU-a. Hrvatska se s BDP-om po stanovniku točno 38 posto ispod prosjeka EU-a nalazi u skupini s Poljskom, Mađarskom i Latvijom, čiji se BDP kreće u rasponu od 30 do 40 posto ispod europskog prosjeka. Prema novoj Eurostatovoj procjeni, hrvatski je BDP po stanovniku u 2012. ponovo najbliži onome Latvije koji je 36 posto ispod prosjeka EU-a.
BRUXELLES - Pregovarači Europskog parlamenta i država članica EU-a postigli su dogovor o direktivi o spašavanju i sanaciji banaka, prema kojoj će troškove sanacija banaka u poteškoćama snositi u prvom redu njihovi dioničari i vjerovnici, a ne porezni obveznici. "Pozravljam dogovor koji je noćas postignu između Europskog parlamenta i zemalja članica. To je odlučni korak prema dovršetku bankovne unije", izjavio je u četvrtak povjerenik za unutarnje tržište i financijske usluge Michel Barnier. Taj zakon koji će se primjenjivati u svih 28 zemalja članica predstavlja biti dio zakonske regulative na kojoj se u Europskoj uniji radi kako bi se izvukle pouke iz financijske i dužničke krize. Jedinstveni mehanizam za sanaciju banaka, o kojem se sada pregovara, bit će zadužen za provedbu ovih pravila u kontekstu bankovne unije. Direktiva predviđa da se kod spašavanja banaka od bankrota pristupi najprije unutarnjem spašavanjem tzv. "bail-in", što znači da će troškove u prvom redu snositi dioničari i vjerovnici banke, za razliku od vanjskog spašavanja "bail-out", kada su banke spašavane novcem iz državnih proračuna zbog čega zemlje članice imaju velike proračunske deficite.
ŽENEVA - Svjetske zrakoplovne kompanije ostvarit će ove godine ukupnu dobit od 12,9 milijardi dolara, koja bi u 2014. trebala narasti na rekordnih 19,7 milijardi dolara, zahvaljujući nižim troškovima goriva i efikasnijem poslovanju, procijenila je danas Međunarodna udruga za zračni prijevoz (IATA). Pozorno praćena prognoza IATA-e viša je od ažurirane vrijednosti objavljene u rujnu od 11,7 milijardi dolara u 2013. Za iduću godinu tada je očekivana ukupna dobit od 16,4 milijarde dolara. "U 2013. broj putnika prvi će puta premašiti tri milijarde, da bi u 2014. dosegnuo 3,3 milijarde", priopćio je glavni direktor IATA-e Tony Tyler na konferenciji za novinare. Potražnja za uslugama prijevoza tereta istodobno stagnira, navodi se u IATA-inom priopćenju.
BERN/ZAGREB - Švicarska narodna banka (SNB) odlučila je zadržati minimalni tečaj od 1,2 franka za euro i spremna ga je braniti, bude li potrebno, otkupom strane valute u neograničenim iznosima, priopćeno je danas iz SNB-a. SNB je spreman po potrebi poduzimati i daljnje mjere, navodi se dalje u priopćenju. U središnjoj su banci ustvrdili da je švicarski franak i dalje snažan. Uz tromjesečni libor blizu nula posto, minimalni valutni tečaj i dalje je primjeren instrument za sprečavanje nepoželjnog zaoštravanja monetarne politike u slučaju obnovljenih pritisaka na jačanje švicarskog franka, kaže se u priopćenju SNB-a. Zadržali su također ciljani raspon za tromjesečni libor od 0,0 do 0,25 posto, navodi se dalje u priopćenju. SNB je pak blago naniže korigirao prognoze godišnje stope inflacije za 2014. i 2015. godinu, dok je za 2013. potvrdio prognozu o 0,2-postotnom padu potrošačkih cijena. Procjena stope inflacije za 2014. i 2015. snižena je tako za 0,1 postotni bod, pa se sada očekuje u visini 0,2 i 0,6 posto. Nadalje, potvrđena je bančina projekcija rasta švicarskog gospodarstva u ovoj godini u rasponu od 1,5 do dva posto. Za 2014. SNB prognozira rast od približno dva posto.
WASHINGTON - Rusija će možda biti spremna sniziti cijenu plina koji isporučuje Ukrajini ako vlasti u Kijevu budu ponudile bolje uvjete za smještaj ruske Crnomorske flote na Krimu, izjavio je za Reuters ruski dužnosnik koji je htio ostati anoniman. On je dodao da je teško razgovarati o sniženju cijene plina ako se Ukrajina ne pridruži carinskoj uniji sa Rusijom. Ukrajina je na rubu bankrota i bilo kakvo sniženje cijene glavnog energenta koji kupuje od Rusije predstavljalo bi veliko olakšanje. Ukrajina je 2010. godina pristala produžiti ugovor o baziranju Crnomorske flote na Krimu, ali Rusija bi htjela povoljnije uvjete za smještaj svojih ratnih brodova. Ruski dužnosnik rekao je da bi za kreditiranje Ukrajine Rusija mogla tražiti da joj se stave na raspolaganje neki ukrajinski kapaciteti koji su potrebni ruskoj vojnoj industriji. "Ako su nam to spremni prodati, ili iskoristiti kao jamstvo za zajmove, mi ćemo pristati i odobriti im kredite", dodao je on.
LJUBLJANA - Osam slovenskih banaka u kojima su prethodnih mjeseci provođeni stresni testovi i nezavisna međunarodna revizija kvalitete njihove aktive trebati će 4,778 milijardi eura dodatnog kapitala, objavljeno je u četvrtak u Ljubljani. Od toga se 3,12 milijarde eura odnosi na tri najveće banke koje su u vlasništvu države, iznijeli su na konferenciji za novinare ministar financija Uroš Čufer i guverner slovenske središnje banke Boštjan Jazbec. Kako bi te banke postigle odgovarajuću kvalitetu portfelja, dokapitalizirat će se sa dvije trećine iznosa u svježem novcu i jednom trećinom u obveznicama. Država već ima za to potrebna sredstva u svojim depozitima koje je osigurala na međunarodnom financijskom tržištu. Slovenska vlada idućih će dana, odmah nakon što dobije formalnu suglasnost Europske komisije i Europske središnje banke, dokapitalizirati Novu Ljubljansku banku (NLB) i Novu Kreditnu banku Maribor (NKBM), a onda i Abanku, koje su u većinskom vlasništvu države, a njihovi loši krediti bit će uz državna jamstva preneseni na tzv. "lošu banku" koja će biti dokapitalizirana s 200 milijuna eura kako bi mogla funkcionirati, iznijeli su Čufer i Jazbec.
NEW YORK - Hotelski lanac Hilton Worldwide prikupio je 2,34 milijarde dolara početnom javnom ponudom dionica (IPO) na Njujorškoj burzi, prikupivši drugi po visini iznos u ovogodišnjim IPO-ima na američkom tržištu. Hilton, u čijem su vlasništvu brendovi poput hotela Conrad i Waldorf Astoria, prodao je 117,6 milijuna dionica po cijeni od 20 dolara po dionici, u gornjem dijelu najavljenog raspona. Prikupljenim iznosom tržišna je vrijednost Hiltona dosegnula 19,7 milijardi dolara. Dio prikupljenog novca Hilton planira iskoristiti za podmirivanje 1,25 milijardi dolara duga. Prodaja dionica označava povratak američkog hotelskog lanca u burzovnu kotaciju, odakle se povukao nakon što ga je 2007. za 26,7 milijardi dolara kupila investicijska kompanija Blackstone Group u jednoj od najvećih akvizicija prije globalne financijske krize. Hiltonov IPO vremenski se poklopio s prvim znakovima oporavka svjetskog gospodarstva i s poboljšanjem stanja u sektoru putovanja. Cijene hotelskog smještaja i razina njihove popunjenosti rastu, a nastavak tog trenda očekuje se i u sljedećim mjesecima. U takvom su okruženju Hiltonove dionice privukle veliki interes investitora, pa je prodano pet milijuna dionica više nego što je prvotno najavljeno.
LONDON - Cijene nafte pale su danas na londonskom tržištu pod pritiskom naznaka o mogućem skorašnjem otvaranju glavnih libijskih luka ovoga vikenda i očekivanja da bi američka središnja banka uskoro mogla početi smanjivati poticaje za gospodarstvo. Na londonskom je tržištu barel sirove nafte pojeftinio 27 centi u odnosu na jučerašnje zatvaranje tržište i njime se trgovalo po 109,23 dolara. Na američkom tržištu njegova je cijena ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na jučerašnje zatvaranje i iznosila je 97,47 dolara. Financijska tržišta fokusirana su na Fed i njegove poticaje za najveće svjetsko gospodarstvo. Više nije upitno hoće li američka središnja banka početi smanjivati poticaje već kada će to učiniti, tumače analitičari. Fedov utjecajni odbor za monetarnu politiku sastaje se idućeg tjedna. Na londonskom je tržištu cijene pritisnula vijest da bi Libija uskoro mogla otvoriti luke blokirane prosvjedima i štrajkovima. Jučer je tako libijski premijer Ali Zejdan izrazio nadu da će plemena na istoku zemlje ovog vikenda ponovno otvoriti tri naftne luke, od kojih su dvije zatvorene još od kraja srpnja. Proteklih su mjeseci zatvorena naftna postrojenja u zemlji podupirala cijene nafte na međunarodnim tržištima.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice pale su u četvrtak uslijed tvrdokorne neizvjesnosti koja obavija tajming smanjenja monetarnih poticaja za američko gospodarstvo. Londonski FTSE pao je za 0,98 posto na 6.443 boda, frankfurtski DAX za 0,69 posto na 9.014 bodova, dok je pariški CAC bio u minusu 0,28 posto i iznosio 4.075 bodova. Vjerojatnost da bi Fed već ovog mjeseca mogao smanjiti program kvantitativnog ublažavanja navela je neke ulagače na prodaju dionica i knjiženje dobiti temeljem dosadašnjeg rasta u ovoj godini. Scott Meech iz tvrtke Union Bancaire Privee rekao je da bi neizvjesnost oko smanjenja poticaja mogla spriječiti daljnji značajniji rast dionica u ostatku godine. Savjetuje da se izbjegava europske dionice jako izložene na tržištima u nastajanju. Europsko tržište pritišću i podaci o iznenađujućem padu industrijske proizvodnje u eurozoni u listopadu. Pitanje smanjenja poticaja u SAD-u potaknulo je rast prinosa na američke obveznice, podiglo tečaj američkog dolara i pogodilo valute i dionice tržišta u nastajanju. Od pojedinačnih gubitnika izdvaja se francuski proizvođač automobila Peugeot čije su dionica spustile više od 10 posto nakon vijesti o otpisu i mogućem povećanju kapitala.
NEW YORK - U srijedu su na Wall Streetu cijene dionica zabilježile najveći dnevni pad u posljednjih mjesec dana jer se procjenjuje da je Fed korak bliže smanjenju poticajnih monetarnih mjera, nakon što je u Washingtonu postignut dogovor o proračunu. Dow Jones oslabio je 0,81 posto, na 15.843 boda, dok je S&P 500 skliznuo 1,13 posto, na 1.782 boda, a Nasdaq indeks 1,4 posto, na 4.003 boda. Najveći dnevni pad cijena dionica u posljednjih mjesec dana uslijedio je nakon što je uklonjen jedan od razloga zbog kojih je američka središnja banka vodila vrlo labavu monetarnu politiku. U utorak navečer republikanci i demokrati postigli su dogovor o saveznom proračunu za iduće dvije godine. Time su nakon tri godine okončani oštri politički sukobi, koji su kulminirali u listopadu, kada je zbog nedostatka zakonske osnove za daljnje financiranje obustavljen rad niza saveznih službi. U Kongresu bi se o proračunu moglo glasati ovih dana. Kada su krajem rujna odlučili zadržati vrlo labavu monetarnu politiku, kao jedan od razloga za to čelnici američke središnje banke naveli su upravo nemogućnost dogovora o proračunu jer bi neizvjesnost oko financiranja saveznih službi mogla naštetiti gospodarstvu.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, treći dan zaredom, jer se ulagači plaše da će američka središnja banka poticajne monetarne mjere smanjiti već idućega tjedna. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu više od 1 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji skliznule između 0,2 i 0,8 posto. Stoga je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 1 posto, nakon što je već jučer potonuo 1,1 posto. Azijske ulagače na prodaju dionica naveo je jučerašnji pad S&P 500 indeksa na Wall Streetu za 1,1 posto, što je njegov najveći dnevni pad u posljednjih mjesec dana. Posljedica je to špekulacija da bi Fed vrlo skoro mogao smanjiti poticajne monetarne mjere, nakon što su u Washingtonu republikanci i demokrati postigli dogovor o proračunu za iduće dvije godine.