LUXEMBOURG/ZAGREB - Europska komisija zatražila je danas na početku novog europskog semestra dubinsku analizu za 16 zemalja Europske unije, uključujući Hrvatsku, radi naznaka moguće slabije konkurentnosti i makrogospodarskih neravnoteža. Hrvatska se tako našla u skupini sa Španjolskom, Slovenijom, Francuskom, Italijom, Mađarskom, Belgijom, Bugarskom, Danskom, Maltom, Nizozemskom, Finskom, Švedskom, Velikom Britanijom, Njemačkom i Luksemburgom, na temelju pokazatelja kojima EK mjeri "unutarnju i vanjsku konkurentost" zemalja EU-a. Komisija zaključno ocjenjuje da zemlje EU-a uspijevaju postupno smanjiti deficite u tekućoj bilanci plaćanja i poboljšati konkurentnost, ali problem je i dalje visoki dug i neto stanje međunarodnih investicija u pojedinim zemljama. Ministri financija zemalja članica EU-a raspravljat će o izvješću EK u prosincu. Komisija će idućih mjeseci pripremiti dubinske analize za 16 zemalja i objaviti ih u proljeće iduće godine.
BRUXELLES - Europsko gospodarstvo ušlo je u fazu postupnog oporavka i sada je potrebno nastaviti s reformama kako se ne ugrozilo ono što je dosad postignuto, a to je i najbolji način za rješavanje najvećeg sadašnjeg problema na održivi način - rekordne nezaposlenosti, posebice među mladima, izjavio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. Barroso je u srijedu zajedno s povjerenicima za ekonomske i monetarne poslove Ollijem Rehnom i za socijalnu politiku i zapošljavanje Laszlom Andorom predstavio niz dokumenta Europske komisije kojim započinje četvrti ciklus Europskog semestra, instrumenta za koordinaciju ekonomskih politika zemalja članica. Zadovoljstvo mi je reći da je temeljna razlika ove godine u Europskoj uniji to što je gospodarstvo došlo do prekretnice. Rast se polako vraća, financijska tržišta se stabiliziraju a potrošači i poduzeća imaju više povjerenja u budućnost", rekao je Barroso dodajući kako moraju osigurati da napori rezultiraju snažnijim rastom, koji stvara radna mjesta. Najbolji način za to je nastavak naših reformi. To je način da se na održivi način riješi najveći problem s kojim smo suočeni - nezaposlenost, posebice među mladima, rekao je Barroso.
LJUBLJANA - Direktor Mercatora Toni Balažič izjavio je u četvrtak da bi taj trgovački lanac do kraja godine mogao isplivati iz gubitka. "Smanjivanje gubitka mora se nastaviti i očekujem da ćemo do kraja godine uspjeti izaći iz crvenog", rekao je Balažič na konferenciji za novinare u Ljubljani predstavljajući rezultate poslovanja s krajem trećeg kvartala, dodavši da će to najviše ovisiti o restrukturiranju Mercatorova duga. Mercator se nedavno sa šest velikih banaka-vjerovnica načelno dogovorio o dugoročnom restrukturiranju duga, što bi bio prvi važan korak u stabilizaciji Mercatora do kraja ove godine, rekao je Balažič. Do kraja rujna Mercator je smanjio svoj neto financijski dug za 2,7 posto u odnosu na kraj prošle godine, na 994,3 milijuna eura. U devet mjeseci ove godine Mercator je zabilježio gubitak od 17,6 milijuna eura, ali je on manji nego u prethodna dva kvartala. Prihodi od prodaje smanjeni su za 3,6 posto u odnosu na prva tri kvartala 2012. godine, najviše u Hrvatskoj i Sloveniji.
NEW YORK - Dvanaest godina nakon napada 11. rujna na tornjeve blizance Svjetskog trgovinskog centra u New Yorku, u srijedu se otvara prvi poslovni neboder na lokaciji Gound Zero u južnom dijelu Manhattana. Prekriven staklom, 4 World Trade Center najmanji je od četiriju nebodera koji se grade na lokaciji na kojoj je 11. rujna 2001. poginulo 2700 ljudi u terorističkom napadu otetim zrakoplovima. Neboder je visok 298 metara, a riječ je nižoj verziji glavnog One World Trade Centera koji će biti dovršen početkom 2014. Na lokaciji Ground Zero će se dovršiti još dva poslovna nebodera, otvaranje muzeja posvećenog napadima 11. rujna predviđeno je sljedeće godine, a 2015. trebalo bi biti otvoreno veliko podzemno prometno čvorište.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Bankovne i rudarske dionice spustile su danas europske burzovne indekse, jer su ulagači postali oprezniji i manje skloni riziku zbog neizvjesne budućnosti monetarnih poticaja. Londonski Ftse indeks u takvim je okolnostima smanjen za 1,5 posto, na 6.624 boda, frankfurtski DAX za gotovo jedan posto, na 8.987 bodova, a pariški CAC za 1,05 posto, spustivši se na 4.219 bodova. Pad cijena dionica na europskim tržištima nadovezao se tako na pad dionica na burzama u SAD-u i Aziji, pod pritiskom izjava predsjednika podružnice američke središnje banke Fed u Atlanti Dennisa Lockharta da smanjenje programa otkupa obveznica, 'teškog' 85 milijardi dolara mjesečno, ostaje opcija za redovno mjesečno zasjedanje sredinom prosinca. Najveći gubitnici bile su financijske dionice, uključujući bankovne, osiguravateljske i one upravitelja imovinom, te rudarske dionice, s padom cijena do 1,6 posto. Zabrinutosti u vezi rasta pogodile su i dionice talijanskih banaka, uključujući UniCredit, kojima je naloženo da pribave dodatni kapital kako bi udovoljile zahtjevima o visokokvalitetnom kapitalu. Među rijetkim dobitnicima izdvaja se Carlsberg, s rastom cijena dionica od 2,8 posto, nakon što je objavio rezultate poslovanja za treće tromjesečje bolje od očekivanih.