BRUXELLES - Europska komisija predložit će Vijeću EU-a ulazak Hrvatske u proceduru prekomjernog deficita (EDP), budući da je manjak u hrvatskom državnom proračunu znatno iznad dopuštenih tri posto, a javni dug će sljedeće godine prijeći 60 posto BDP-a, objavljeno je u Bruxellesu. Komisija je u petak predstavila paket o proračunskom nadzoru za 13 zemalja članica eurozone i tri zemlje izvan područja koje dijeli zajedničku valutu. Uz mišljenja o nacrtima proračuna za iduću godinu 13 zemalja eurozone koje nisu obuhvaćene programima pomoći, "jesenji" paket uključuje analize o razlozima prekoračenja najvišeg dopuštenog proračunskog manjka odnosno duga u Hrvatskoj, Litvi i Finskoj. Izvješće, koje je u petak objavila Komisija, prvi je korak koji se poduzima u proceduri prekomjernog deficita (EDP). Povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn rekao je na konferenciji za novinare da će Komisija Vijeću uputiti preporuku o otvaranju procedure do kraja ove godine.
LONDON/FRANKFURT - Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisala je danas s Europskim fondom za jugoistočnu Europu (EFSE) sporazum kojim će dodatno poduprijeti kreditiranje malih poduzeća u jugoistočnoj Europi i istočnom europskom susjedstvu. EBRD će tim sporazumom osigurati 25 milijuna eura za oko četiri tisuće novih kredita namijenjenih malim i mikro poduzećima u jugoistočnoj Europi i istočnom europskom susjedstvu, navodi se u priopćenju. Odobrena sredstva moći će biti 'povučena' u eurima i dolarima. EFSE trenutno raspolaže s 948 milijuna eura. EFSE se fokusira u prvom redu na dugoročno financiranje malih i mikro poduzeća, ne isključuje ni mogućnost kreditiranja kućanstava, i to kroz kredite za kućne popravke. Uz KfW kao vodećeg investitora, te EK i EBRD, u financiranju EFSE-a sudjeluju, među ostalim, i Europska investicijska banka (EIB), Međunarodna financijska korporacija (članica grupe Svjetske banke), Austrijska razvojna banka i Švicarska agencija za razvoj i suradnju.
LJUBLJANA - Slovenska premijerka Alenka Bratušek izjavila je u petak da će troškovi sanacije slovenskog bankarskog sustava biti poznati tek za dva do tri tjedna, nakon nezavisnog pregleda njihovih bilanci i stresnih testova. Jedine službene podatke o lošim kreditima u slovenskim bankama koje će trebati sanirati do sada je davala slovenska središnja banka, rekla je Bratušek na konferenciji za novinare u Ljubljani, nakon što je parlament danas izglasovao proračun za iduću godinu te time i povjerenje njenoj vladi. Ocjene da će ukupni trošak sanacije banaka biti 4,6 milijarde eura, što je za 1,8 milijardi eura više od konzervativnih službenih procjena središnje banke, a riječ je o procjeni koju je nedavno dala bonitetna agencija Fitxh, Bratušek je nazvala špekulacijom. Dodala je da vijest o tome da je Slovenija na europskom tržištu u petak prodala trogodišnje obveznice uz kamatnu stopu od 4,7 posto dokazuje da za nju financijsko tržište nije zatvoreno.
LONDON - Cijene nafte zadržale su se na londonskom tržištu iznad razine od 108 dolara za barel, poduprte očekivanjima da američka središnja banka u dogledno vrijeme neće mijenjati svoje poticajne programe. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte porasla 20 centi, na 108,48 dolara za barel. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni u odnosu na jučerašnje zatvaranje, od 93,80 dolara za barel. Dodatnu potporu naftnim tržištima pružili su i nemiri u Libiji, gdje se danas proizvodi tek djelić nekadašnjih kapaciteta od 1,25 milijuna barela nafte dnevno. Američko su tržište dodatno zakočili podaci američke vlade koji su pokazali da su zalihe sirove nafte u SAD-u u prošlom tjednu porasle za 2,6 milijuna barela, daleko iznad milijun barela koliko su prognozirali analitičari u Reutersovom istraživanju. Odvojeno je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) danas na svojim stranicama objavila da je cijena referentne košarice njezine nafte jučer iznosila 104,67 dolara, što znači da je bila 75 centi viša u odnosu na prethodni dan trgovanja.
LONDON/NEW YORK - Euro je danas na međunarodnim deviznim tržištima prema dolaru oscilirao između negativnog i pozitivnog područja, pod utjecajem razlika po pitanju oporavka u gospodarstvima eurozone i SAD-a. Euro je u takvim okolnostima prema dolaru ojačao 0,1 posto, na 1,3468 dolara. Ojačao je i prema jenu, na 135,08 jena, što je njegova najviša razina u dva tjedna. I dolar je prema jenu ojačao, za 0,2 posto, na 100,25 jena. Funta je u okolnostima slabljenja jena dosegnula čak 161,49 jena, što je njezina najviša razina u posljednje četiri godine. Euro ostaje pod pritiskom zbog razlika između europskih gospodarstva i onog SAD-a, koje su dodatno naglasili najnoviji slabi podaci o BDP-u eurozone. Slabašan oporavak podupro je tako očekivanja novih monetarnih poticaja radi podupiranja rasta eurozone. Jen je pak oslabio na najnižu razinu u dva mjeseca prema dolaru i na najnižu razinu u četiri godine prema funti, nakon što je viceguvernerka Feda i kandidatkinja američkog predsjednika Baracka Obame za guvernersku dužnost u banci Janet Yellen snažno branila programe monetarnih poticaja. Takav stav pokazuje da neće u skorije vrijeme doći do njihova smanjenja.