TOKIO - Japan će potrošiti oko tisuću milijardi jena (9,86 milijardi dolara) kako bi ublažio negativan utjecaj podizanja stope PDV-a iduće godine na osobnu potrošnju, kazali su danas neimenovani izvori. Vlada će u travnju iduće godine podići stopu PDV-a sa sadašnjih pet na osam posto kako bi namirila rastuću potrošnju na zdravstvenu skrb. Premijer Shinzo Abe želi kratkoročnim poticajnim mjerama ublažiti taj udarac na standard građana. Očekuje se da će vlada usvojiti paket poticaja 5. prosinca. Paket će vjerojatno obuhvatiti oko 200 milijardi jena privremeno povećanih naknada za obitelji s djecom, navode za Reuters upućeni izvori. Dodatnih oko 300 milijardi jena trebalo bi biti namijenjeno za pomoć građanima s niskim primanjima a oko 150 milijardi jena za subvencioniranje kupnje novih stambenih nekretnina. Japanska vlada već je najavila da će poticaje financirati iz proračunskih rezervi i iz viših prihoda od poreza no što se očekivalo, pa neće morati izdavati nove obveznice. Japanski dug spada među najveće u svijetu i više je nego dvostruko viši od BDP-a.
MADRID - Francuski predsjednik Francois Hollande uputio se danas u Španjolsku u potrazi za saveznikom koji će poduprijeti francuska nastojanja da poticanje zapošljavanja i gospodarskog rasta bude na vrhu liste prioriteta u Europskoj uniji. Francuskog predsjednika pratit će u Madridu premijer Jean-Marc Ayrault i osam ministara, s namjerom da na summitu Europske unije 19. i 20. prosinca može računati na potporu španjolskog konzervativnog premijera Mariana Rajoya u pitanju reformi u eurozoni. Unatoč prigovorima Njemačke, Hollande i Rajoy zalažu se za stvaranje jedinstvene agencije za banke koja bi mogla izravno spašavati posrnule banke u zemljama članicama, pri čemu se račun za pomoć ne bi ispostavljao isključivo matičnoj zemlji i time povećavao njezin dug. Neimenovani dužnosnik u uredu francuskog predsjednika podsjetio je da su upravo problemi u Španjolskoj u lipnju 2012. urodili prijedlogom o uspostavi europske bankovne unije. Hollande traži podršku za povećanje investicijskih kapaciteta i za mjere poticanja rasta u cijeloj eurozoni. Na francusko-španjolskom summitu u Madridu raspravljat će se i o francuskom prijedlogu "gospodarske vlade" eurozone na čelu s predsjednikom eurogrupe koja bi nadgledala gospodarske politike zemalja članica.
BRUXELLES - Najviše građana koji su stekli državljanstvo neke od 27 zemalja članica EU-a 2011. godine dolazi iz Maroka, zatim Turske, Ekvadora i Indije, a Hrvatska je te godine, kada još nije bila članica, najviše državljanstava odobrila osobama iz Bosne i Hercegovine, zatim iz Argentine, Srbije i Čilea, objavio je u srijedu Eurostat. Prema tim podacima, 2011. godine državljanstvo neke od 27 država članica steklo je 783.100 osoba, što je za 4 posto manje nego 2010. godine. Do tog smanjenja je došlo zato što je Velika Britanija odobrila 9 posto manje državljanstava, Francuska 20 posto, Španjolska 7 posto i Italija 15 posto. Jedino je u Njemačkoj povećan broj izdanih državljanstava za pet posto. Na tih pet zemalja otpada tri četvrtine odobrenih državljanstava u EU-u. Hrvatska je 2011. godine odobrila 3300 državljanstava, isto kao i 2010. Od toga 26,3 posto državljanstava izdano je osobama iz Bosne i Hercegovine, 9,5 posto iz Argentine, 9 posto iz Srbije i 8,9 posto iz Čilea. Najviše državljanstava na tisuću stanovnika odobrio je Luksemburg.
TRENTO - Talijanska financijska policija zaplijenila je u srijedu na sjeveru Italiju pošiljku od 140.000 otrovnih pastelnih bojica proizvedenih u Kini koje su trebale biti prodavane školskoj djeci. Talijanske vlasti su priopćile da su bojice trebale biti prodavane u oko 800 samoposluživanja i na drugiim prodajnim mjestima u regiji Trentino-Alto Adige te da su već reklamirane promidžbenim lecima. Ispitivanja su, međutim, pokazala da su bojice kontaminirane toksičnom industrijskom supstancom poznatom kao DEHP i da je ta supstanca prisutna u tri puta većoj razini od dopuštene. Uvoznik, koji ima sjedište u gradu Reggio Emiliji, bit će optužen za prodaju zdravstveno nesigurnih igračaka.
LONDON - Euro je danas poskočio na najvišu razinu u četiri godine prema jenu na međunarodnim tržištima valuta, potaknut olakšanjem zbog dogovora u Njemačkoj o velikoj koaliciji. Euro je prema dolaru ojačao 0,2 posto i njime se trgovalo po 1,3594 dolara. Prema jenu je jedinstvena europska valuta dosegnula najvišu razinu u četiri godine od 139,26 jena, da bi se naknadno stabilizirala na 138,48 jena, što znači da je u plusu od 0,8 posto u odnosu na jučerašnje zatvaranje tržišta. Dolar je također bio na dobitku prema japanskoj valuti, i to 0,5 posto, i njime se trgovalo po 101,82 jena. Konzervativna stranka njemačke kancelarke Angele Merkel postigla je dogovor sa socijaldemokratima o velikoj koaliciji, što su tržišta dočekala s olakšanjem, pretočenim u val kupovina eura.