ZAGREB - Nazire se novi zaplet u bitci mađarske naftne i plinske grupe Mol i hrvatske vlade za kontrolu nad Inom, nakon što se Molov čelnik Zsolt Hernadi suočio s privatnom tužbom pred sudom u Budimpešti, čija bi presuda mogla imala implikacije i po njegov položaj u hrvatskom sporu, piše The Financial Times. Protiv predsjednika uprave i izvršnog direktora Mola Zsolta Hernadija podnesena je prošli tjedan privatna tužba pred sudom u Budimpešti u kojoj ga se optužuje za "neprimjereno i nezakonito ponašanje" u vezi s Molovom akvizicijom upravljačkih prava u Ini 2009. Prema Molovom priopćenju od petka, tužbu je podnijela privatna osoba i dioničar Mola, bivši zaposlenik kompanije koji tvrdi da su dionice mađarske kompanije izgubile na vrijednosti zbog akvizicije upravljačkih prava u Ini. Tog je dana Reuters objavio da je tužbu podnijela Ilona Banhegyi, do 2006. voditeljica Molove pravne službe. Agencija je navela da je ime Ilone Banhegyi izrečeno na sudu. Pokretanje tužbe potaknulo je nagađanja u investicijskim krugovima da bi, iako se ne može pouzdano tvrditi da je to bila namjera stranaka u sporu, tužba mogla iznjedriti pravno rješenje za blokirane pregovore Mađarske i Hrvatske o poziciji Molova čelnika, piše u nedjelju FT.
SARAJEVO - Šest država jugoistočne Europe u prvoj je polovici 2013. izašlo iz recesije, u prvom redu zbog većeg izvoza, objavila je Svjetska banka (WB) u polugodišnjem izvješću koje se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo, Makedoniju i Albaniju. Izvještaj je u Tirani predstavila Gallina Vincelette, vodeća ekonomistica WB tijekom video konferencije. Prosječni rast realnog dohotka u šest država s negativnih 0,7 postotaka u 2012. povećan je na 1,8 posto u prvoj polovici. Uz ekonomski oporavak u državama-članicama eurozone tome su pogodovali i značajan rast poljoprivredne proizvodnje i slabljenje inflatornog pritiska. Kao pozitivan primjer istaknuto je povećanje izvoza automobila koji se sklapaju u Srbiji. Izvješće iznova ukazuje na poznate slabosti gospodarstava regije. Održivost postignutog rasta izvoza ostaje dvojbenom zbog smanjene izvozne baze regije, ali i konkurentnosti. Niska kupovna moć stanovništva utječe i na slabost domaće potražnje za robama, a sve to je opet uvjetovano velikom stopom nezaposlenosti. U zaključcima WB prognozira ukupni gospodarski rast šest država u cijeloj 2013. na razini od 1,8 posto umjesto ranije prognoziranih 2,7 posto. Pritom će gospodarstvo BiH najspore, a Kosova najbrže rasti.
PARIZ - Izgledi za većinu velikih gospodarstava poboljšali su se, objavila je Organizacija za ekonomsku suradnju u razvoj (OECD), ističući da rast u eurozoni dobiva na zamahu kako dužnička kriza jenjava. OECD sa sjedištem u Parizu priopćio je da njegov vodeći složeni pokazatelj, koji obuhvaća 33 članice, pokazuje da se stopa rasta vratila na razinu dugoročnog trenda. Pokazatelj je osmišljen kako bi ukazivao na točke zaokreta u gospodarskom ciklusu, a u listopadu je porastao na 100,7 bodova, sa 100,6 bodova zabilježenih u rujnu. Time se dodatno udaljio od dugoročnog prosjeka od 100 bodova i dosegnuo najvišu razinu u više od dvije godine. Pokazatelj za eurozonu porastao je na 100,9 bodova, s rujanskih 100,7 bodova, što u OECD ocjanjuju "pozitivnom promjenom trenda". Regionalna sila Njemačka zabilježila je rast pokazatelja sa 100,5 na 100,7 bodova, a Francuska sa 100 na 100,2 boda. SAD, najveće svjetsko gospodarstvo, zadržalo je stabilan trend uz 100,8 bodova, a Japan zabilježio poboljšanje sa 101,1 na 101,3 boda. Prošlog je mjeseca OECD snizio prognozu rasta svjetskog gospodarstva u 2014. na 3,6 posto, s ranijih 4,0 posto. Kao uteg ističu usporavanje u gospodarstvima u nastajanju, dok se razvijena gospodarstva muče s izlaskom iz krize.
BERLIN - Njemačka industrijska proizvodnja smanjila se u listopadu 1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, što je njezin najveći pad od svibnja, objavilo je danas ministarstvo gospodarstva i tehnologije, napominjući ipak da će slabi start četvrtog kvartala ubrzo biti prevladan. U rujnu sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja pala je za revidiranih 0,7 posto, pokazuju podaci ministarstva. Analitičari obuhvaćeni Reutersovim istraživanjem u prosjeku su očekivali rast proizvodnje za 0,8 posto. Najveći je pad proizvodnje u listopadu zabilježen u kategoriji investicijskih dobara, za 3,0 posto, i trajnih potrošačkih dobara, za 4,5 posto. "Nakon visoke razine proizvodnje u drugom i trećem tromjesečju, poduprte efektom hvatanja koraka, njemačka industrija slabo je počela posljednje ovogodišnje tromjesečje", konstatiraju u ministarstvu. Ističu ipak da snažni pokazatelji očekivanja sugeriraju oporavak proizvodnje u idućim mjesecima. Na godišnjoj razini kalendarski prilagođena proizvodnja porasla je u listopadu jedan posto, nakon 0,6-postotnog povećanja u prethodnom mjesecu.
PARIZ - Francusko gospodarstvo dobit će na zamahu prema kraju godine i porast će 0,5 posto u četvrtom tromjesečju, procjenjuje francuska središnja banka Banque de France u najnovijim prognozama. Među razlozima za poboljšanu prognozu navodi se rast industrijske proizvodnje. U prethodnoj procjeni središnja banka predviđala je rast od 0,4 posto. Tamošnji statistički ured Insee ostaje pri ranijoj procjeni 0,4-postotnog rasta u Q4. Banque de France svoje procjene za posljednje ovogodišnje tromjesečje temelji na rezultatima mjesečne ankete o poslovnom ozračju koja je pokazala rast odgovarajućeg indeksa u industrijskom sektoru za jedan bod, na 101 bod. Riječ je o prvom povećanju toga indeksa iznad dugoročnog prosjeka od 100 bodova od svibnja 2011., a poboljšanje se pripisuje rastu narudžbi za farmaceutskim proizvodima, kemikalijama, automobilima i hranom o kojem su izvijestili čelnici u industrijskom sektoru. Menadžeri u idućim tjednima očekuju nastavak snažne aktivnosti, pokazala je anketa središnje banke. U uslužnom sektoru čelnici kompanija pokazuju manji optimizam, uz pad odgovarajućeg indeksa za jedan bod, na 92 boda.
MILANO - Talijanske banke u listopadu su dodatno smanjile kreditiranje kompanija, uslijed nastavljenog rasta nenaplativih zajmova po nepromijenjenoj godišnjoj stopi od 22,9 posto, pokazali su novi podaci talijanske središnje banke. Banca d'Italia objavila je da su kreditni plasmani prema korporativnom sektoru u listopadu na godišnjoj razini smanjeni za 4,9 posto, što je njihov najoštriji pad od srpnja 2011. godine. U rujnu su smanjeni za 4,2 posto. Ukupni plasmani prema privatnom sektoru u listopadu su smanjeni za 3,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, nakon 3,5-postotnog pada u rujnu, pokazali su podaci središnje banke. Visoki kreditni rizici ograničili su bankovne kreditne plasmane u Italiji unatoč tome što se talijansko gospodarstvo postupno počelo izlziti iz najdublje recesije od II svjetskog rata. Središnja banka pozvala je banke da počnu prodavati nenaplative zajmove i time oslobode kapital za nove kreditne plasmane budući da raste zanimanje specijaliziranih ulagača za tom imovinom. Od dobrih vijesti za zajmodavce izdvaja se ubrzanje rasta depozita privatnog sektora u listopadu, a emisije obveznica banaka postojano se smanjuju.
BUDIMPEŠTA - Mađarska vlada želi smanjiti stopu poreza na dohodak ispod 10 posto, izjavio je zamjenik državnog tajnika za porezna pitanja Zoltan Pankucsi za današnje izdanje dnevnog lista Magyar Nemzet. "Sigurno je da moramo puno učiniti u iduće dvije godine kako bismo održali proračunski deficit ispod granice od 3 posto BDP-a, no ako će biti ikakve šanse, doći će do još jednog, značajnog smanjenja poreza", kazao je Pankucsi. Mađarska je ranije ima progresivni porezni sustav, koji se sastojao od dvije stope poreza na dohodak, što je, dodaje Pankucsi, mnoge potaknulo da izbjegavaju plaćanje poreza i sele u druge zemlje. Trenutno Mađari plaćaju jedinstvenu stopu poreza na dohodak od 16 posto.
PARIZ - Europski zrakoplovni koncern EADS planira ukinuti između 5.000 i 6.000 radnih mjesta i prodati pariško sjedište u sklopu programa restrukturiranja koji će predstaviti tokom dana, objavile su novine Le Figaro. Dva izvora iz industrije kazala su prošlog mjeseca za Reuters da će restrukturiranje uključivati ukidanje tisuća radnih mjesta, ali manje od 8.000 koliko je izvijestila njemačka novinska agencija DPA. Potencijalno ukidanje 6.000 radnih mjesta predstavlja oko pet posto ukupnog broja zaposlenika te grupe. Le Figaro piše da EADS ne planira nikakve otkaze, već da će ukidanje radnih mjesta biti provedeno kroz dobrovoljne odlaske i transfere, umirovljenja i neobnavljanje ugovora na određeno vrijeme. Uredi kompanije u pariškoj regiji bit će reorganizirani, a sjedište odjela za vojnu opremu Cassidian u njemačkom gradu Unterschleißheimu sjeverno od Münchena biti će zatvoreno i prebačeno u Ottobrunn, pišu novine. Vrijednost je pariškog sjedišta oko 100 milijuna eura, navodi Le Figaro. Stručnjaci smatraju da će reoganizacijom EADS uštedjeti od 300 do 500 milijuna eura između 2014. i 2016. Njemački dnevnik Handelsblatt objavio je da EADS očekuje uštedu od 690 milijuna eura.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice pritisnula je u ponedjeljak zabrinutost rudarskih kompanija za potražnju zbog slabijeg kineskog uvoza a dodatni su uteg i spekulacije na tržištu da će američka središnja banka uskoro početi smanjivati monetarne poticaje za gospodarstvo. Londonski FTSE pao je 0,07 posto na 6.547 bodova, a pariški CAC za 0,26 posto na 4.118 bodova. Frankfurtski DAX bio je pak u plusu 0,39 posto i iznosio 9.208 bodova. Podaci objavljeni tijekom vikenda pokazali su da je kineski izvoz porastao u studenom za 12,7 posto, više nego što se očekivalo, a uvoz za 5,3 posto, manje od prognoziranih 7,2 posto. Podaci o uvozu zabrinuli su rudare i uzrokovali pad vrijednosti njihovih dionica, u prosjeku za jedan posto. Europske dionice porasle su na kraju prošlog tjedna nakon što je ocijenjeno da su američki podaci o zaposlenosti dovoljno snažni da podupru gospodarski oporavak, ali ne i da potaknu Fed da u kratkom roku smanji program poticaja. Neizvjesnost oko termina smanjenja poticaja i utjecaja tog poteza na tržište dionica vjerojatno će ograničiti rast europskih tržišta na kraju godine.
TOKIO - Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros porasle, zahvaljujući znatnom skoku burzovnih indeksa na Wall Streetu u petak, nakon većeg nego što se očekivalo rasta zaposlenosti u SAD-u. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu više od 2 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Šangaju, Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle između 0,2 i 0,9 posto. U Australiji su blago pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 0,5 posto. Pozitivno je na azijska tržišta utjecao skok Dow Jones i S&P 500 indeksa na Wall Streetu u petak za više od 1 posto, nakon boljih nego što se očekivalo podataka s američkog tržišta rada. U studenome je broj zaposlenih porastao za 203.000, oko 20.000 više nego što se očekivalo, pri čemu je stopa nezaposlenosti pala sa 7,3 na 7 posto, najnižu razinu u pet godina. Tako dobri podaci mogli bi navesti Fed na smanjenje poticajnih mjera prije nego što se mislilo. Međutim, kako se čini da je najveće svjetsko gospodarstvo u zamahu, ponešto su splasnule bojazni ulagača da bi se njegov rast usporio ako američka središnja banka smanji poticajne monetarne mjere.
NEW YORK - Za Wall Street bi ovo mogla biti najbolja godina od 1998., ako u posljednjim tjednima Fed ne iznenadi smanjenjem poticajnih mjera i ako ulagače ne pokolebaju upozorenja kompanija da će im poslovni rezultati u tekućem kvartalu biti slabiji nego što se procjenjivalo. Dow Jones indeks oslabio je prošloga tjedna 0,4 posto, na 16.020 bodova, a S&P 500 indeks 0,04 posto, na 1.805 bodova. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,07 posto, na 4.062 boda. Nakon osam tjedana neprestanog rasta, cijene su dionica prošloga tjedna pale jer svi posljednji podaci ukazuju na jačanje američkog gospodarstva, pa se ulagači plaše da bi Fed mogao smanjiti poticajne monetarne mjere prije nego što se mislilo. Čelnici američke središnje banke održat će posljednju ovogodišnju sjednicu 17. i 18 prosinca, a analitičari vjeruju da neće biti iznenađenja po pitanju monetarne politike. U novoj anketi Reutersa većina njih očekuje da će Fed poticaje smanjiti u ožujku iduće godine, a samo njih nekoliko smatra da će središnja banka taj potez povući već u prosincu.