ZAGREB - Europska unija nenamjenski je potrošila gotovo sedam milijarda eura iz svog prošlogodišnjeg proračuna vrijednog 138,6 milijarda eura, po izvješću Europskog revizorskog suda, koje prenosi Financial Times. Po procjeni Revizorskog suda, prošle je godine nenamjenski potrošeno 4,8 posto proračunskih sredstava, prema 3,9 posto 2011. Nepravilnosti se povećavaju već treću godinu zaredom, ističu revizori. "To je važno zbog pritiska na nacionalne proračune širom EU", rekao je novinarima predsjednik suda Vitor Caldeira. Budući da su nacionalni proračuni zbog krize prisiljeni rezati potrošnju, zahtjevi za novcem EU-a nastavili su se povećavati. Nepravilnosti se kreću od potpora isplaćenih "pašnjacima" koji su zapravo bili šume do cesta koje su bile sagrađene ne vodeći računa o prometnim potrebama. Ruralni razvoj, zaštita okoliša, ribarstvo i zdravlje imaju i dalje najviši postotak nepravilnosti od 7,9 posto, prema 7,7 posto 2011. Slijede regionalna politika, energetika i promet sa 6,8 posto. Najveći porast nepravilnosti utvrđen je u sektoru poljoprivrede, s 2,9 posto 2011. na 3,8 posto 2012. Glasnogovornica Europske komisije Emer Traynor istaknula je da su nepravilnosti, unatoč povećanju, zadnjih godina "dosljedno ispod pet posto", dok su u prethodnom sedmogodišnjem proračunskom razdoblju bile dvoznamenkaste. "Važno je ono što se čini kada ih se otkrije", kazala je.
BRUXELLES - Zastupnici Europskog parlamenta ne slažu se s metodama rada Europske središnje banke i Europske komisije, koje zajedno s Međunarodnim monetarnim fondom u okviru tzv. "trojki" nadziru provedbu reformu u zemljama eurozone koje su zatražile financijsku pomoć. Članovi Odbora za ekonomske i monetarne poslove Europskog parlamenta oštro su kritizirali način rada trojki, posebice, često vrlo pogrešne ekonomske projekcije na kojima se temelji reformski program koji moraju provoditi Grčka, Cipar, Irska i Portugal. "Vaše ekonomske prognoze bile su gore od najgorih vremenskih prognoza koje sam ikada čuo", rekao je belgijski zastupnik Dirk Jan Eppink predstavniku Komisije Servaasu Derooseu i predstavniku ECB-a Klausu Masuchu, koji su sudjelovali u raspravi. "Točno je da naše prognoze nisu bile savršene, ali prognoziranje je s obzirom na okolnosti bilo krajnje teško", odgovorio je Deroose. Dio zastupnika je u raspravi istaknuo da cilj reformskih programa koje zemlje u krizi moraju provesti u zamjenu za financijsku pomoć ne smije biti samo povratak na zdravi gospodarski rast, nego da se u obzir moraju uzimati politička i socijalna stabilnost. Europski parlament bi uskoro trebao odobriti pokretanje istrage o načinu rada trojki i o tome sastaviti izviješće.
LUXEMBOURG - Sezonski prilagođen promet od trgovine na malo u rujnu je u eurozoni prema mjesecu ranije smanjen za 0,6 posto, dok je u 28-članoj Europskoj uniji pao za 0,3 posto, pokazale su prve procjene Eurostata. Usporedbe radi, u kolovozu je promet u eurozoni i EU na mjesečnoj razini porastao za 0,5 odnosno 0,2 posto, navodi se u današnjem izvješću statističkog ureda EU-a. Najizrazitiji pad prometa na mjesečnoj razini zabilježili su Portugal, za 6,2 posto, Slovenija, za četiri posto, te Španjolska, za 2,5 posto. S druge strane, najveći rast prometa zabilježen je u Luksemburgu, za 3,1 posto, i u Poljskoj, za 1,6 posto. Na godišnjoj razini promet od trgovine na malo, prema kalendarski prilagođenim podacima, u rujnu je uvećan za 0,3 posto u eurozoni i za 0,8 posto u EU28. Najveći rast prometa na godišnjoj je razini zabilježen u Luksemburgu, za čak 19,9 posto. Slijede Poljska i Bugarska, gdje je promet porastao 6,5 odnosno 6,2 posto. Nasuprot njima, najveći pad prometa bilježe Slovenija, od šest posto, Belgija, od 2,8 posto, te Portugal, od 2,2 posto. Eurostat nije objavio statističke podatke za Hrvatsku.
BERLIN - Narudžbe njemačkoj industriji u rujnu su neočekivano snažno porasle u usporedbi s mjesecom ranije zahvaljujući skoku narudžbi kapitalnih roba i snažnoj potražnji iz partnera u eurozoni, podaci su njemačkog ministarstva gospodarstva i tehnologije. Nove industrijske narudžbe, prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima, u rujnu su tako porasle za 3,3 posto u odnosu na kolovoz, kada su smanjene za 0,3 posto, objavilo je danas ministarstvo. Oporavak narudžbi u najvećem europskom gospodarstvu pripisuje se, među ostalim, skoku narudžbi kapitalnih roba za 5,5 posto. Inozemne narudžbe pritom su uvećane za 6,8 posto, poduprte skokom potražnje iz eurozone za 9,7 posto. U ministarstvu napominju da je rast potražnje iz inozemstva ipak slabašan, budući da u dvomjesečnom razdoblju, koje je pouzdaniji pokazatelj jer isključuje jednokratne faktore inozemne narudžbe, očituju pad od 0,5 posto. Domaće narudžbe u rujnu su pak smanjene za jedan posto, ali su u dvomjesečnom razdoblju pokazale rast od 1,5 posto. Takvi podaci po ocjeni ministarstva potvrđuju da se oporavak njemačkog gospodarstva sve više oslanja na domaću potražnju. Na godišnjoj razini industrijske narudžbe u rujnu su porasle za 7,9 posto, što je osjetno ubrzanje s obzirom da su u kolovozu porasle za 3,1 posto.
BUDIMPEŠTA - MOL danas nije ni potvrdio ni opovrgnuo za mađarsku novinsku agenciju MTI da će u petak s hrvatskom vladom nastaviti pregovore o upravljačkim pravima u hrvatskoj naftnoj kompaniji INA. Hrvatski ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kazao je jučer u Kijevu da očekuje da će sastanak pregovaračkih timova vlade i MOL-a oko Ine biti održan u petak, 8. studenog, te da će se na tom sastanku raspravljati o upravljačkim pravima u hrvatskoj naftnoj kompaniji. Iz MOL-a su danas kazali da ustraju u svojoj politici prema kojoj ne komentiraju te razgovore u medijskim istupima.
LONDON/NEW YORK - Euro je danas ojačao prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima nakon što su podaci o njemačkim industrijskim narudžbama potvrdili očekivanja da Europska središnja banka (ECB) neće sniziti kamatne stope ovaj tjedan. Euro je tako ojačao prema dolaru 0,5 posto, na 1,3539 dolara. Drži se tako iznad najniže razine u sedam tjedana od 1,3442 dolara, na koju se spustio u ponedjeljak. Dolar je pak blago ojačao prema jenu, za 0,12 posto, na 98,61 jen. "Naša temeljna ocjena je da će ECB u četvrtak pokazati nešto veću sklonost daljnjem popuštanju monetarne politike, pripremajući tako teren za daljnje smanjenje kamatnih stopa i novi krug operacija dugoročnog refininanciranja na idućem redovnom mjesečnom sastanku u prosincu", kazala je Camilla Sutton, glavna valutna strateginja u banci ScotiaBank. "Očekujemo da će euro pritiskati neujednačene politike središnjih banaka u SAD-u i u eurozoni, te ograničeni arsenal instrumenata koji su ECB-u na raspolaganju", dodala je.