BRUXELLES - Protokol kojim Srbija pristaje da Hrvatska i dalje izvoz cigareta po povlaštenim carinskim stopama u istom opsegu kao i prije hrvatskog ulaska u Europsku uniju bit će sljedeći tjedan parafiran u Bruxellesu, doznaje se u Europskoj komisiji. "Nakon pristanka srbijanske vlade, protokol o prilagodbi SSP-a kako bi se u obzir uzelo članstvo Hrvatske bit će parafiran sljedeći tjedan u Bruxellesu", rekao je glasnogovornik za proširenje Peter Stano. Dodao je da nakon toga, obje strane, EU i Srbija mogu pristupiti potpisivanju čime protokol stupa na snagu. Sporazum s europske strane trebaju potvrditi Vijeće i Parlament, a sa srbijanske tamošnji parlament. Riječ je protokolu na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Srbije i EU-a, koji se mijenja kako bi se u obzir uzela nova činjenica - članstvo Hrvatske u Europskoj uniji. Komisija je još 15. listopada objavila da je Srbija pristala na njezine zahtjeve da se poštuje načelo prema kojem se u takvim slučajevima treba zadržati isti opseg trgovine kao i prije promjene.
RIM - Globalne cijene hrane neznatno su oslabile u studenom u odnosu na mjesec ranije a na godišnjoj razini kliznule su čak 4,4 posto, objavila je Agencija za hranu Ujedinjenih naroda (FAO). FAO-v indeks cijena hrane koji mjeri mjesečne promjene cijena košarice prehrambenih proizvoda iznosio je u studenom u prosjeku 206,3 boda, u odnosu na revidiranih 206,6 bodova iz listopada. To znači da su cijene ostale gotovo nepromijenjene u odnosu na prethodni mjesec. Na godišnjoj razini indeks pokazuje pad cijena za 4,4 posto. Oštar pad cijena šećera prošlog je mjeseca gotovo neutralizirao rast cijena ulja, prema izvješću. Cijene žitarica pale su jedan posto u odnosu na listopad odnosno čak 24 posto u odnosu na prošlogodišnji listopad. Cijene mesa i mlijeka i mliječnih proizvoda gotovo su nepromijenjene na mjesečnoj razini dok su na godišnjoj razini mlijeko i mliječni proizvodi poskupjeli 23 posto. Cijene hrane skočile su u ljeto 2012. zbog velike suše u SAD-u, međutim prognoze rasta proizvodnje žitarica na rekordne razine pritisnule su cijene u 2013. U odvojenom izvješću FAO procjenjuje da će svjetske zalihe žitarica na kraju sezone žetve 2014. iznositi 572 milijuna tona, 13,4 posto više u odnosu na prethodnu žetvenu sezonu.
MADRID - Španjolska industrijska proizvodnja ponovo se smanjila u listopadu, nakon što je u rujnu nakratko prekinula 30-mjesečni niz usporavanja aktivnosti, pokazali su danas objavljeni službeni rezultati. Kalendarski prilagođena proizvodnja pala je u listopadu za 0,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine nakon što je u prethodnom mjesecu zabilježila isti postotni rast, izvijestio je državni statistički ured. Pritom je rujanski rast najvećim dijelom bio rezultat povoljne usporedbe na godišnjoj razini, budući da je u prošlogodišnjem rujnu industriju snažno pogodilo podizanje stope poreza na dodatnu vrijednost. Španjolska je u trećem tromjesečju izašla iz dvogodišnje recesije zahvaljujući snažnom izvozu i poboljšanoj domaćoj potražnji ali industrija još vodi bitku za veću konkurentnost. I ostali raspoloživi podaci sugeriraju da će španjolski pogoni teško preokrenuti dugogodišnji silazni trend. Tako je istraživanje londonske tvrtke Markit u ponedjeljak pokazalo da su aktivnosti u španjolskoj industriji u studenom pale prvi puta od srpnja, pritisnute smanjenom proizvodnjom i novim narudžbama.
BERLIN - Uplate banaka u europski fond za likvidaciju i restrukturiranje problematičnih zajmodavaca trebale bi se izračunavati prema stupnju rizičnosti njihova modela poslovanja, naglasio je dužnosnik Europske središnje banek Yves Mersch. Mersch i potpredsjednik ECB-a Vitor Constancio predvode pripreme središnje monetarne institucije eurozone za preuzimanje dužnosti supervizora europskog bankovnog sektora. Planirana europska bankovna unija predviđa i formiranje fonda za sanaciju i likvidaciju posrnulih banaka koji bi trebale financirati banke tijekom 10-godišnjeg razdoblja, zaključno s 2025., uplatom odgovarajućih premija. "Znamo da pojedine banke imaju rizičnije poslovne modele od ostalih", kazao je Mersch u jučerašnjem govoru u Berlinu. "Zato bi premije koje banke uplaćuju u fond trebale biti ponderirane stupnjem rizika", dodao je. ECB će temeljem nove supervizorske uloge biti ovlašten odlučivati je li određena banka održiva ili ne, pri čemu Mersch smatra da bi trebalo uspostaviti odvojenu agenciju za likvidaciju koja bi odlučivala o strategiji likvidacije odnosno restrukturiranja.
LONDON - Britanski ministar financija George Osborne izrazio je danas zadovoljstvo snažnim zaokretom u gospodarstvu, što mu pomaže da sredi stanje u javnim financijama, no poručuje da unatoč tome u nadolazećim godinama neće popustiti sa štednjom. Britansko gospodarstvo na putu je znatno snažnijeg rasta u ovoj i idućoj godini nego što se procjenjivalo u ožujku, pa bi zbog toga proračun do fiskalne 2018/2019. godine već mogao biti uravnotežen, izjavio je Osborne predstavljajući ažurirane gospodarske planove vlade u britanskom parlamentu. Naveo je da Ured za nadzor izvršenja proračuna (OBR) očekuje da će u tekućoj fiskalnoj godini stopa gospodarskog rasta dosegnuti 1,4 posto, a u idućoj 2,4 posto. Usporedbe radi, u ožujku je taj ured predviđao gospodarski rast od 0,6 posto u ovoj, te 1,8 posto u idućoj fiskalnoj godini. To je veliko olakšanje za britanskog premijera Davida Camerona, koji za 17 mjeseci ima opće izbore. Ranije ove godine Osborne je bio pod velikim pritiskom kritika oporbe jer gospodarstvo nije ostvarivalo rast, a MMF je tražio da Britanija poveća potrošnju radi poticanja rasta.
BRUXELLES - Vjeruje se da će Sloveniji trebati čak pet milijarda eura za dokapitalizaciju banaka, rekao je za Reuters jedan izvor blizak tom pitanju, a dužnosnici kažu da bi pomoću toga iznosa izbjegli traženje međunarodne financijske pomoći. Slovenska vlada ne želi tražiti pomoć, a jedan vladin dužnosnik nedavno je izjavio da i ako račun za spas bude čak 4,6 milijarda eura, to neće značiti da se odmah traži međunarodna pomoć. Banke imaju oko osam milijarda eura loših kredita, što je otprilike četvrtina BDP-a pa su sve češća nagađanja da će Slovenija, zemlja od dva milijuna stanovnika, možda postati šesta zemlja eurozone koja traži vanjsku pomoć. Vlada će 13. prosinca dobiti rezultate vanjske revizije banaka i vidjet će se koliko im gotovine glava mora dati da bi banke preživjele. "Najnoviji podatak kojim baratamo za Sloveniju jest pet milijarda eura", rekao je jedan visoki dužnosnik eurozone koji zna stanje u toj zemlji
LJUBLJANA - Slovenska središnja banka opovrgla je kao potpuno neutemeljene špekulacije da će banke u državi jedno vrijeme biti zatvorene zbog rezultata stresnih testova čija se objava očekuje idućeg petka, objavili su u četvrtak slovenski mediji. "Radi se o potpuno neutemeljenim i nepotrebnim špekulacijama. Neće se dogoditi ništa posebni i banke će sasvim normalno raditi", rekao je za Slovensku televiziju viceguverner Janez Fabijan, dodajući da će nakon objave središnja banka objaviti kakvim ih sredstvima treba dokapitalizirati. "Želimo da se to dogodi što prije i stvari se odvijaju vrlo intenzivno, čak i u dane vikenda", rekao je Fabijan na špekulacije da će banke nakon objave testova biti jedno vrijeme zatvorene i da će se novac moći podizati samo na bankomatima. Slovenski parlament je prošlog tjedna prihvatio zakon o stabilnosti banaka, prema kojemu država može dokapitalizirati banke sa ukupno 4,7 milijardi eura. Agencija Reuters u srijedu je, pozivajući se na poznavatelje situacije u slovenskom bankarstvu, objavila da se "rupa" u slovenskim bankama koju bi mogli otkriti testovi, a posljedica je loših kredita, mogla popeti i do 5 milijardi eura.
SOFIJA - Bugarski parlament u četvrtak je izglasao uvođenje 20-postotne pristojbe na prihode u sektoru proizvodnje električne struje iz sunčeve i energije vjetra koja će se početi naplaćivati u idućoj godini. Nova pristojba osigurat će povrat dijela izdašnih subvencija koje najsiromašnija članica EU-a isplaćuje proizvođačima zelene energije. Proizvođači struje uz pomoć sunčeve i energije vjetra oštro kritiziraju nove namete, predložene između dva čitanja u tamošnjem parlamentu bez prethodne rasprave, upozoravajući da će time prouzročiti stečajeve kompanija i otjerati strane ulagače. Mnoštvo ulagača iz Njemačke, Austrije, SAD-a i Južne Koreje pohrlilo je u Bugarsku kako bi iskoristili subvencije u tome sektoru. Više od četiri milijarde eura (5,4 mlrd. dolara) uložili su u izgradnju pogona, zaslužnih za proizvodnju 1.600 megavata struje uz pomoć energije vjetra i sunca. Parlament je također izglasao prijedlog o ograničavanju količine energije koja se može prodavati po povlaštenim cijenama. U sektoru zelene energije upozoravaju da će to dodatno pogoditi njihove prihode za 15 do 20 posto.
FRANKFURT - Američki automobilski div General Motors najavio je danas da će do kraja 2015. ugasiti brend Chevrolet u Europi i koncentrirati se na jačanje brendova Opel i Vauxhall. Chevrolet više neće biti središnji GM-ov brend u zapadnoj i istočnoj Europi, zbog izazovnog poslovnog modela i teškog gospodarskog stanja u Europi, navodi se u priopćenju. "Imamo sve više povjerenja u brendove Opel i Vauxhall u Europi. Fokusiramo naše resurse na središnju Europu", priopćio je u četvrtak potpredsjednik GM-a Stephen J. Girsky. Prodaja Chevroleta u Europi stagnira na oko 200.000 automobila još otkad je GM ponovno aktivirao taj brend u Europi u 2005. Zbog oštrog pada potražnje Chevrolet je osjetno snizio cijene i uveo više modela za kupce dubljeg džepa pa se našao u sukobu sa sestrinskim brendom Opelom. U GM-u očekuju da će zbog gašenja Chevroleta ubilježiti neto jednokratne troškove u rasponu od 700 milijuna do milijardu dolara, uglavnom u četvrtom tromjesečju 2013. i u prvoj polovici 2014. Od tog će iznosa 300 milijuna dolara otpasti na otpis vrijednosti imovine, restrukturiranje mreže ovlaštenih prodavača i otpremnine.
NEW YORK - U srijedu su na Wall Streetu Dow Jones i S&P 500 indeks pali četvrti dan zaredom jer ulagači nisu spremni znatnije mijenjati pozicije zbog nesigurnosti po pitanju smanjenja poticajnih mjera američke središnje banke. Dow Jones oslabio je 0,16 posto, na 15.889 bodova, a S&P 500 indeks 0,13 posto, na 1.792 boda. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,02 posto, na 4.038 bodova. Od samog početka jučerašnjeg trgovanja cijene su dionica bile pod pritiskom, a gubici su ublaženi tek u posljednjih sat vremena. Pritom je osam od 10 sektora S&P 500 indeksa završilo u minusu. Posljedica je to strahovanja ulagača da rekordni dosezi Dow Jones i S&P 500 indeksa nisu održivi, s obzirom na stanje u gospodarstvu i moguće smanjenje poticajnih monetarnih mjera Feda početkom iduće godine. Najveće svjetsko gospodarstvo stabilno raste, no pitanje je ne bi li se rast usporio ako Fed smanji poticajne programe.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, treći dan zaredom, jer ne prestaju nagađanja kada će američki Fed smanjiti poticajne monetarne mjere i može li najveće svjetsko gospodarstvo nastaviti rasti bez njih. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu oko 1,5 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Šangaju, Hong Kongu, Singapuru i Australiji pale između 0,1 i 1,3 posto. Zbog toga je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,3 posto, zaronivši na novu najnižu razinu u dva tjedna. Azijske ulagače zabrinuo je jučerašnji pad Dow Jones i S&P 500 indeksa na Wall Streetu četvrti dan zaredom, što je posljedica nesigurnosti po pitanju smanjenja poticajnih mjera američke središnje banke. Američko gospodarstvo stabilno raste, što je jučer pokazao niz makroekonomskih izvješća, pa bi Fed mogao smanjiti poticajne monetarne mjere prije nego što se mislilo. Ti programi kupnje državnih i hipotekarnih obveznica, vrijedni 85 milijardi dolara mjesečno, već su dulje vrijeme glavni pokretači rasta cijena dionica.