LUXEMBOURG/ZAGREB - Godišnja inflacija u eurozoni iznosila je u studenom 0,9 posto, procijenio je danas Eurostat, što je ublažilo strahovanja od deflacije u zoni primjene jedinstvene europske valute. U listopadu potrošačke su cijene u eurozoni porasle samo 0,7 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Najviše su u tekućem mjesecu u eurozoni na godišnjoj razini poskupjeli hrana, alkoholna pića i duhanski proizvodi, za 1,6 posto. U listopadu njihove su cijene na godišnjoj razini uvećane 1,9 posto. Slijede usluge, čije su cijene u tekućem mjesecu uvećane 1,5 posto u odnosu na prošlogodišnji studeni. U listopadu su porasle 1,2 posto. Industrijski proizvodi bez energije tek su neznatno poskupjeli, za 0,3 posto, jednako kao i prošlog mjeseca. Prema izračunu Eurostata, u studenom je na godišnjoj razini pojeftinila samo energija, za 1,1 posto, čime je pad cijena u toj kategoriji ublažen u odnosu na listopad kada su cijene pale 1,7 posto.
LUXEMBOURG/ZAGREB - Stopa nezaposlenosti u eurozoni blago je smanjena a u 28 članica Europske unije ostala je nepromijenjena u usporedbi s prethodnim mjesecom, pokazali su novi podaci Eurostata. U eurozoni se sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti blago spustila na mjesečnoj razini i iznosila je 12,1 posto. U prethodnom mjesecu iznosila je 12,2 posto, čime je potvrđena prvotna procjena statističkog ureda. Na razini 28 članica EU-a iznosila je 10,9 posto, što znači da se zadržala na razini iz prethodnog mjeseca, obzirom da je preliminarni podatak za rujan revidiran s 11 na 10,9 posto. Ukupno je u EU-u zabilježeno 26,65 milijuna nezaposlenih, od čega gotovo 19,3 milijuna u eurozoni. U listopadu je njihov broj na mjesečnoj razini u EU smanjen za 75 tisuća, a u eurozoni za 61 tisuću. Na godišnjoj razini, pak, broj nezaposlenih uvećan je za 512 tisuća u EU, a u eurozoni za 615 tisuća. U listopadu 2012. stopa nezaposlenosti u EU je iznosila 10,7 posto a u eurozoni 11,7 posto. Broj nezaposlenih u usporedbi s godinom ranije uvećan je u polovini zemalja članica EU-a, a u isto toliko je zemalja i smanjen.
FRANKFURT - Banke će idućeg tjedna prije roka vratiti ukupno 7,235 milijardi eura povoljnih trogodišnjih kredita koje im je dodijelila Europska središnja banka (ECB), priopćeno je danas iz središnje monetarne institucije eurozone. ECB je na aukcijama u prosincu 2011. i veljači 2012. bankama odobrio više od tisuću milijardi eura trogodišnjih kredita po povoljnim kamatama kako bi ublažio njihove probleme s financiranjem. Krediti dospijevaju na naplatu početkom 2015. a banke ih sada mogu otplatiti i prije roka. Već su vratile oko trećine posuđenog iznosa. ECB je danas priopćio da će pet banaka 4. prosinca vratiti ukupno 5,105 milijardi eura iz prve aukcije kredita a tri banke 2,130 milijarde iz druge aukcije. Ovog je mjeseca središnja banka eurozone snizila ključnu kamatnu stopu na novu rekordno nisku razinu od 0,25 posto, čime su se automatski snizile i kamate koju banke plaćaju na trogodišnje kredite. Prijevremenom otplatom kredita banke dodatno smanjuju višak likvidnosti u sustavu, dakle iznos povrh onog koji im je potreban za dnevno poslovanje a trenutno je na najnižoj razini u dvije godine, od 159 milijardi eura.
LONDON - Agencija Standard&Poor's (S&P) poboljšala je danas ocjenu stanja u španjolskom gospodarstvu i odvojeno snizila kreditni rejting Nizozemske. Dugovima opterećena zemlja, čije banke su se našle pod velikim pritiskom za vrijeme financijske krize, pokušava poboljšati svoje javne financije. S&P je poboljšao procjenu stanja u španjolskom gospodarstvu iz 'negativne' na 'stabilnu' i ponovno potvrdio dugoročnu kreditnu ocjenu 'BBB–' za Španjolsku. Odvojeno je agencija snizila kreditni rejting Nizozemske, s najviše 'AAA' na 'AA+' ocjenu. Kao razlog naveli su pogoršanje izgleda za rast nizozemskog gospodarstva. To znači da kod S&P-a sada najviši kreditni rejting 'AAA' imaju još samo Njemačka, Luksemburg i Finska. Kreditne agencije Moody's i Fitch zadržale su najviši rejting 'AAA' za Nizozemsku. Španjolsko gospodarstvo poraslo je u razdoblju od srpnja do rujna 0,1 posto na tromjesečnoj razini nakon što je u prethodnih devet tromjesečja bilježilo pad aktivnosti, čime je službeno izašlo iz recesije.
ZAGREB/VILNIUS - Europska unija spremna je potpisati strateški sporazum o partnerstvu s Ukrajinom čim ona ispuni uvjete, kazao je u petak u Vilniusu predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy, istaknuvši da će jačanje suradnje dugoročno koristiti ne samo ukrajinskom gospodarstvu i građanima, nego i Rusiji. "Naša vrata i dalje su otvorena", poručio je Van Rompuy na završnoj konferenciji za novinare trećeg sastanka na vrhu Istočnog partnerstva, na kojem je Ukrajina trebala potpisati sporazum o pridruživanju i slobodnoj trgovini s Europskom unijom, no od toga je u posljednji trenutak odustala iz ekonomskih razloga. "Spremni smo potpisati sporazum pod uvjetom da uvjeti budu ispunjeni. (...) Nadamo se da će, prije ili kasnije, Ukrajina biti spremna za potpisivanje", kazao je, istaknuvši da bi sporazum Ukrajini, po neovisnim procjenama, dugoročno trebao omogućiti gospodarski rast od šest posto BDP-a.
TOKIO - Japanski rat protiv deflacije urodio je plodom u listopadu kada je ključni pokazatelj inflacije zabilježio najsnažniji rast u 15 godina, pokazali su u petak novi podaci. Indeks cijena košarice svakodnevnih potrepština koja ne uključuje svježu hranu porastao je u listopadu 0,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je njegov najsnažniji rast u pet godina. Ukoliko se izuzmu kolebljive cijene hrane i energije, cijene su u listopadu porasle za blagih 0,3 posto, što je ipak njihov najveći rast od kolovoza 1998. Cijene električne struje poskočile su čak 8,2 posto, u okviru naglog rasta cijena energije nakon katastrofe u Fukushimi zbog koje su zatvoreni nuklearni reaktori. Otada Japan uvozi fosilna goriva kako bi nadoknadio manjak u opskrbi, što je prilično skupo rješenje čak i ako se izuzme slabljenje domaće valute, povezano s radikalnim slabljenjem japanske monetarne politke. Izvješće o inflaciji u listopadu pokazuje ipak da je ambiciozni cilj središnje banke o inflaciji u visini dva posto još daleko od ostvarenja a trebao bi biti postignut u roku od dvije godine.
TOKIO/SINGAPUR - Vodeći japanski brodari planiraju do 2020. naručiti oko 90 tankera za kapljeni prirodni plin (LNG) u vrijednosti oko 1.800 milijardi jena (17,61 milijardu dolara) jer namjeravaju povećati uvoz tog energenta iz Sjeverne Amerike i Australije. Planirano povećanje odražava rastuću potražnju za LNG-om u Japanu koji se odriče nuklearne energije, ali i u drugim azijskim zemljama, poput Kine i Južne Koreje. Očekuje se da će obujam trgovine ukapljenim plinom do 2020. porasti na 400 milijuna tona, s prošlogodišnjih 250 milijuna tona, pokazuju podaci iz industrije. Mitsui O.S.K. Lines, drugi po veličini japanski brodar, planira povećati broj tankera za prijevoz LNG-a sa 70 na 110 do 2020. godine. Najveći japanski brodar Nippon Yusen povećat će u istom razdoblju svoju flotu tankera za LNG sa 70 na 100 dok treći po veličini Kawasaki Kisen Kaisha želi naručiti 20 novih LNG tankera prije kraja desetljeća, ali i njih bi kao i dosadašnje naručivao u suvlasništvu.
MANCHING - Više od 20.000 radnika europske aeronautičke grupacije EADS izašlo je u četvrtak u Njemačkoj na ulice u znak prosvjeda protiv planova restrukturiranja, strahujući da će najavljeni planovi rezultirati gubitkom tisuća radnih mjesta. Prosvjedi su održani na 30 mjesta, od tvornica Airbusa pokraj Hamburga, na sjeveru zemlje, do tvornice Eurofoghtera u barskom gradu Manchingu, na jugu Njemačke. "Ovo je jasno upozorenje da zaposlenici EADS-a neće prihvatiti odluke koje idu njima na štetu", kazao je Ruediger Luetjen, predsjednik Europskog zaposleničkog vijeća i predstavnik sindikata UG Metall. EADS ima oko 140.000 zaposlenih diljem svijeta, od čega oko 50.000 u Njemačkoj. Grupacija je djelomično u vlasništvu njemačke i francuske vlade i planira sljedeće godine udružiti neke svoje podružnice zbog čega bi možda prodala dio svojih operacija.
LONDON - Cijene nafte zadržale su se danas na londonskom tržištu nadomak razini od 111 dolara, budući da su nemiri u Libiji bili protuteža povećanim zalihama u SAD-u. Na londonskom je tržištu cijena nafte ostala nepromijenjena u odnosu na sinoćnje zatvaranje i iznosila je 110,99 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 24 centa višoj cijeni u odnosu na zatvaranje u srijedu. Više od 40 ljudi poginulo je u eksploziji u vojnom skladištu na jugu Libije kada su mještani pokušali ukrasti streljivo. Incident je iznova skrenuo pozornost na nesposobnost vlade u Tripoliju da uvede red u zemlji koju potresaju sektaški sukobi i štrajkovi. Libijski izvoz nafte gotovo je ugušen blokadom naftnih polja i luka, kojima paravojne postrojbe, plemena i državni službenici nastoje izboriti veća politička prava ili plaće. Pritom je tržište zapravo dobro opskrbljeno budući da povećana proizvodnja u SAD-u smanjuje potražnju za naftom iz uvoza. Prošlog tjedna proizvodnja u SAD-u je prvi puta od siječnja 1989. premašila osam milijuna barela dnevno, prema podacima vlade. Tako su i zalihe sirove nafte skočile u prošlom tjednu za skoro tri milijuna barela i dosegle najvišu razinu u mjesecu studenom otkada su se 1982. počeli pratiti podaci.
LONDON/FRANFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u petak su ojačali u mršavoj trgovini, predvođeni dionicama francuske banke Credit Agricole. Londonski indeks Ftse uvećan je tako za 0,36 posto, na 6.678 bodova, frankfurtski DAX indeks za 0,06 posto, na 9.392 boda, a pariški CAC indeks za 0,14 posto na 4.308 bodova. Trgovina dionicama bila je mršava nakon jučerašnjeg Dana zahvalnosti u SAD-u zbog kojeg se mnogi sudionici tržišta još nisu uključili u burzovne aktivnosti. Među dobitnicima se izdvajala dionica Credit Agricolea, sa skokom cijena od 4,1 posto, nakon što im je banka UBS podigla ciljanu cijenu. Na tržištu ulagači nisu posebnu pozornost pridavali najnovijim podacima europskog ureda za statistiku Eurostata o inflaciji u eurozoni. Rast potrošačkih cijena u studenome je na godišnjoj razini prema prvim procjenama iznosio 0,9 posto, čime je blago ubrzao, budući da je u listopadu inflacija iznosila 0,7 posto. Tržišta su pak prognozirala godišnju inflaciju od 0,8 posto. Obzirom na takve podatke oslabit će i pritisci na Europsku središnju banku (ECB) da poduzme daljnje poticajne mjere. Na tržištima dionica prisutan je optimizam, a trgovci su mišljenja da će aktualni uzlet dionica dodatno ojačati u ostatku godine.
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno jer nema vijesti koje bi potaknule ulagače, a nedostaju im i smjernice s Wall Streeta, gdje se u četvrtak zbog blagdana nije radilo. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,6 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Južnoj Koreji i Singapuru pale između 0,1 i 0,4 posto. U Hong Kongu su tek blago porasle, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio na razini prethodnoga dana. Kako se jučer zbog Dana zahvalnosti nije radilo na najvećoj svjetskoj burzi i kako nema vijesti koje bi podržale daljnji rast cijena dionica, azijski su se ulagači danas odlučili na predah. Nakon što je jučer japanski Nikkei indeks dosegnuo najvišu razinu u šest godina, analitičari kažu da nije iznenađenje što se dio investitora odlučio na dobitonosnu prodaju dionica. Jutros je objavljeno da je u Japanu inflacija dosegnula najvišu razinu u pet godina, što pokazuju da nastojanja vlasti usmjerena na suzbijanje deflacije daju rezultate.