VILNIUS - Dvodnevni sastanak na vrhu Europske unije i zemalja Istočnog partnerstva održava se u četvrtak i petak u Vilniusu, što je ujedno i središnji događaj litavskog predsjedanja Europskom unijom u ovom polugodištu, a na njemu će sudjelovati i hrvatski premijer Zoran Milanović te prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. Radi se o trećem summitu Istočnog partnerstva. Summit će okupiti šefove država i vlada iz 28 zemalja EU-a i čelnike šest partnerskih zemalja, a njime će predsjedavati predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy, zajedno s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom. Sporazume o pridruživanju na summitu će EU parafirati s Gruzijom i Moldavijom, a očekuje se i parafiranje sporazuma o olakšavanju viznog režima s Azerbajdžanom kao i okvirnog sporazuma s Gruzijom o njenom sudjelovanju u mirovnim misijama.
ZAGREB/BRUXELLES - Gospodarska klima u Europskoj uniji i eurozoni pokazuje znakove blagog oporavkai, pokazalo je danas izvješće Europske komisije. U 17-članoj eurozoni indeks gospodarske klime porastao je 0,8 bodova, na 98,5 bodova. U 28-članoj EU uvećan je za 0,4 boda, na 102,1 bod. Iako je nastavljen uzlazni trend toga indeksa od svibnja, tempo poboljšanja povjerenja usporen je u posljednja dva mjeseca, odražavajući razlike po sektorima, ističe Komisija. Po jačanju gospodarske klime u eurozoni prednjači sektor usluga i industrije, dok je povjerenje oslabilo među potrošačima i u sektoru graditeljstva. Među pet najvećih gospodarstava eurozone, klima je najviše poboljšana u Italiji, čiji je ESI poskočio 1,9 bodova. Slijedi Španjolska s rastom odgovarajućeg indeksa za 1,4 boda, Nizozemska s rastom indeksa za 1,3 boda i Njemačka, gdje je uvećan za 0,8 bodova. U Francuskoj je zabilježeno pogoršanje klime, uz pad indeksa za 0,9 bodova. U 28-članom EU poboljšanje je manje izraženo nego u eurozoni i pripisuje se uglavnom poboljšanju u industrijskom i uslužnom sektoru.
ZUERICH - Švicarsko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju istim tempom kao i u prethodna tri mjeseca, poduprto javnom potrošnjom, građevinskim sektorom i rastom izvoza. Švicarski se BDP povisio 0,5 posto, istim tempom kao i u prethodna tri mjeseca, te za 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani, objavilo je ministarstvo gospodarstva. Dužnička kriza u eurozoni, njenom najvećem trgovinskom partneru, svojedobno je prigušila potražnju za švicarskim izvozom pa je gospodarstvo malene alpske zemlje pronašlo oslonac u osobnoj potrošnji. Aktualni podaci signaliziraju oporavak eurozone koji bi prema očekivanjima trebao dodatno poduprijeti švicarsko gospodarstvo u idućih šest mjeseci. Jedan od vodećih pokazatelja najavljuje dodatno ubrzanje gospodarskih aktivnosti u idućih šest mjeseci, a ohrabruje i 0,9-postotni rast izvoza u listopadu. Švicarska središnja banka (SNB) i vlada povisili su prognozu ovogodišnjeg rasta. Zdravlje švicarskog gospodarstva ogledalo je uspjeha monetarne politike SNB-a koji je prije dvije godine ograničio tečaj franka prema euru na 1,20 franka za euro.
BERLIN/ZAGREB - Broj nezaposlenih u Njemačkoj blago je porastao u studenom ali je stopa nezaposlenosti ostala nepromijenjena, pokazali su u četvrtak najnoviji podaci Savezne agencije za rad (BAA). Broj nezaposlenih usklađen za sezonske čimbenike uvećan je u najvećem europskom gospodarstvu za 10 tisuća a mjesečnoj razini i iznosio je 2,985 milijuna, navodi se u današnjem priopćenju agencije. U usporedbi s istim mjesecom prošle godine broj nezaposlenih uvećan je za 53 tisuće. Stopa nezaposlenosti usklađena za sezonske čimbenike u studenome je treći mjesec zaredom iznosila 6,9 posto. Prema podacima koji ne uključuju sezonske čimbenike ukupno je u ovogodišnjem studenom registrirano 2.806.143 nezaposlenih, što je oko pet tisuća više nego u listopadu. Na godišnjoj razini broj nezaposlenih uvećan je za gotovo 50 tisuća, objavila je njemačka agencija za rad. Odgovarajuća stopa nezaposlenosti također je ostala nepromijenjena u odnosu na prošli mjesec i iznosila je 6,5 posto. U agenciji zaključuju da je stanje na tržištu rada u osnovi dobro a rast broja nezaposlenih objašnjavaju "nedostatnom prilagođenošću" profila nezaposlenih potražnji za radnom snagom.
ZAGREB - Poljska osiguravateljska grupa PZU u prvih devet ovogodišnjih mjeseci ostvarila je 2,7 milijardi zlota (660 milijuna eura) neto dobiti, što je otprilike na razini kao i lani u istome razdoblju, priopćeno je danas iz te kompanije. Zaračunate bruto premije pritom su porasle 2 posto, dosegnuvši 12,4 milijardi zlota (2,96 milijardi eura). "Primijenjena strategija dokazuje svoju učinkovitost. U makroekonomskim uvjetima nepovoljnim za osigurateljski biznis grupa PZU bilježi vrlo dobre financijske rezultate. To je prije svega rezultat porasta rentabilnosti, kontrole troškova i povećanje efektivnosti", rekao je Andrzej Klesyk, predsjednik upravnog odbora PZU SA.Strategija Grupe, objavljena je u ožujku prošle godine pod radnim nazivom PZU 2.0, definira PZU kao tvrtku snažno usmjerenu na klijenta, koja je operativno učinkovita, s jakim kompetencijama u području investicija. Dobit od operativnih aktivnosti nakon tri kvartala 2013. godine iznosila je 3,5 milijardi zlota (834 milijuna eura), stoji u izvješću.
LJUBLJANA - Slovenska vlada u srijedu je donijela dopunjeni zakon o javnim financijama, kako bi zajamčila dodatna sredstva iz proračuna za dokapitalizaciju banaka u državnom vlasništvu koja se očekuje sredinom idućeg mjeseca. "Uskoro će biti završeni nezavisni pregledi kvalitete sredstava u bankama i stresni testovi, u pravcu jačanja i prestrukturiranja reprezentativnog dijela financijskog sektora", a izmjenama zakona o javnim financijama osigurava se dodatnih 200 milijuna eura za jačanje stabilnosti banaka, navela je u priopćenju slovenska vlada. Time su sredstva za dokapitalizaciju banaka koje je središnja banka predviđala sa 1,2 milijarde eura u u ovoj godini povećana na 1,4 milijarde. Rezultati pregleda banaka koji će otkriti stanje bilanci, visinu loših kredita i potrebu za dokapitalizacijom, bit će objavljueni u petak 13. prosinca. Agencija Fitch nedavno je procijenila da bi po najnegativnijem scenariju Slovenija za dokapitalizaciju vodećih banaka morala izdvojiti čak 4,6 milijarde eura, a neki strani analitičari smatraju da bi Slovenija mogla dokapitalizirati banke bez strane pomoći ako svota za dokapitalizaciju ne prijeđe 2,5 milijarde.
LJUBLJANA - Slovenski nacionalni operater Telekom Slovenije u prvih je devet mjeseci ove godine ostvario 599,1 milijuna eura poslovnih prihoda i 46,3 milijuna eura neto dobiti, što je za 7 posto više nego u istom razdoblju lani, pokazuje nerevidirano financijsko izvješće objavljeno u četvrtak na internetskim stranicama Ljubljanske burze. Dobit iz poslovanja od 63,4 milijuna eura za dva je posto manja nego u prva tri kvartala prošle godine, i to zbog manjih prihoda od prodaje uslijed snižavanja prihoda od klasične govorne telefonije. EBITDA je iznosila 188,7 milijuna eura, odnosno 5 posto manje nego u istom razdoblju lani. Istodobno, neto financijski dug Telekoma Slovenije dosegnuo je 370,4 milijuna eura, što je povećanje za sedam posto prema lanjskom rezultatu. Zabilježen je i rast broja priključaka, pa je broj fiksnih internet priključaka u prvih devet mjeseci povećan za 2 posto u odnosu na isto razdoblje lani, broj korisnika mobilne telefonije za 7 posto, a broj televizijskih priključaka za 12 posto. U toj kompaniji ove godine procjenjuju da će ostvariti 50 milijuna eura neto dobiti, dok bi EBITDA moda iznositi 245 milijuna eura.
LJUBLJANA - Nakon što je isti zahtjev prije godinu dana u Bruxellesu bio odbijen, "Slovenski med" priznat je objavom u službenom listu EU-a kao prehrambeni proizvod sa zaštićenim geografskim podrijetlom. "Imali smo mnogo nerazumijevanja i protivnika koji su se izrugivali našoj inicijativi staroj 15 godina, ali smo ustrajali", rekao je za ljubljansko "Delo" od četvrtka profesionalni pčelar i član pčelarskog saveza Milan Meglič koji priznaje da je zaštita geografskog podrijetla s nacionalnim imenom u EU-u prilično neuobičajena jer se obično zaštićuju regionalno karakteristični proizvodi. Predsjednik pčelarskog saveza Boštjan Noč priznaje da je i slovenski med prirodni proizvod za koji ne postoji receptura jer ga rade pčele, ali dodaje: "Med se u Sloveniji dobiva po nadstandardnim kriterijima kakvoće, pa smo ga još 1999. na domaćem tržištu zaštitili kao Slovenski med, uvevši kolektivnu robnu marku. Sada smo uspjeli da ga certificirano označavamo i na razini EU-a". Slovenski med je 19. prehrambeni proizvod za koji je Slovenija dobila zaštitu geografskog podrijetla u EU.
DUESSELDORF - Najveći njemački distributer energije E.ON odustaje od talijanskog poslovanja i u potrazi je za potencijalnim kupcima, objavio je u četvrtak njemački poslovni dnevnik Handelsblatt. Planovi su još uvijek u početnoj etapi ali odluka je donešena, citira list izvore unutar tvrtke. Glasnogovornik E.ON-a nije želio potvrditi informaciju ali je po navodima Handelsblatta kazao da grupa "uvijek razmatra strateške opcije za svoj portfelj, a to uključuje i Italiju". Izvori iz industrije prognoziraju da bi prodajna cijena mogla biti nešto viša od dvije milijarde eura. U E.ON-u nisu odmah bili dostupni za komentar.
LONDON - Britanski organizator putovanja Thomas Cook priopćio je u četvrtak da je osjetno smanjio godišnji gubitak zahvaljujući smanjenim troškovima. Gubitak nakon oporezivanja iznosio je tako u poslovnoj godini do kraja rujna 199 milijuna funti (239 milijuna eura), u odnosu na 585,7 milijuna funti koliko je iznosio u prošloj poslovnoj godini 2011/2012., navodi Thomas Cook u priopćenju. Dobit prije kamata i poreza (EBIT) iznosila je 13 milijuna funti, u usporedbi s operativnim gubitkom od 170 milijuna funti u prethodnoj godini. To je ujedno prvi pozitivni rezultat grupe u stavci operativne dobiti od 2010. godine. Godišnji prihodi porasli su 1,3 posto, na 9,315 milijardi funti. "Zadovoljni smo što možemo objaviti da je prvih 365 dana pretvorbe Thomas Cooka donijelo veliki uspjeh", kazala je izvršna direktorica Harriet Green. "Troškove smo smanjili više i u kraćem roku no što je prvotno bilo planirano", dodala je. Tvrtka je ove godine najavila da planira ukinuti 2.500 radnih mjesta u Velikoj Britaniji, u sklopu nastojanja da se oporavi od udaraca koje su joj zadali dužnička kriza u eurozoni, nemiri u Egiptu i visoki troškovi goriva.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi porasli su u četvrtak, poduprti rekordima na američkom tržištu, a među dobitnicima isticale su se bankovne i rudarske dionice. Londonski FTSE porastao je 0,03 posto na 6.651 bod, a na neznatno većem postotnom dobitku, od 0,06 posto, bio je pariški CAC, dosegnuvši 4.295 bodova. Najveći je dobitnik bio frankfurtski DAX, koji je bio u plusu 0,33 posto i iznosio je 9.382 boda. Američki burzovni indeksi Dow Jones i S&P 500 zaključili su jučerašnju mršavu predblagdansku trgovinu, uoči Dana zahvalnosti, na novim rekordnim vrijednostima a Nasdaq je dosegnuo najvišu razinu u 13 godina. Dobicima su danas u Europi predvodile bankovne i rudarske dionice. Cijene dionica Commerzbanka porasle su 2,9 posto, a rudara Rio Tinta za 2,8 posto. Na tržište su utjecali i poslovni rezultati kompanija. Portugalska prehrambena kompanija Jeronimo Martins dobila na vrijednosti 1,6 posto nakon što je najavila rast godišnje prodaje od 12 do 15 posto u sljedeće tri godine.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle jer su ulagače ohrabrili podaci o jačanju američkog gospodarstva i novi rekordni dosezi Dow Jones i S&P 500 indeksa na Wall Streetu. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 1,3 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Šangaju porasle između 0,1 i 1,1 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na dobitku 0,6 posto. Azijske ulagače ohrabrio je jučerašnji novi rekordni doseg Dow Jones i S&P 500 indeksa na Wall Streetu, nakon boljih nego što se očekivalo makroekonomskih podataka. Prošloga je tjedna broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima u SAD-u neočekivano pao, dok je povjerenje potrošača poraslo. Doduše, izvješće o narudžbama trajnih proizvoda bilo je slabo, no to nije nagrizlo uvjerenje ulagača da najveće svjetsko gospodarstvo stabilno raste. "Unatoč slabosti narudžbi trajnih proizvoda, makroekonomski podaci ukazuju na jačanje američkog gospodarstva", kaže Steven Englander, strateg u Citigroupu. Kako američko gospodarstvo jača, tako se ublažavaju bojazni od posljedica smanjenja poticajnih monetarnih programa Feda.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u srijedu S&P 500 i Dow Jones indeks dosegnuli nove najviše razine u povijesti, a u fokusu ulagača bio je tehnološki sektor koji je u dosadašnjem dijelu godine zaostajao za rastom ostalih sektora. Dow Jones ojačao je 24 boda, ili 0,15 posto, na 16.097 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,25 posto, na 1.807 bodova, a Nasdaq indeks 0,67 posto, na 4.044 boda. Najviše je jučer, oko 9 posto, skočila cijena dionice Hewlett-Packarda, nakon što je taj tehnološki div izvijestio o boljim kvartalnim poslovnim rezultatima nego što se očekivalo. Znatno je, 2,4 posto, poskupila i dionica Applea, dosegnuvši 546 dolara, najvišu razinu od siječnja. Rast tehnološkog sektora dosad je zaostajao za ostalim sektorima. S&P 500 u plusu je od početka godine 27 posto, dok je S&P indeks tehnološkog sektora istodobno porastao 21 posto. "Na snazi je rotacija u tehnološki sektor, koji je dosad zaostajao za rastom šireg tržišta", kaže Frank Davis, direktor u tvrtki LEK Securities. S druge strane, najveći je gubitnik jučer bio energetski sektor, s padom od 0,7 posto zbog pada cijena nafte za 1,5 posto, nakon podatka da su američke zalihe nafte porasle iznad očekivanja.