PARIZ - Većina čelnika zemalja članica EU-a, 24 od njih 28, među njima i hrvatski premijer Zoran Milanović okupili su se u utorak u Parizu na konferenciji o zapošljavanju mladih, gorućem problem s kojim je suočen dobar dio zemalja članica. Po podacima Eurostata iz rujna, u 28 zemalja članica ima 5,6 milijuna mladih do 25 godina bez posla, što predstavlja stopu nezaposlenosti od 23,5 posto. Europska unija je u borbi s tim problemom osmislila shemu Jamstvo za mlade u obliku preporuka da se svakoj mladoj osobi do 25 godina osigura kvalitetna ponuda posla, nastavak školovanja ili stažiranja u roku od 4 mjeseca po odlasku iz škole ili gubitku zaposlenja. Svaka zemlja članica EU prihvatila je načelo Jamstva za mlade, a njihova je zadaća da do kraja ove godine podnesu plan provedbe Jamstva za mlade kojim se utvrđuje način kako će se sustav primjenjivati u praksi i kako će se financirati. Za Inicijativu za zapošljavanje mladih u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju 2014-2020 iz europskog proračuna izdvojit će se najmanje tri milijarde eura, a još tri milijarde bit će dostupne u Europskom socijalnom fondu. Hrvatska bi za zapošljavanje mladih mogla dobiti 37 milijuna eura za 2014. godinu, a 29 milijuna eura za 2015. godinu.
ZAGREB - Prekomjerni njemački trgovinski višak i neprihvatljivo visoki francuski porezi bit će u središtu smjernica ekonomske politike koje će sutra objaviti Europska komisija na početku novog europskog semestra, izvješćuju europski mediji. Dva najveća gospodarstva eurozone "drže ključ za povratak rasta i zapošljavanja u Europi", napisao je u ponedjeljak na osobnoj internetskoj stranici Olli Rehn, europski povjerenik za gospodarstvo. "Ako Njemačka poduzme korake kako bi potaknula domaću potražnju i investicije a Francuska reformira tržište rada, poslovno okruženje i mirovinski sustav kako bi poduprla konkurentnost, zajedno će učiniti veliku uslugu cijeloj eurozoni, što znači snažniji rast, nova radna mjesta i smanjene socijalne tenzije", napisao je Rehn. Njemački trgovinski višak redovno premašuje šest posto BDP-a još od 2007. a temelji se na snažnom izvozu i slaboj domaćoj potražnji. Kritičari u zemljama južne Europe tvrde da to otežava oporavak njihovih slabih gospodarstava. Američko ministarstvo financija i Međunarodni monetarni fond nedavno su iznijeli slične tvrdnje.
PODGORICA - Crnogorska vlada ne očekuje da će ulaskom Hrvatske u EU doći do pogoršanja uvjeta pristupa tom tržištu, jer je europsko tržište već neko vrijeme liberalizirano za proizvode koje Crna Gora izvozi pa to vrijedi i za tu državu, izjavio je u utorak crnogorski ministar gospodarstva Vladimir Kavarić na konferenciji o promjenama u regionalnoj trgovini nakon pristupanja Hrvatske EU. Konferenciju je u Podgorici organizirala crnogorska Privredna komora u suradnji s komorama regije i Međunarodnom finacijskom korporacijom. Dodao je da se od ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja ove godine između dvije zemlje primjenjuje asimetrična liberalizacija, odnosno da su prilikom izvoza na hrvatsko tržište crnogorski proizvodi oslobođeni plaćanja carina, dok je za uvoz hrvatskih proizvoda na crnogorsko tržište zadržana određena razina zaštite. Hrvatska jedan od najznačajnijih trgovinskih partnera Crne Gore. Izvoz Crne Gore u Hrvatsku je u prošloj godini iznosio 83,5 milijuna eura, što je 22,8 posto ukupnog izvoza. Uvoz iz Hrvatske u Crnu Goru iznosio je 110 milijuna eura, odnosno 6,1 posto ukupnog crnogorskog uvoza.
LONDON - Sjedinjene Države prestići će do 2016. Saudijsku Arabiju i Rusiju i postati najveći proizvođač nafte u svijetu, što će Washingtonu donijeti energetsku neovisnost i smanjiti potrebu za opskrbom iz Organizacije zemalja izvoznica nafte, objavila je danas Međunarodna agencija za energetiku (IEA). U prošlogodišnjim energetskim prognozama IEA je procijenila da će SAD preteći Rijad do 2017. da bi prilikom predstavljanja ovogodišnjih prognoza glavni ekonomist Fatih Birol izjavio da sada očekuju tu promjenu najkasnije do 2016. Cijene nafte trebale bi po njima bilježiti stabilan rast i do 2035. dosegnuti 128 dolara za barel, što je tri dolara više nego što je IEA prognozirala u prošlogodišnjem izvješću.
MOSKVA - Rusko je gospodarstvo u trećem tromjesečju poraslo mlakih 1,2 posto, izvijestio je danas statistički ured, zadajući novi udarac nadama predsjednika Vladimira Putina da bi zemlja možda ipak mogla izbjeći novu stagnaciju. Godišnja stopa rasta od 1,2 posto najniža je u skupini velikih tržišta u nastajanju i više nego upola niža od one u Sjedinjenim Državama. Statistički je ured time potvrdio procjenu ministarstva financija. Vlada je pak ovog ljeta zacrtala stopu rasta od tri posto ili čak i više. I vlada i ekonomisti očekivali su oporavak u drugoj polovini godine, uz godišnju stopu rasta od najmanje 1,8 posto. Putin je u početku obećavao rast od 5,0 posto u 2013. godini, što bi trebalo predstavljati poboljšanje u odnosu na stope rasta od 3,4 i četiri posto u razdoblju između 2010. i 2012. Analitičari Bank of America Merill Lyncha pripisuju najnovije rusko razočaranje slaboj žetvi uzrokovanoj vrlo vlažnom jeseni.
MOSKVA - Najveći ruski zajmodavac Sberbank predstavio je danas ambicioznu strategiju za udvostručenje imovine i dobiti do 2019. godine putem većeg kreditiranja potrošača na matičnom ruskom tržištu i razvoja postojeće mreže ogranaka u inozemstvu. Ruska banka u državnom vlasništvu očekuje da će njezino ukupno poslovanje rasti brže od onog na matičnom ruskom tržištu. Sberbank planira udvostručiti dobit u petogodišnjem razdoblju, i to ubrzanjem poslovanja s građanima, uz fokus na kreditne kartice i ostale proizvode s višom maržom, kao i na organski rast aktivnosti u inozemstvu nakon nedavnih akvizicija u istočnoj Europi i Turskoj. Sberbank ove godine očekuje neto dobit od 370 milijardi rubalja, što bi bilo za šest posto više u usporedbi s prošlogodišnjih 348 milijardi. Rusiju Sberbank i dalje vidi svojim glavnim tržištem. Ta je banka trenutno prisutna u 22 zemlje svijeta, uključujući Hrvatsku, i broji više od 10 milijuna klijenata.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice blago su oslabile u utorak nakon loših poslovnih izvješća europskih kompanija, posebice njemačkog proizvođača čipova Infineon. Londonski FTSE pao je 0,22 posto na 6.713 bodova, frankfurtski DAX za 0,16 posto na 9.092 boda, dok je pariški CAC bio u minusu 0,31 posto i iznosio 4.276 bodova. Cijene dionica Infineona pale su pet posto nakon što je izvijestio o padu tromjesečnih prihoda u svim odjelima, iako je dobit bila viša nego se očekivalo. Polovica od 80 posto europskih tvrtki koje su dosad izvijestile o poslovnim rezultatima nije ispunila očekivanja o dobiti, a gotovo dvije trećine očekivanja o prihodima, pokazuju podaci Thomson Reutersa StarMinea. Najveći je gubitnik bio norveški proizvođač aluminija Norsk Hydro koji je izgubio na vrijednosti 5,6 posto nakon što je brazilska rudarska kompanija Vale prodala većinu svog udjela u toj grupi.
LONDON - Dolar je danas ojačao prema jenu na međunarodnim deviznim tržištima, približivši se razini od 100 jena, zbog očekivanja da će se monetarni poticaji u SAD-u početi smanjivati ranije no što se očekivalo. Euro je u takvim okolnostima prema dolaru oslabio 0,2 posto, na 1,3386 dolara. Dolar je ojačao prema jenu za 0,6 posto, na 99,80 jena, što je njegova najviša razina od 13. rujna. Vjetar u leđa dolaru pružile su raširene špekulacije da bi američka središnja banka Fed ipak mogla ranije no što se u posljednje vrijeme očekivalo početi smanjivati program otkupa obveznica, 'težak' 85 milijardi dolara mjesečno. Takva očekivanja ojačala su nakon iznenađujuće dobrih podataka o američkoj zaposlenosti. Među najvećim gubitnicama danas su pak bile švedska i norveška kruna, uslijed očekivanja sniženja tamošnjih ključnih kamatnih stopa. Švedska kruna oslabila je danas prema euru za 1,3 posto, nakratko zabilježivši najnižu razinu u posljednjih 17 mjeseci.