LUXEMBOURG/ZAGREB - Sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u eurozoni i Europskoj uniji u rujnu je ostala nepromijenjena u odnosu na kolovoz kada je revidirana na rekordnu razinu, dok je u Hrvatskoj uvećana, pokazali su podaci europskog statističkog ureda Eurostata. Stopa nezaposlenosti u rujnu je tako u eurozoni iznosila rekodnih 12,2 posto, a u 28-članom EU također rekordnih 11 posto. Time je ostala nepromijenjena u odnosu na revidirane vrijednosti za kolovoz. U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti u rujnu iznosila 17,2 posto, u usporedbi s 16,9 posto iz prethodnog mjeseca. Procjenjuje da je u rujnu u EU-u nezaposleno bilo ukupno 26,872 milijuna građana, od čega njih 19,447 milijuna u eurozoni. U usporedbi s kolovozom u Uniji je broj nezaposlenih uvećan za 61 tisuću a u eurozoni za 60 tisuća, a na godišnjoj razini porastao za 978 odnosno 996 tisuća, prema Eurostatu. U Hrvatskoj je broj nezaposlenih u apsolutnim brojkama ostao nepromijenjen u odnosu na kolovoz i na prošlogodišnji rujan i bez posla je bilo 284 tisuće građana. Najniže stope nezaposlenosti u EU ponovno bilježe Austrija (4,9 posto), Njemačka (5,2 posto) i Luksemburg (5,9 posto), a najviše Grčka (27,6 posto u srpnju 2013.) i Španjolska (26,6 posto), a slijede Hrvatska i Portugal, sa 17,2 odnosno 17,1 posto.
LUXEMBOURG/ZAGREB - Potrošačke cijene u eurozoni u listopadu su na godišnjoj razini porasle 0,7 posto, procijenio je danas Eurostat, što bi značilo da je godišnja inflacija oslabila u odnosu na rujan kada su cijene na godišnjoj razini porasle 1,1 posto. Najviše su u ovom mjesecu u eurozoni na godišnjoj razini poskupjeli hrana, alkoholna pića i duhan, za 1,9 posto. U rujnu njihove su cijene na godišnjoj razini uvećane 2,6 posto. Slijede usluge, čije su cijene u tekućem mjesecu uvećane 1,2 posto u odnosu na prošlogodišnji listopad. U rujnu porasle su 1,4 posto. Industrijski proizvodi bez energije tek su neznatno poskupjeli, za 0,4 posto, jednako kao i u prošlom mjesecu. Prema izračunu Eurostata, u listopadu je na godišnjoj razini pojeftinila samo energija, za 1,7 posto. U rujnu njezine su cijene pale za 0,9 posto.
FRANKFURT/ZAGREB - Šest najvećih središnjih banaka u svijetu, uključujući Europsku središnju banku (ECB) i američki Fed, postiglo je dogovor da će se ubuduće na trajnoj osnovi međusobno opskrbljivati potrebnim iznosima svojih valuta. Na ECB-ovim službenim stranicama Bank of Canada, Bank of England, Bank of Japan, Europska središnja banka, američka središnja banka Fed i Švicarska narodna banka u četvrtak su objavile da će postojeći privremeni bilateralni ugovori o razmjeni likvidnosti (swap aranžmani) biti zamijenjeni trajnim ugovorima. Trajni ugovori tvorit će tako svojevrsnu mrežu bilateralnih swap aranžmana između šest središnjih banaka, stoji u priopćenju ECB-a. "Postojeći privremeni sporazumi pomogli su smanjiti pritiske na financijskim tržištima i ublažiti njihov utjecaj na stanje u gospodarstvu. Trajni sporazumi i dalje će služiti kao svojevrsne linije za likvidnost", dodaje se u priopćenju. Odluka o uspostavi trajnih ugovora ECB-a s pet navedenih središnjih banaka omogućiti će Eurosustavu da nastavi pribavljati eure svojim kolegama na njihov zahtjev, a po potrebi im omogućiti i druge valute povrh postojećih linija za likvidnost u američkim dolarima.
ZAGREB - Sjedinjene Države kritizirale su njemačku gospodarsku politiku, ustvrdivši da izvozno orijentirani model rasta šteti eurozoni i svjetskom gospodarstvu. U dvogodišnjem je izvješću američko ministarstvo financija ocijenilo anemičnim rast domaće potražnje u Njemačkoj a ponovilo je i stajalište da je tečaj juana i dalje "značajno podcijenjen", prenosi BBC. Kritika na račun kineske politike nije novost dok je ona upućena Berlinu ipak rjeđa. "Anemičan tempo rasta njemačke domaće potražnje i ovisnost o izvozu kočili su proces uspostave ravnoteže u razdoblju u kojem su mnoge druge zemlje eurozone bile pod snažnim pritiskom da smanje potražnju i suzbiju uvoz kako bi poduprle prilagodbu", navodi se u izvješću ministarstva financija SAD-a. "Neto je rezultat deflatorni pritisak u eurozoni i u svjetskom gospodarstvu", dodaje se. U osvrtu na Kinu američko ministarstvo financija potvrđuje da je vrijednost juana u posljednje vrijeme porasla, iako ne brzo i snažno kao što je potrebno, dodaju. Kina ipak nije proglašena "valutnim manipulatorom".
BERLIN - Raspoloženje njemačkih potrošača blago je oslabilo na pragu studenog ali se zadržalo nadomak najviše razine u šest godina, pokazalo je danas objavljeno istraživanje. Istraživanje instituta GfK pokazalo je da je pokazatelj raspoloženja potrošača koji se temelji na anketi oko 2.000 građana pao na ulasku u studeni na sedam bodova, nakon što je u listopadu dosegnuo najvišu razinu u šest godina od 7,1 boda. Razlog je sve veća pesimističnost kupaca u pogledu plaća u prestojećem razdoblju i posljedična prigušena spremnost na trošenje. U GfK-u ipak ističu da je ukupni indeks potrošačke klime ostao pozitivan i potvrdili su prognozu da će potrošnja kućanstava porasti u ovoj godini oko jedan posto u realnom izrazu. Ove je godine broj zaposlenih prvi puta od ujedinjenja Njemačke 1990. prekoračio 42 milijuna, a radnici su izborili povećanje plaća za oko tri posto. Očekivanja potrošača vezana za dohodak blago su pala u listopadu, treći mjesec zaredom, ali su i dalje na visokoj razini. GfK ističe da je poskupljenje hrane smanjilo kupovnu moć potrošača i stvorilo dojam da inflacija ponovno ubrzava.
SAN FRANCISCO - Popularna američka društvena mreža Facebook izvijestila je da je treće tromjesečje zaključila s dobiti ali ih zabrinjava sve slabija popularnost među mlađim tinejdžerima. Kompanija je u razdoblju od srpnja do rujna zabilježila dobit u visini 425 milijuna dolara. U istom razdoblju lani poslovala je s gubitkom. Prihodi su poskočili na 2,016 milijardi dolara. Jučer objavljeno izvješće pokazalo je i ogroman skok prihoda od oglašavanja, za 66 posto, na 1,8 milijardi dolara. Gotovo polovina tog iznosa ostvarena je oglašavanjem na mobilnim uređajima, poput pametnih telefona i tablet računala. Financijski direktor Facebooka David Ebersman izdvojio je upozorenje internih analitičara da mlađi tinejdžeri sve manje koriste tu društvenu mrežu. Predodžba da Facebook gubi na popularnosti među mladom populacijom potpiruje zabrinutost za budući potencijal kompanije da ostvaruje zaradu, bez obzira na fiskalne smjernice koje objavljuju financijski čelnici. Ebersman upozorava da je teško egzaktno mjeriti aktivnost mladih na Facebooku budući da korisnici sami navode svoju dob.
LONDON - Cijene nafte spustile su se danas na međunarodnim tržištima budući da je američka središnja banka iznenadila ulagače signalima koji su protumačeni kao najava skorijeg ukidanja monetarnih poticaja no što se očekivalo. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte pala 35 centi, na 109,62 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni u odnosu na jučerašnje zatvaranje tržišta, od 96,81 dolara. "Fed je u pogledu monetarne politike pokazao manju dozu popustljivosti no što se očekivalo, pa neki smatraju da bi mogao početi ukidati poticaje za gospodarstvo već u prosincu", tumači Carsten Fritsch iz frankfurtskog Commerzbanka. Očekuje ipak da će trenutni poremećaji u libijskog opskrbi ograničiti eventualni pad cijena. Libija se nada da će u roku od 10 dana obnoviti izvoz nafte preko luke Mellitah, kako je izjavio jedan vladin dužnosnik. Trenutno zemlja izvozi 150 do 200 tisuća barela dnevno, u odnosu na svojedobni kapacitet od 1,25 milijuna barela dnevno. Libijski izvoz blokirali su štrajkovi i prosvjedi neregularnih naoružanih skupina i manjina koje traže veća politička prava odnosno veće plaće.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Većina europskih burzovnih indeksa porasla je u četvrtak, poduprta ponajprije rastom cijena automobilskih i financijskih dionica nakon ohrabrujućih poslovnih rezultata kompanija u tim sektorima. Frankfurtski DAX porastao je 0,14 posto na 9.024 boda, a pariški CAC za 0,34 posto na 4.291 bod. Jedino je londonski FTSE bio u minusu, i to 0,37 posto, kliznuvši na 6.752 boda. Europski indeks automobilskog sektora porastao je 1,5 posto, predvođen rastom cijena dionica finskog proizvođača guma Nokian Renkaat. Cijene dionica te kompanije skočile su za 5,8 posto nakon što je izvijestila o boljoj od očekivanja operativnoj dobiti. Tržište je dobilo potporu i od rasta indeksa bankarskog sektora za 1,2 posto. Cijene dionica španjolske banke Banco Popular skočile su 6,9 posto nakon objave boljeg od očekivanja izvješća o zaradi u devetomjesečnom razdoblju. Poslovna izvješća kompanija bila su u četvrtak mješovita, pa je tako naftna kompanija Royal Dutch Shell izvijestila o lošijoj od očekivanja dobiti u trećem tromjesečju, što je smanjilo vrijednost njenih dionica za 4,5 posto. Među najvećim je gubinicima bio Technip, cijena čijih je dionica pala devet posto.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica pale, pri čemu je S&P 500 indeks skliznuo s rekordne razine, jer je američka središnja banka poručila da se rast američkog gospodarstva usporio, pa ulagače nije ohrabrilo ni to što monetarna politika ostaje nepromijenjena. Dow Jones indeks skliznuo je 61 bod, ili 0,39 posto, na 15.618 bodova, dok je S&P 500 oslabio 0,49 posto, na 1.763 boda, a Nasdaq indeks 0,55 posto, na 3.930 bodova. Kao što se očekivalo, Fed nije smanjio poticajne monetarne programe, kojima mjesečno kupuje 85 milijardi dolara državnih i hipotekarnih obveznica i na taj način potiče kreditiranje i rast gospodarstva. U priopćenju, nakon dvodnevne sjednice, čelnici Feda ponovili su i da će ključna kamatna stopa ostati na nuli sve dok se stopa nezaposlenosti kreće iznad 6,5 posto i dok inflacija ne zaprijeti probojem iznad 2,5 posto. No, to nije bilo dovoljno da bi podržalo nastavak rasta cijena dionica, koje su u uzlaznoj putanji već tjednima, jer je osvrt Feda na gospodarsku situaciju manje optimističan od prošloga. Tako je središnja banka upozorila na slabost tržišta nekretnina i spori oporavak tržišta rada, što je djelomično posljedica prekida rada državnih službi.
TOKIO - Premda će Fed i dalje voditi vrlo labavu monetarnu politiku, na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale jer je američka središnja banka upozorila na usporavanje rasta najvećeg svjetskog gospodarstva. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks oko 7,30 sati bio u minusu otprilike 1 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Singapuru, Hong Kongu, Šangaju i Južnoj Koreji pale između 0,1 i 1,1 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati na gubitku 0,3 posto. Azijske ulagače obeshrabrio je jučerašnji pad cijena dionica na Wall Streetu, premda su čelnici Feda, nakon dvodnevne sjednice, odlučili nastaviti voditi vrlo labavu monetarnu politiku. U priopćenju je Fed ponovio da će ključna kamatna stopa ostati na nuli sve dok se stopa nezaposlenosti kreće iznad 6,5 posto i da će programi kupnje državnih i hipotekarnih obveznica ostati nepromijenjeni na 85 milijardi dolara mjesečno. Međutim, osvrt Feda na gospodarsku situaciju manje je poticajan od prošloga. Središnja je banka upozorila na slabost tržišta nekretnina i spori oporavak tržišta rada, što je djelomično posljedica 16-dnevnog prekida rada državnih službi početkom listopada.