FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - Hrvatska - ukratko do 17,30 sati

Autor: ggoj
ZAGREB, 30. listopada 2013. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz Hrvatske do 17,30 sati.

OPATIJA - Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić pozvao je danas predstavnike lokalne i regionalne samouprave na veću odgovornost u odnosima prema investitorima, naglasivši da se najveće prepreke još uvijek nalaze na lokalnoj razini, da država jedina snosi posljedice za nepoštivanje sporazuma o zaštiti ulaganja te da će lokalna razina morati snositi posljedice onoga za što je odgovorna. Sudjelujući na drugom međunarodnom investicijskom forumu u Opatiji, poručio im je da budu efikasniji, da ne dovode investitore u zablude i da okruženje ne čine nestabilnim te da ne dovode do sporova za čiju će štetu odgovarati država. Grčić je kazao da država čini svoje, ali da najveće prepreke još uvijek srećemo na lokalnim razinam. Reagirajući na Grčićeve riječi, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel kazao je da "prije takve otvorene kritike prema lokalnoj samoupravi ipak treba i malo samokritike". Ocijenio je da je do nedavno najveći problem investicija bio AUDIO (Agencija za upravljanje državnom imovinom), a da je to sada DUUDI (Državni ured za upravljanje državnom imovinom). Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina rekao je pak da se pokazuje da je učinkovitost veća što je veći stupanj decentralizacije.

ZAGREB - Analitičari Ekonomskog instituta Zagreb u ovoj godini očekuju pad realnog BDP-a od 0,7 posto, a u sljedećoj blag oporavak, uz rast od 1 posto. Investicije i izvoz trebali bi biti glavni nositelji oporavka u 2014., dok će osobna potrošnja stagnirati zbog zadržavanja visoke nezaposlenosti. Potražnja za radnom snagom ostat će slaba, a stopa nezaposlenosti nastavit će rasti na preko 20 posto u prosjeku za ovu i iduću godinu, navode iz EIZ-a u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly. Napominju kako će fokus ekonomske politike i dalje biti na fiskalnoj konsolidaciji, kako Hrvatsku očekuje pokretanje procedure pri prekomjernom deficitu, u sklopu Pakta o stabilnosti i rastu EU-a, te donošenje strogog plana smanjivanja fiskalnog deficita i ograničavanja rasta javnog duga. Analitičari EIZ-a smatraju da Vladini planovi i projekcija izraženi u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike nisu dovoljno ambiciozni u smislu smanjenja deficita i javnog duga. Kao ključne rizike kod prognoza prepoznaju upravo fiskalne neravnoteže i način njihovog rješavanja.

ZAGREB - Japanska korporacija Yazaki otvorila je na zagrebačkom Žitnjaku inžinjering centar u kojemu se testiraju elektroničke komponente - kabelski setovi koji se ugrađuju u automobile, a svečanosti otvorenja prisustvovao je i potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić. Centar na Žitnjaku zapošljava 80 visokokvalificiranih inženjera, prostire se na 3500 četvornih metara, a zapravo predstavalja korak dalje u prisutnosti Yazaki korporacije u Hrvatskoj gdje je od 1999. do ove godine imala tvrtku podružnicu. Potpredsjednik Vlade Grčić rekao je novinarima da je taj centar doprinos razvoju industrije koja Hrvatskoj treba, a to je high-tech što podrazumijeva vrhunsku tehnologiju, u ovom slučaju u području autodijelova i komponenti koji se za sada samo testiraju u centru. No, kako je kazao, nije isključena mogućnost da se u idućem razdoblju u Hrvatskoj počnu i proizvoditi te komponente te se nada da će Yazaki u svojim razvojnim planovima za proizvodnju u budućnosti izabrati i Hrvatsku za lokaciju za svoj proizvodni program.

ZAGREB - Liberalizacija tržišta električnom energijom u Hrvatskoj je donijela niže cijene struje, no kako će se one ubuduće kretati ovisit će o nizu tržišnih i regulatornih okolnosti, istaknuto je na panelu o rezultatima liberalizacije tržišta električne energije održanom u sklopu konferenciji "Energy Market Forum 2013" u organizaciji Poslovnog dnevnika. U zadnjih pet mjeseci otkako se liberaliziralo tržište zabilježene su povjesno niske cijene električne energije i to zbog niza faktora, uključujući i hidrološki dobru godinu, kazao je predsjednik Uprave RWE energija Zoran Miliša napominjući kako su sve to ekstra uvjeti koji vrlo teško da će se ponoviti. Miliša ističe kako je sigurno da će cijena električne energije ići gore, no nije poznato u kojoj mjeri. Rekao je i kako će se na cijenu odraziti i Vladina odluka o povećanju naknade za obnovljive izvore energije. "To je kao da se poveća PDV sa 25 na 27 ili 30 posto, a to će osjetiti i krajnji kupci", kazao je. Predsjednik Uprave slovenskog GEN-I-ja Robert Golob ponovio je da ta tvrtka svoje cijene neće podizati do kraja 2015., a smatra da za sada ne postoji ni jedan ozbiljan razlog ni za dizanje cijena u 2016. No, i on ističe kako opskrbljivači ne mogu utjecati na dio cijene koji je vezan uz povećanje naknada, što ulazi na račun za struju.

ZAGREB - Mogućnosti za financiranje i druge oblike podrške u komercijalizaciji pronalazaka koje hrvatskim inovatorima mogu pružiti Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), Poslovno-inovacijska agencija BICRO, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije te fondovi gospodarske suradnje bile su tema okruglog stola održanog danas u HBOR-u. HBOR je 2006. godine započeo s posebnim kreditnim programom za poduzetnike inovatore, putem kojeg je do sada plasirano više od 1,6 milijardi kuna kredita, naveo je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev. Podrškom inovatorima HBOR nastoji pomoći u pokretanju gospodarskog oporavka, jer bez uspostave proizvodnje temeljene na novim i inovativnim proizvodima više dodane vrijednosti nema novih radnih mjesta i izvoza, dakle nema niti gospodarskog rasta, istaknuo je Kovačev. No, prema riječima Mate Rimca, inovatora i vlasnika tvrtke Rimac Automobili, u Hrvatskoj nedostaje infrastruktura koja bi pratila start-up tvrtke, što nije posao niti države niti poslovnih banaka, već bi se time trebali baviti tzv. venture capital fondovi, kojih u Hrvatskoj nema.

SLAVONSKI BROD - Manjak sirovine, zastarjele tehnologije te loše gospodarske prilike na domaćem i stranim tržištima glavni su razlozi sve lošijeg stanja u drvoprerađivačkom sektoru, poruka je sa 4. kongresa pilanara jugoistočne Europe u Slavonskome Brodu. Oko 200 sudionika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Austrije i Mađarske okupilo se s ciljem da u razgovoru s predstavnicima struke i institucija traže rješenja ključnih problema. Prema riječima predsjednika Drvnog klastera Darka Prodana, u oko 400 pilanarskih pogona zaposleno je 20 tisuća ljudi, ali broj se iz dana u dan smanjuje. Iako osam posto ukupnog hrvatskoga izvoza čini drvni sektor resorno je ministarstvo ove godine u njega uložilo pedestak milijuna kuna. To je ogroman nerazmjer, upozorava Prodan. Smatra kako se veća pozornost treba dati primarnoj preradi koja donosi i povećanu zaposlenost. Na kongresu pilanara jugoistočne Europe posebna je pozornost posvećena nužnosti ulaganja u nove tehnologije kako bi se povećala konkurentnost.

ZAGREB - Zagrebačka banka je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila dobit nakon oporezivanja u iznosu od 702 milijuna kuna, što je za 20,1 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2012. godine, a ostvareni je rezultat pod utjecajem smanjene potražnje za kreditima, nižih kamatnih prihoda, još uvijek relativno visokih troškova financiranja i povećanih troškova rezerviranja. Iz Zagrebačke banke u danas objavljenom financijskom izvještaju navode kako poslovni prihodi ZABA-e iz prvih devet mjeseci ove godine iznose 2,79 milijardi kuna te su u odnosu na isto razdoblje godine prije manji za 5,4 posto, najviše kao rezultat nižeg neto prihoda od kamata, koji je ostvaren u iznosu od 1,8 milijardi kuna, što je 10,3 posto manje prema lani. Neto krediti komitentima porasli su za 3,6 posto, na gotovo 71 milijardu kuna. U segmentu poslovanja s pravnim osobama ostvaren je rast kredita od 3,17 milijardi kuna, uglavnom kao rezultat novih plasmana državi, dok su plasmani stanovništvu smanjeni za 734 milijuna kuna. Depoziti komitenata iznose pak 60,6 milijardi kuna i u odnosu na kraj 2012. godine povećani su za 3,9 posto.

ZAGREB - Dobit prije oporezivanja Privredne banke Zagreb (PBZ) za prvih devet mjeseci ove godine iznosi 757,4 milijuna kuna, dok je neto dobit ostvarena na razini od 597,9 milijuna kuna ili 0,4 posto višoj nego u istom razdoblju lani, pokazuju podaci iz danas objavljenog konsolidiranog financijskog izvješća. Na iznos ukupne neto dobiti značajno je utjecala jednokratna dobit od prodaje ovisnog društva PBZ Invest. Prodajom tog društva ostvaren je izvanredni prihod od 133,5 milijuna kuna. Kamatni prihod PBZ-a u prva je tri tromjesečja ostvaren na razini od 2,5 milijarde kuna, što je za 7 posto manje u odnosu na prihod iz istog razdoblja lani. Kako je kamatni prihod smanjen više od smanjenja kamatnih troškova, neto prihod PBZ-a od kamata pao je za 5,3 posto. Imovina PBZ-a na kraju rujna ove godine iznosila je 66,4 milijarde kuna i smanjena je za 3 posto prema istom lanjskom razdoblju, najvećim dijelom zbog manjih depozita i kredita financijskim institucijama.

ZAGREB - Grupa Končar u prvih je devet mjeseci ove godine ostvarila dobit nakon oporezivanja u iznosu od 105,4 milijuna kuna, što je u odnosu na isto razdoblje lani pad od 2,7 posto, izvjestili su iz te tvrtke. Konsolidirana dobit Grupe prije oporezivanja iznosi 120,3 milijuna kuna. Društva Grupe Končar u prvih su devet mjeseci ostvarila ukupne prihode od 1,99 milijardi kuna, što je 4,1 posto više od ostvarenog u istom razdoblju prošle godine. Konsolidirani prihodi od prodaje proizvoda i usluga iznose 1,75 milijardi kuna i 3,8 posto su veći nego u istom razdoblju lani. Prihod od prodaje na domaćem tržištu iznosi 854,7 milijuna kuna te je 5,2 posto viši u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U izvozu je ostvareno 904,6 milijuna kuna ili 2,5 posto više u odnosu na devet mjeseci lani. U razdoblju od siječnja do rujna ove godine društva Grupe Končar ugovorila su novih poslova u iznosu od 1,82 milijarde kuna ili 9,9 posto više nego u istom razdoblju lani.

ZAGREB - Grupa Podravka u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je 136,6 milijuna kuna neto dobiti, bez jednokratnih stavki, što predstavlja rast od 17 posto u usporedbi s neto dobiti iz istog razdoblja 2012. godine prikazane na usporediv način, objavili su danas iz Podravke. Pritom jednokratne stavke odnosno otpremnine iznose 41,7 milijuna kuna. Iz Podravke ističu kako brojke iz financijskog izvješća "govore kako su poslovne odluke, koje se u kontekstu vremena u kojem se trenutno gospodarstvo nalazi mogu smatrati možda nepopularnima, bile u potpunosti opravdane". Ukupna prodaja Grupe Podravka u prvih devet mjeseci ove godini iznosila je 2,62 milijarde kuna, što predstavlja pad od 3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U izvješću se, uz ostalo, podsjeća na odluku Uprave da se nastavi sa zbrinjavanjem viška radnika kroz program stimulativnih otpremnina, koji predviđa da se zaposlenicima isplati otpremnina od 4.000 kuna po godini radnog staža u Podravci. Najavljuje se i nastavak započetog procesa restrukturiranja, uslijed kojeg će Podravka izaći iz poslovnih programa Pića, Pekara i dijela zamrznutog programa.

ZAGREB - Bruto dobit najvećeg hrvatskog osiguravatelja, Croatia osiguranja u prvih je devet mjeseci ove godine iznosila 106,7 milijuna kuna, što je 5,2 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, izvijestili su danas iz te tvrtke. Croatia osiguranje je u tom razdoblju ostvarilo ukupnu zaračunatu premiju od 2,11 milijardi kuna, što je 3,3 posto manje nego u prvih devet mjeseci prošle godine, podatci su iz financijskog izvješća Croatia osiguranja, koje je krajem rujna zauzimalo 32 posto udjela na hrvatskom tržištu osiguranja. Iz tog osiguravajućeg društva navode kako je u prvih devet mjeseci zaračunata premija neživotnih osiguranja smanjena za 3,8 posto, dok je u životnim osiguranjima povećana za 0,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ukupni prihodi Croatia osiguranja u prvih devet mjeseci ove godine iznosili su 1,96 milijardi kuna, što je 4 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.

ZAGREB - Smanjenje vrijednosti glavnih dioničkih indeksa te viši promet u odnosu na prijašnje dane obilježja su današnjeg trgovanja na Zagrebačkoj burzi, putem koje je glavnina najvećih hrvatskih tvrtki danas objavila svoje rezultate poslovanja u prvih devet mjeseci ove godine. Vrijednost indeksa Crobex snižena je za 0,67 posto, na 1.754,43 boda, dok se Crobex10 padom vrijednosti za 1,30 posto ponovno spustio ispod razine od 1.000 bodova, na zaključnih 987,03 boda. Današnji promet u redovnom trgovanju iznosio je 14,6 milijuna kuna, a dionicama Leda u blok transakciji po cijeni od 8.000 kuna ostvareno je 16 milijuna kuna. Dionica HT-a imala je promet od 6,3 milijuna kuna, a cijena joj je pala za 1,99 posto, na 166,37 kuna, što je njena najniža cijena od uvrštenja na Burzu. Promet dionicama zadarskih Turisthotela iznosio je pak 1,1 milijun kuna, a cijena im je ostala na 1.450 kuna. Među trgovanijim dionicama većina ih bilježi pad cijene, a najznačajnije je pala cijena dionicama Ine, za 5,88 posto, na 3.811 kuna, no uz manje od 200 tisuća kuna prometa.

(Hina) xggoj yds

An unhandled error has occurred. Reload 🗙