RIJEKA - Svečanost obilježavanja 140. obljetnice pruge Karlovac - Rijeka, na kojoj je označen i završetak projekta HŽ Infrastrukture na izmijeni sustava električne vuče na riječkim pružnim dionicama, održana je danas u novouređenoj zgradi centra daljinskog upravljanja Rijeka, elektrovučne podstanice Sušak. Projekt izmjene sustava električne vuče na dionicama Moravice - Rijeka - Šapjane i Škrljevo - Bakar, vrijedan 637 milijuna kuna, obuhvatio je izmjenu električne vuče s 3 kilovolta (kV) istosmjernog napona na električnu vuču jednofaznog sustava od 25 kV. Time je željeznički sustav u Hrvatskoj postao jedinstven i elektrificiran naponom od 25 kV, što će, kako je rečeno, znatno smanjiti troškove u prometu i troškove energije za vuču, povećati kapacitet prijevoza tereta, kvalitetu i brzinu putničkog prometa. Na svečanosti je istaknuto da su hrvatski stručnjaci prvi u svijetu ostvarili takav projekt izmjene sustava električne vuče, nakon čega su započeti slični projekti i u drugim zemljama, primjerice Rusiji. U projektiranju, građenju i nadzoru sudjelovalo je više od 200 tvrtaka, a projekt je ostvaren na temelju više od 2000 izrađenih knjiga projekata i tehničkih rješenja.
ZAGREB - Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pokrenula je program kreditiranja projekata obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u regiji zapadnog Balkana "WeBSEFF 2", vrijedan 75 milijuna eura, objavili su predstavnici EBRD-a na današnjoj konferenciji u povodu pokretanja programa. Okvir od 75 milijuna eura osmišljen je za osiguravanje kreditnih linija bankama u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji, Kosovu, Crnoj Gori i Srbiji za daljnje kreditiranje investicija privatnih i komunalnih poduzeća u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. U prvoj fazi program se pokreće u Hrvatskoj, BiH, Makedoniji i Srbiji. Prvi sklopljeni krediti između EBRD-a i poslovnih banaka u okviru WeBSEFF-a 2 su oni za pet milijuna eura s Raiffeisen bankom u BiH i za 20 milijuna eura sa Zagrebačkom bankom u Hrvatskoj. U Hrvatskoj su u pripremi još dva kreditna ugovora s dvije banke, vrijedni ukupno 25 milijuna eura.
ZAGREB - Sindikati se oštro protive mogućnosti da Vlada, zbog ulaska Hrvatske u Proceduru prekomjernog deficita (EDP), nastavi rezati potrošnju ili ponovno poveća PDV jer bi to Hrvatsku gurnulo u još dublju krizu. Nema više prostora za rezove na rashodnoj strani državnog proračuna, ako Vlada to učini, kao što najavljuje ministar financija Slavko Linić, samo će produbiti i produžiti recesiju, tvrdi predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić. Problem je na prihodovnoj strani proračuna koji se ne puni dovoljno jer nisu pokrenuli proizvodnju, a dizanjem poreza su dodatno smanjili potrošnju, pa zbog toga Hrvatska ima proračunski deficit od 5 posto, ocjenjuje Ribić. Hrvatska se treba baviti pokretanjem proizvodnje i gospodarskog rasta, a dugove treba vraćati u bolja vremena, tvrdi Ribić. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever poručio je da vlast ne bi smjela vraćati dugove prodajom državne imovine, već da treba tražiti mogućnosti financiranja obveza kroz reprograme kredita i izdavanje državnih obveznica. Ni Mladen Novosel iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske ne vidi način kako bi Hrvatska mogla smanjiti proračunski deficit na dopuštenih 3 posto BDP-a bez pokretanja proizvodnje i rasta.
ZAGREB - Za kupnju Petrokemije zainteresirano je nekoliko ulagača, među kojima i poljska kemijska grupa Azoty, a idućih dana očekuje se potpisivanje ugovora s odabranim financijskim savjetnikom za privatizaciju tog kutinskog proizvođača umjetnih gnojiva, doznaje se danas u Ministarstvu gospodarstva. Poljski mediji, pozivajući se na neslužbene informacije, jučer su objavili da je poljska kemijska grupa Azoty zainteresirana za kupnju Petrokemije. Grupa Azoty, najveći proizvođač gnojiva u Poljskoj i drugi po veličini u Europi, po pisanju poljskog lista Rzeczpospolita, želi dodatno povećati svoj tržišni udio i traži nove prilike za akvizicije. Prije mjesec dana ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kazao je, najavljujući privatizaciju kutinske tvrtke, da bi bilo logično da se na pregovorima pojave Borealis, Agofert, zatim neke ruske tvrtke, i možda norveška Yara. Hrvatska je Vlada krajem srpnja ove godine zadužila nadležna tijela da pokrenu postupak odabira strateškog partnera za Petrokemiju, u kojoj bi država zadržala najmanje 25 posto plus jednu dionicu.
ZAGREB - Kutinska Petrokemija priopćila je danas da je udjel države u njezinoj vlasničkoj strukturi pao ispod 50 posto, te da sada iznosi 43,83 posto. Kako se navodi u priopćenju, ta kutinska tvrtka za proizvodnju umjetnih gnojiva jučer je zaprimila obavijest Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), pravnog sljednika Agencije za upravljanje državnom imovinom, inače zakonskog zastupnika Republike Hrvatske, o padu glasačkih prava u Petrokemiji na 43,83 posto. Petrokemija je u kolovozu dovršila dva kruga dokapitalizacije, u kojima je njezin temeljni kapital ukupno povećan za 186 milijuna kuna, na 754 milijuna kuna. U dokapitalizaciji su sudjelovali obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi, Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO), otvoreni investicijski fondovi i drugi ulagači. U postupku povećanja temeljnog kapitala, Agencija za upravljanje državnom imovinom upisala je 252.900 dionica Petrokemije nominalne vrijednosti 170 kuna te sada ukupno ima 1.944.642 dionice ili 43,83 posto glasačkih prava u tvrtki.
SPLIT - Na međunarodnom sajmu SASO, koji je danas otvoren na platou splitskog Žnjana, do 27. listopada sudjeluje 700 izlagača iz osam zemalja. SASO obuhvaća niz međunarodnih specijaliziranih sajmova - graditeljstva, drvne industrije, metalne industrije, alata, strojeva i opreme, sajam obrtništva, male privrede i poduzetništva, elektrotehnike, energetike i telekomunikacija, SAFIR - Sajam financija, investicija i razvoja te SEKO - sajam ekologije. Pomoćnik ministra gospodarstva Ivo Milatić obraćajući se nazočnima posebice je istaknuo važnost održavanja 9. energetskog summita u sklopu ovogodišnjeg SASO-a. Podsjetivši kako je prošli tjedan donesen Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije kazao je kako se priprema zakon o obnovljim izvorima energije čije se donošenje očekuje tijekom sljedeće godine. Župan splitsko-dalmatinski Zlatko Ževrnja, koji je otvorio SASO, izvijestio je kako je jučer županijska Skupština usvojila izmjene i dopune prostornog plana, čime su uklonjene zapreke za izdavanje lokacijskih dozvola. Na području Splitsko-dalmatinske županije planirano 100-njak turističkih zona te oko 60 lokacija za obnovljive izvore energije, odnosno solarne i vjetroelektrane.
ZAGREB - Uz upola manji promet nego jučer, indeksi Zagrebačke burze oko podneva su bili u blagom minusu, pri čemu se najviše trgovalo dionicom HT-a, dok se po skoku cijene za više od 45 posto ističe dionica Diokija. Crobex indeks bio je oko 12,00 sati u minusu 0,15 posto, na 1.759 bodova, a Crobex10 za 0,20 posto, na 997 bodova. Redovni promet dionicama bio je 2 milijuna kuna. Najveći promet, 618 tisuća kuna, ostvaren je do podneva dionicom HT-a, kojoj je cijena ojačala 0,56 posto, na 171,5 kuna. S prometom od 387.000 kuna slijedi dionica Diokija. Cijena joj je skočila za više od 45 posto, na 6,47 kuna, pa je najveća dobitnica. Nešto veći pad cijene, pak, bilježi dionica Petrokemije, za gotovo 3 posto, na 178,34 kune.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema euru za 0,02 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,612404 kune. Kuna je ojačala i prema američkom dolaru za 0,64 posto te prema britanskoj funti za 0,55 posto, dok je oslabila prema švicarskom franku za 0,26 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,181910 kuna, dolara 5,533477 kuna i funte 8,933698 kuna.