WASHNIGTON - Hrvatska je u izvješću "Doing Business" Svjetske banke o uvjetima poslovanja ove godine skliznula s 84. na 89. mjesto, pri čemu je u pet područja postigla napredak, dok je u pet nazadovala. U danas objavljenom izvješću, u kojem se analiziraju propisi koji se primjenjuju na tvrtke u 10 područja poslovne regulative, Hrvatska je ove godine na 89. mjestu među 189 zemalja svijeta, dok je u lanjskom izvješću bila 84. među 185 zemalja. No, u izvješću se navodi i da je Hrvatska po ukupnom broju osvojenih bodova u 10 područja napredovala za 0,9 bodova, s lanjskih 63,7 na 64,6 bodova, od mogućih 100. Također, napominje da je ustvari ove godine Hrvatska pala samo za jedno mjesto na listi, s obzirom da bi nakon korekcije podataka i dodatne četiri zemlje u izvješću, lani bila plasirana na 88. mjestu. U proteklih godinu dana Hrvatska je, provodila reforme u područjima pokretanja poslovanja, plaćanja poreza, međunarodnog trgovanja, izvršenja ugovora i rješavanja nelikvidnosti. Najviše je, s 42. na 34. mjesto, Hrvatska napredovala po plaćanju poreza. S druge strane, najveći pad Hrvatska je zabilježila u području zaštite ulagača, s lanjskog 139. na 157. mjesto. Pad hrvatska bilježi i u područjima izdavanja građevinskih dozvola, uknjižbe imovine, dostupnosti električne energije te dostupnosti kredita.
ZAGREB - Ključna poruka izvješća Svjetske banke „Doing Business“ je da smo u zadnjih godinu dana ostvarili napredak u pet od deset područja, a zanimljiva je i izričita naznaka iz izvješća da je napredak veći nego u prethodnih pet godina, izjavio je danas potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić. "Dakle, u jednoj godini ova Vlada je ostvarila napredak u reformama veći nego što je ostvaren u prethodnih pet godina, po ocjeni predstavnika Svjetske banke", rekao je Grčić. Smatra da Hrvatska nije napredovala na ljestvici jer i druge zemlje u vrijeme krize provode reforme. "Vrijeme krize zapravo je vrijeme reformi i to se pokazuje i u ovom slučaju, pa je napredak drugih zemalja nas ostavio otprilike na istom mjestu, bez obzira na napredak koji smo objektivno ostvarili", kaže Grčić. Napominje da su ključna područja u kojima treba raditi poboljšanje dobivanja građevinskih dozvola kako u vremenu tako i po troškovima, uknjižba vlasništva, tj. sređivanje zemljišnih knjiga i katastara te zaštita ulagača.
ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić izjavio je danas da je izvješće Svjetske banke o uvjetima poslovanja "Doing Business" pokazalo kako je Hrvatska u segmentu za koje je nadležno Ministarstvo financija ima visok rang, te ustvrdio kako da u idućoj godini taj rang može biti samo još bolji. "U onom dijelu gdje utjecaj ima Ministarstvo, po svim kriterijima, kad je u pitanju porezna politika, naplata, urednost na tržištima, mi smo visoko u odnosu na ukupni rang koji imamo, znači negdje između 30. i 40. mjesta. To znači da porezna uprava, carina i Ministarstvo financija čine sve da kriteriji po kojima nas se ocjenjuje budu što bolji", izjavio je Linić nakon poslovnog skupa udruge Hrvatskih izvoznika. Za iduće izvješće ističe da rang može samo biti ispod 30. mjesta. "Mi ćemo dati svoj obol tome da Hrvatska popravi svoje mjesto i vjerujem da će to i gospodarstvenici koji sudjeluju u anketama to znati ocijeniti. No, očito je da u onom drugom dijelu, a to je brzina investicija, dobivanja dozvola i ostalog, još treba nešto učiniti", rekao je Linić.
ZAGREB - Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) nije zadovoljna pomacima koje je Hrvatska ostvarila na listi Svjetske banke Doing Business, kao ni ranije objavljenoj ljestvici konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma, te smatra da su za osjetne pomake i izlazak iz krize potrebne hrabrije, odlučnije, dublje i sveobuhvatnije reforme. "Svaki pomak na ljestvicama koje mjere konkurentnost i lakoću poslovanja je dobrodošao. Međutim, pomacima koje je ostvarila Hrvatska i na ljestvici konkurentnosti, kao i na listi 'Doing Business', ne možemo biti zadovoljni", navode iz HUP-a. Ističu kako je ukupna gospodarska situacija u zemlji vrlo loša, a u uvjetima poslovanja i ulagačkoj klimi još nema osjetnih poboljšanja. "Za osjetnije pomake i izlazak iz krize potrebne su nam hrabrije, odlučnije, dublje i sveobuhvatnije reforme usmjerene prije svega gospodarskom oporavku i poticanju rasta koji moraju biti apsolutni prioriteti u radu Vlade", zaključuju u HUP-u.
ZAGREB - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u rujnu pala za 4 posto na godišnjoj razini, što je znatno veći pad nego što se očekivalo i veći nego mjesec dana prije. Državni zavod za statistiku objavio je danas da je industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, u rujnu skliznula za 3,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na rujan prošle godine pala za 4 posto. To je već šesti mjesec zaredom kako industrija slabi, pri čemu je pad ubrzan u odnosu na kolovoz, kada je proizvodnja skliznula za 3,5 posto. Ukupno je u prvih devet mjeseci ove godine industrijska proizvodnja pala za 1,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
ZAGREB - Hrvatski gospodarstvenici sljedeće godine očekuju stagnaciju, dok rast svog poslovanja predviđaju tek 2015. godine, a i dalje su među najmanje optimističnima u Europi, pokazalo je danas predstavljena studija konzultantske kuće Roland Berger o trendovima u restrukturiranju u Hrvatskoj za 2013. U Hrvatskoj se ove godine poboljšala situacija s likvidnošću u odnosu na prošlu, nastavljaju se procesi restrukturiranja, ali ne više samo uz rezanje troškova nego i uz holističke mjere s blagim poticanjem razvoja, više je i profesionalizacije menadžmenta, no za razliku od sjeverozapadne Europe, koja jak gospodarski rast očekuje iduće godine, u Hrvatskoj se, kao i u cijeloj jugoistočnoj Europi, očekuje stagnacija, uz mogućnost rasta tek u 2015., neki su od zaključaka studije.
ZAGREB - Za daljnji razvitak kožarsko-prerađivačke industrije nužan je njen prelazak s doradnih i uslužnih poslova na cjelovite poslove i vlastite kolekcije s prepoznatljivim markama, daljnja ulaganja u modernizaciju te udruživanje i povezivanje u klastere, istaknuto je na prvom regionalnom skupu "Stanje i perspektive kožarsko-prerađivačke industrije" u organizaciji Hrvatskog društva kožara i obućara (HDKO) i časopisa Suvremena trgovina. Usavršavanje proizvodnje, tehnološki razvoj, redefiniranje strategije kožarsko-obućarske industrije važno je za branšu, a nužna je i regionalna suradnja, rekao je predsjednik Hrvatskog društva kožara i obućara (HDKO) Božidar Ledinko na skupu kojega su organizirali HDKO i časopis Suvremena trgovina i koji je okupio predstavnike iz Hrvatske, Albanije, BiH, Kosova, Makedonije, Slovenije i Srbije. Ledinko je istaknuo da su klasteri, kao oblik udruživanja i povezivanja, važni jer olakšavaju prodor na inozemna tržišta.
ZAGREB - Ulazak Hrvatske u Europsku uniju prilika je za razvoj gospodarskih veza Hrvatske i Republike Koreje, ocijenjeno je na današnjem Korejsko-hrvatskom gospodarskom forumu u organizaciji ministarstava vanjskih i europskih poslova te gospodarstva, Veleposlanstva Republike Koreje u Republici Hrvatskoj, Korea Business Centra u Zagrebu i Agencije za investicije i konkurentnost. U izjavi za novinare u stanci među dva dijela foruma, veleposlanik Republike Koreje u Hrvatskoj Hyung-won Suh, rekao je kako Koreja s EU ima sklopljen ugovor o slobodnoj trgovini koji je sklopljen prije Hrvatskog ulaska u EU te slijede formalnosti oko proširenja važenja toga ugovora na Hrvatsku. To bi, po njegovim riječima, trebalo pospješiti hrvatsko-korejske gospodarske odnose pri čemu su Koreanci posebno zainteresirani za korištenje hrvatskih lučkih potencijala, suradnju u turizmu, energetici i infrastrukturnim projektima.
ZAGREB - Nešto više od 65 posto hrvatskih građana redovito štedi i pritom mjesečno u prosjeku izdvajaju 432 kune, pokazuju rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj u 2013. koje je provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe. Iznos od 432 kune manji je u prosjeku za 11 kuna od iznosa koji su građani štedjeli tijekom 2012. godine. Najviše štede građani u dobi između 30 i 49 godina, a većina se građana odlučuje za klasičnu štednju.
ZAGREB - Hrvatska poštanska banka u prvih je devet mjeseci ove godine ostvarila 73,8 milijuna kuna neto dobiti, što je rast od 2,2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, izvijestili su danas iz te banke. Imovina HPB-a porasla je tijekom devet ovogodišnjih mjeseci 940,7 milijuna kuna odnosno 5,5 posto te krajem rujna iznosi 18 milijardi kuna. Bruto kreditni portfelj na kraju trećeg tromjesečja dosegao je 12,6 milijardi kuna nakon rasta od 598,4 milijuna kuna ili 5 posto. Ukupni depoziti HPB-a porasli su 7,4 posto te iznose 14,4 milijarde kuna.
ZAGREB - Tvrtka Ericsson Nikola Tesla u prvih je devet mjeseci ove godine ostvarila prihod od prodaje u iznosu od 954,4 milijuna kuna, što je 39 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok je operativna dobit porasla za 20,4 posto, na 94,1 milijun kuna, a neto dobit za 14,8 posto, na 106,8 milijuna kuna, podaci su iz danas objavljenog devetomjesečnog financijskog izvješća tvrtke. Po podacima iz izvješća, prihodi od prodaje u prvih su devet mjeseci iznosili 954,4 milijuna kuna, što je 39 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok su istodobno troškovi prodane robe smanjeni za 44 posto, na 792,3 milijuna kuna.
ZAGREB - Dalekovod je danas izvijestio da je dobio obavijest o dodjeli dva nova ugovora za ukrajinsku nacionalnu energetsku kompaniju Ukrenergo za poslove izgradnje i rekonstrukcije dalekovoda, a ukupna vrijednost ugovora je gotovo 29,6 milijuna eura (bez PDV-a). Izvor financiranja oba ugovora je Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD).
ZAGREB - Tvrtka Viadukt izvjestila je danas putem Zagrebačke burze o dva nova posla ukupne vrijednosti 76,3 milijuna kuna (bez PDV-a). Viadukt je potpisao ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji ceste Valentinovo-Krapina (Petrovsko), ukupne vrijednosti 29,78 milijuna kuna, bez PDV-a. Investitor su Hrvatske ceste, ukupna dužina radova je 8,5 kilometara, a rok završetka je šest mjeseci od uvođenja u posao. Iz Viadukta su izvjestili da su u postupku javne nabave za izgradnju pomorsko putničkog terminama Vela Luka odbrani kao najpovoljniji ponuditelj, s vrijednošću radova u iznosu od 46,49 milijuna kuna (bez PDV-a).
ZAGREB - Nagodbeno vijeće Financijske agencije (Fina) danas je podnijelo prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nad Diokijem, nakon što je početkom listopada prekinut postupak predstečajne nagodbe. U Diokiju je još sredinom ožujka pokrenut postupak predstečajne nagodbe, a obustavljen je 10. listopada, jer vjerovnici na ročištu nisu prihvatili plan financijskog restrukturiranja. Budući da postoje razlozi za otvaranje stečajnog postupka - nelikvidnost i insolventnost, Nagodbeno vijeće u zakonskom roku podnosi prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, navodi se u rješenju Fine.
ZAGREB - Uz veći promet nego jučer, na Zagrebačkoj burzi danas su Crobexi oslabili treći dan zaredom, pri čemu se najviše trguje dionicama Valamara i HT-a, a najveće dobitke bilježe dionice kompanija koje su izvijestile o novim poslovima. Crobex indeks oko 12,00 sati bio je u minusu 0,47 posto, na 1.753 boda, a Crobex10 0,42 posto, na 993 boda. Redovni promet dionicama iznosio je 5,6 milijuna kuna, što je otprilike 2,5 milijuna više nego jučer oko podneva. Najveći promet 1,7 milijuna kuna, ostvaren je dionicom Valamara. Cijena joj je oslabila 0,55 posto, na 151,5 kuna. Milijunski promet zabilježila je i dionica HT-a, pri čemu joj je cijena oslabila 0,28 posto, na 169 kuna. Najveći cjenovni skok, pak, bilježi dionica Dalekovoda, za 9,6 posto, na 28 kuna, uz promet iznad pola milijuna kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnicu neznatno oslabila prema euru, za 0,007 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,622420 kuna. Na vrijednosti je prema kuni dobio danas i američki dolar koji je ojačao za 0,35 posto, pa srednji tečaj dolara iznosi 5,539549 kuna. Istodobno je švicarski franak oslabio prema kuni za 0,07 posto, a oslabila je i britanska funta za 0,42 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke iznosi 6,171500 kuna, a funte 8,908859 kuna.