BRUXELLES/STRASBOURG - Europski parlament u srijedu je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu izglasao svoj prijedlog proračuna za 2014. godinu, zajedno s amandmanima da se zamrznu sredstva namijenjena za plaće i troškove ureda hrvatskog člana Revizorskog suda Nevena Matesa dok ne objasni zašto nije odustao od kandidature iako je dobio negativno mišljenje zastupnika. Riječ je o prijedlogu proračuna na temelju kojeg će Parlament pregovarati s Vijećem EU-a, to jest sa zemljama članicama. Dvije strane imaju tri tjedna za dogovor i ako postignu kompromis proračun bi se mogao naći na završnom glasovanju na sljedećoj plenarnoj sjednici u studenome. Parlament predlaže proračun za sljedeću godinu u visini od 142,6 milijardi eura u obvezama, a 136,1 milijardu eura u stvarnim plaćanjima. Budući da su države članice predložile iznos od 141,8 milijardu eura u obvezama, a 134,8 u plaćanjima, očekuju se velike bitke u sljedeća tri tjedna. Parlament je odbacio kresanje proračuna koje je predložilo Vijeće, pogotovu u stavkama koje su bitne za poticanje gospodarstva, poput digitalne agende, poduzetništva, zapošljavanja mladih.
BRUXELLES - Čelnici 28 zemalja članica, među njima i hrvatski premijer Zoran Milanović, okupit će se u četvrtak u Bruxellesu na dvodnevnom summitu Europske unije na kojem će se razgovarati o nizu gospodarskih i socijalnih tema te o pitanju migracija u svjetlu tragične pogibije izbjeglica u brodolomu ispred talijanskog otoka Lampedusa. Prije početka summita EU-a, održat će se niz pripremnih sastanaka čelnika europskih političkih stranaka. Premijer Milanović sudjelovat će na sastanku predsjednika država, vlada i zamjenika predsjednika vlada koji pripadaju Stranci europskih socijalista (PES). Summit počinje u četvrtak popodne tematskom raspravom o konkurentnosti europskog gospodarstva u svijetu, a podloga za raspravu bit će uvodni govor predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa. Prema ocjenama europskih čelnika prilike za jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva leže u području digitalne ekonomije, inovacija i usluga.
BERLIN - Njemačka vlada povisila je danas prognozu gospodarskog rasta u 2014. na 1,7 posto navodeći kao razlog solidan rast izvoza. U travanjskim prognozama vlada je procijenila rast u idućoj godini na nešto sporijih 1,6 posto. Berlin je istodobno potvrdio važeću prognozu za ovu godinu od 0,5 posto. U njemačkoj vladi očekuju da će se izvoz, tradicionalno glavno uporište najvećeg europskog gospodarstva, oporaviti u idućoj godini uz stopu rasta od 3,8 posto. U 2013. trebao bi gotovo stagnirati uz mršavu stopu rasta od samo 0,3 posto. Brži gospodarski rast dodatno će po procjeni vlade poduprijeti ionako robusno tržište rada pa bi broj zaposlenih u 2014. trebao porasti na 42 milijuna, s ovogodišnjih 41,8 milijuna. Bez posla bi bilo oko 2,9 milijuna njemačkih građana.
FRANKFURT - Europska središnja banka (ECB) danas je objavila da od idućeg mjeseca počinje s detaljnom provjerom financijskog stanja 128 vodećih banaka u eurozoni koja će trajati godinu dana. ECB želi utvrditi sve potencijalne rizike koji se 'skrivaju' u bilancama bankama prije nego što supervizija bude centralizirana pod njegovim okriljem od studenoga 2014. godine. Nakon provjere kvalitete imovine zajedno s Europskom agencijom za banke (EBA) provest će provjere otpornosti banaka na moguće nepovoljne okolnosti u okruženju. Provjeru će provesti zajedno s nacionalnim tijelima nadležnima za nadzor banaka, uz podršku vanjske konzultantske tvrtke. Ujedno najavljuju primjenu strožih mjera koje je utvrdila EBA, uključujući i njezinu definiciju po kojoj su loši zajmovi oni čija naplata kasni 90 dana. "Jedinstvena sveobuhvatna provjera, koja će se jednako primjenjivati na sve značajne banke, koje čine oko 85 posto bankovnog sustava u eurozoni, važan je korak naprijed za Europu i za budućnost gospodarstva eurozone", kazao je čelnik ECB-a Mario Draghi. Lista banaka koje će biti podvrgnute provjerama uključuje, između ostalog, 24 banke iz Njemačke, 16 iz Španjolske, 15 iz Italije, 13 iz Francuske, sedam iz Nizozemske, pet iz Irske i po četiri iz Grčke, Cipra i Portugala.
KRŠKO - Tijekom redovitog godišnjeg remonta u NE Krško su otkrivena oštećenja na gorivim šipkama, od kojih je jedna slomljena, priopćila su u srijedu slovenska Uprava za nuklearnu sigurnost. Odlomljeni dio gorive šipke pao je na dno reaktorskog bazena s vodom za hlađenje, pojasnio je voditelj Uprave za nuklearnu sigurnost Andrej Stritat. Po njegovim riječima, sigurnost građana nije ugrožena, najavivši dolazak francuskih stručnjaka narednih dana u nuklearku. Oni bi pomoću podvodnog robota trebali provjeriti da li je na dnu bazena ostao možda još neki komadić visokoradioaktivne gorive šipke. Ekološke udruge Focus i Greenpeace su u ponedjeljak u posebnom pismu upozorile na incidente u NE Krško koja se nalazi na granici s Hrvatskom.
LONDON/NEW YORK - Euro je danas kliznuo s najviše razine prema dolaru u dvije godine na međunarodnim tržištima valuta jer su se pojavile spekulacije da bi Europska središnja banka mogla intervenirati kako bi otklonila rizik daljnjeg slabljenja inflacije u eurozoni. Eurom se u takvim okolnostima trgovalo po 1,3764 dolara, što znači da je oslabio 0,12 posto u odnosu na zatvaranje trgovanja dan ranije. Euro je oslabio 1,1 posto prema jenu, na 133,78 jena. Time se spustio s najviše razine u četiri godine od 135,52 jena, na koju se popeo dan ranije. I dolar je oslabio prema jenu, za 0,7 posto, te se njime trgovalo po 97,46 jena. Valutni stratezi kažu da bi se Europska središnja banka, ako najnoviji uzlet tečaja eura dobije na zamahu, mogla odlučiti za neki vid verbalne intervencije, ili druge mjere kojima bi se zauzdao njegov uzlet. (Hina) xggoj yds