MANNHEIM/ZAGREB - Ekonomska očekivanja u srednjoj i istočnoj Europi u listopadu gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec dok su u Hrvatskoj pogoršana, pokazalo je izvješće njemačkog ekonomskog instituta ZEW i austrijske Erste Bank. Indeks ekonomske klime za cijelu regiju smanjio se u listopadu za 1,1 bod, na 34,6 bodova. Indeks mjeri očekivanja stručnjaka na financijskim tržištima za gospodarstva u regiji srednje i istočne Europe, uključujući Hrvatsku, Austriju, Češku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Slovačku, te Tursku, u idućih šest mjeseci. Očekivanja su prigušena u skoro svim zemljama srednje i istočne Europe, osim u Rumunjskoj i Turskoj gdje su poboljšana za 18,3 odnosno 5,8 bodova. Odgovarajući indeks očekivanja za Hrvatsku pao je za 5,6 bodova, na 40,8 bodova. Ocjena aktualnog stanja u gospodarstvima srednje i istočne Europe izrazito je poboljšana u listopadu u odnosu na rujan, s rastom odgovarajućeg indeksa za 11 bodova na 11,1 bod. Ocjena trenutnog stanja poboljšana je u listopadu i za hrvatsko gospodarstvo u odnosu na prethodni mjesec, uz rast indeksa za 7,1 bod, na minus 57,1 bod. Poboljšane su ocjene stanja u svim zemljama regije, najviše u Mađarskoj gdje je indeks viši za 20,7 bodova, na minus 40,6 bodova.
LUXEMBOURG/ZAGREB - Desezonirane graditeljske aktivnosti u eurozoni u kolovozu su porasle za 0,5 posto prema mjesecu ranije, dok su na razini 28-člane Europske unije uvećane za 0,4 posto, pokazale su prve procjene europskog ureda za statistiku Eurostata. U srpnju su sezonski prilagođene graditeljske aktivnosti na mjesečnoj razini porasle za 0,7 posto u eurozoni i za 1,3 posto u EU. Time su naviše revidirane prvotne procjene za srpanj, koje su pokazivale rast od 0,3 posto u eurozoni i od 0,7 posto u EU, navodi statistički ured. Na godišnjoj razini, desezonirane graditeljske aktivnosti u kolovozu su pak, prema istom mjesecu prošle godine, smanjene za 4,7 posto u eurozoni i za 2,5 posto u EU. Eurostat je pritom osjetno revidirao procjene godišnjeg pada graditeljskih aktivnosti u srpnju za eurozonu, koji sada procjenjuju na 2,2 posto, nasuprot prvotno procijenjenih 1,2 posto. U EU su graditeljske aktivnosti smanjene za 1,2 posto, čime je tek neznatno revidiran preliminarni podatak koji je pokazivao pad od 1,1 posto. Za Hrvatsku podatke o graditeljskim aktivnostima u kolovozu Eurostat nije objavio, podsjetivši da nije obvezna dostavljati mjesečne podatke.
BERLIN - Vodeći njemački ekonomski instituti prepolovili su u četvrtak prognozu rasta njemačkog gospodarstva u ovoj godini, na 0,4 posto, ali predviđaju da će domaća potražnja pomoći potaknuti snažan oporavak u sljedećoj godini. Četiri instituta prognozirala su da će Njemačka u idućoj godini ostvariti rast bruto domaćeg proizvoda od 1,8 posto, nakon 0,4-postotnog rasta u 2013. U travanjskom su izvješću rast u 2013. procijenili na 0,8 posto. "Njemačko je gospodarstvo na pragu uzleta. Poduprijet će ga domaća potražnja", navode u zajedničkom priopćenju Ifo institut iz Muenchena, DIW institut iz Berlina, IW institut iz Hallea i RWI institut iz Essena. Njihove prognoze su više-manje u skladu s onima njemačke vlade, koja predviđa za ovu godinu rast od 0,5 posto, a za iduću od 1,6 posto, kao i s prognozama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koji je nedavno objavio da će rast u Njemačkoj u ovoj godini iznositi 0,5 posto a u idućoj 1,5 posto. U 2014. njemački instituti očekuju značajan zamah u odnosu na 2013., iako su blago revidirali travanjske prognoze u kojima su rast u 2014. procijenili na 1,9 posto. Njemačka je izbjegla recesiju koja je pogodila mnoge zemlje eurozone.
WASHINGTON - Nakon napete utrke s vremenom u kojoj je na kocki bila i sposobnost SAD-a da uredno servisira svoje dugove, čelnici korporacija i ekonomisti zaključili su da su zastupnici u Kongresu možda najveća opasnost za američko gospodarstvo. Kriza oko proračuna i zaduživanja, rezovi u državnoj potrošnji i šesnaestodnevna blokada rada američke državne uprave možda i ne mogu gurnuti američko gospodarstvo u novu recesiju. Ipak, politički gafovi u proteklim godinama značajno su usporili njegov rast, blokirajući zapošljavanje na približno dva milijuna radnih mjesta, pokazuju najnovije procjene. Oštri proračunski rezovi svakako su bili velik uteg ali važnu ulogu odigrala je i politika koja je prepustila uzde krizi umjesto da upravlja zemljom. To je možda navelo mnoge kompanije da odgode ulaganja u gradnju novih tvornica, kupnju nove opreme i kreiranje novih radnih mjesta, mišljenja su ekonomisti. "Sve više naginjem ocjeni da je glavni razlog što naše gospodarstvo ne može ubaciti u veću brzinu upravo neizvjesnost koju stvara Washington", kazao je Mark Zandi, glavni ekonomist u Moody's Analyticsu.
PEKING - Strana ulaganja u Kinu porasla su u prvih devet mjeseci 2013. za 6,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani, priopćila je kineska vlada, upozorivši ipak da se drugo po veličini svjetsko gospodstvo i dalje suočava s izazovima i u matičnoj zemlji i u inozemstvu. U razdoblju od siječnja do rujna izravna inozemna ulaganja (FDI) dosegnula su vrijednost od 88,6 milijarde dolara. Samo u rujnu izravna inozemna ulaganja porasla su za 4,9 posto, na 8,84 milijarde dolara, čime je njihov rast oštro ubrzao u odnosu na kolovoz kada su gotovo stagnirala, uz stopu rasta od 0,62 posto. Ujedno su snažno usporila u odnosu na srpanj kada su poskočila 24,13 posto, te na lipanj kada su uvećana 20,12 posto. Prema riječima glasnogovornika ministarstva Shena Danyangam, očekuje se da će u cijeloj 2013. iznos izravnih inozemnih ulaganja ostati "stabilan". Shen ipak upozorava na kontinuiranu neizvjesnost. "S obzirom na kompleksnu i promjenjivu globalnu gospodarsku situaciju, održiv i stabilan rast kineskog gospodarstva suočen je s pritiskom i izazovima kao što su nedovoljna inozemna potražnja i rastući troškovi rada", kazao je na konferenciji za novinare.
PEKING - London će dati zeleno svjetlo udjelu kineskih tvrtki, uključujući većinskom, u nuklearnim projektima u Velikoj Britaniji, izjavio je britanski ministar financija George Osborne. "Vlada će dopustiti kineski udio, uključujući eventualni većinski udio, u razvoju nove generacije britanskog nuklearnog parka", piše u priopćenju koje prenosi najavu Osbornea. "Iako će kineski udio vjerojatno biti minoran u prvo vrijeme, s vremenom bi udio u budućim nuklearnim centralama mogao biti većinski", nastavio je on. "To je važan dio vladinog programa za razvoj buduće generacije nuklearne energije u V. Britaniji, i predstavlja potencijal povećanog ulaganja, osnivanja radnih mjesta i smanjenja cijena struje za potrošače", nastavio je. Ministar u posjetu Kini od nedjelje, govorio je povodom posjeta centrali Taishan, plodu suradnje između francuskog EDF-a i kineske tvrtke China Nuclear Power. Ta najava upisuje se u okvir protokola o sporazumu zaključenom između Londona i Pekinga ovoga tjedna, o suradnji dvije zemlje u sektoru nuklearne energije u civilne svrhe, istaknuto je u priopćenju.
BUDIMPEŠTA - Mađarska vlada upozorila je u pismu Europsku središnju banku (ECB) da sudske presude protiv banaka pokazuju kršenje niza propisa prilikom dodjele kredita u inozemnoj valuti, izvijestili su mađarski mediji. Vlada smatra da presude u korist korisnika kredita navode na pretpostavku da nepravilnosti postoje i u mnogim drugim ugovorima, piše list Magyar Nemzet, podsjećajući da su slične presude donesene i u Hrvatskoj. U mađarskom ministarstvu gospodarstva kazali su jučer za MTI da su odgovorili na zahtjev predsjednika ECB-a Marija Draghija da mu se dostave informacije o daljnjim mjerama pomoći korisnicima kredita u inozemnim valutama. Podrobnije informacije nisu željeli dati. Čelnik ECB-a upozorio je mađarskog premijera Viktora Orbana da ne prisiljava banke na konverziju velikih portfelja kredita u stranoj valuti u one u mađarskim forintama, izvijestio je početkom tjedna austrijski dnevnik Der Standard. Draghi je takvo upozorenje uputio u svojstvu čelnika Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB), kazao je guverner austrijske središnje banke Ewald Nowotny.
LONDON - Cijene nafte pale su danas na međunarodnim tržištima budući da su najnoviji podaci pokazali dobru opskrbljenost američkog tržišta a ulagači krenuli u dobitonosne prodaje u očekivanju lavine podataka, čija objava kasni zbog blokade državnih službi u Sjedinjenim Državama. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte pala 41 cent, na 110,18 dolara. U SAD-u barelom se trgovalo po 51 cent nižoj cijeni, od 101,78 dolara. U Washingtonu je sinoć u posljednji tren postignut dogovor kojim je SAD-u omogućeno uredno servisiranje financijskih obveza a državnim službenicima povratak na posao. Očekuje se da državna uprava za energetiku danas još neće objaviti podatke o prošlotjednim zalihama i trgovci očekuju smjernice o datumu objave. U međuvremenu je privatni Američki institut za naftu (API) objavio da su komercijalne zalihe sirove nafte u ključnom infrastrukturnom čvorištu u Cushingu u prošlom tjednu porasle prvi put od početka srpnja, a porasla je i ukupna razina zaliha, za 5,9 milijuna barela, više nego dvostruko više no što su očekivali analitičari u anketi Reutersa.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice pale su u četvrtak budući da su se ulagači nakon postignutog sporazuma u Washingtonu kojim je dokončana proračunska i blokada zaduživanja usredotočili na vijesti iz kompanija. Londonski FTSE pao je 0,1 posto na 6.565 bodova, frankfurtski DAX za 0,49 posto na 8.807 bodova, dok je pariški CAC bio u minusu 0,36 posto i iznosio 4.230 bodova. Američki Kongres napokon je sinoć odobrio dogovor kojim je prekinuta blokada rada pojedinih državnih službi i omogućeno daljnje zaduživanje države. Kako se i očekivalo da će dogovor ipak biti postignut do 17. listopada, cijene dionica proteklih su dana rasle pa su se danas ulagači odlučili na dobitonosne prodaje. Među najvećim gubitnicima na europskim tržištima izdvajao se KPN, cijene čijih su dionica pale devet posto nakon što je America Movil odustao od planiranog povećanja udjela u toj nizozemskoj telekomunikacijskoj kompaniji. Vijest je pritisnula cijeli sektor, uz pad cijena dionica Orangea za 2,3 posto i Deutsche Telekoma za dva posto. S druge strane, objava poslovnih rezultata poduprla je rast cijena dionica Nestlea i Carrefoura.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle jer su ulagači odahnuli nakon što je u Washingtonu u zadnji tren postignut dogovor o povećanju zaduživanja države kako bi američka vlada mogla ispuniti sve svoje financijske obveze. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,7 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Australiji, Južnoj Koreji, Šangaju i Singapuru porasle između 0,3 i 0,8 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na dobitku 0,4 posto. Na azijskim tržištima vlada dobro raspoloženje jer je sinoć američki Kongres prihvatio zakon kojim se do 7. veljače povećava razina dozvoljenog zaduživanja države, dok su do 15. siječnja osigurana sredstva za financiranje savezne vlade. No, to su samo privremena rješenja, dok će se pregovori između republikanaca i demokrata o proračunskom deficitu nastaviti, pa bi se Washington početkom iduće godine ponovno mogao naći u situaciji da ne može financirati rad državnih službi i povećati zaduženje.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica skočile više od 1 posto jer su ulagači vjerovali da će se u Washingtonu u zadnji tren postići dogovor o povećanju zaduživanja države, što se i ostvarilo. Dow Jones ojačao je 205 bodova, ili 1,36 posto, na 15.373 boda, dok je S&P 500 porastao 1,38 posto, na 1.721 bod, a Nasdaq indeks 1,20 posto, na 3.839 bodova. Američki Kongres prihvatio je kasno sinoć zakon kojim se do 7. veljače povećava razina dozvoljenog zaduživanja države, dok su do 15. siječnja osigurana sredstva za financiranje savezne vlade. Premda su to samo privremena rješenja, koja ne zatvaraju ključna pitanja proračunskog deficita koja dijele republikance i demokrate, i premda bi se SAD ponovno na početku iduće godine mogao naći u sličnoj situaciji, ulagače je ohrabrilo što je dogovor ipak postignut u roku, čime su okončani tjedni proračunske krize u Washingtonu. Da se dogovor nije postigao do 17. listopada, američka vlada ne bi mogla ispuniti sve financijske obveze , što je moglo dovesti do velikih poremećaja na financijskim tržištima. Jučer su cijene dionica porasle u svih 10 sektora S&P 500 indeksa.