ZAGREB/SOFIJA - Predsjednik Ivo Josipović i njegov bugarski kolega Rosen Plevnelijev otvorili su u utorak u Sofiji bugarsko-hrvatski poslovni forum iskoristivši prigodu da pozovu poslovne ljude dviju zemalja na jačanje kontakata i rast uzajamnih ulaganja, javljaju bugarski mediji. Među dugoročnim perspektivnim područjima za suradnju Hrvatske i Bugarske su promet, građevinarstvo, energetika, prehrambena industrija i turizam, rekao je Josipović na forumu. Dvojica predsjednika pozvala su na jačanje kontakata između poslovnih ljudi i na povećanje uzajamnih ulaganja. Plevnelijev je rekao da je regija jugoistočne Europe primjer odgovornog stava i brze transformacije. "Davno smo shvatili da samo zajedno možemo uspjeti. Nije važno gdje će biti tvornica jer su ulagači zainteresirani za regiju kao cjelinu, a ne svaku zemlju odvojeno. Zbog toga su nam potrebne ceste, željezničke pruge, luke i odgovarajuće energetske i prometne mreže", istaknuo je. Josipović je govorio o mjerama koje je Hrvatska poduzela za izlazak iz krize, a koje su usredotočene na oporavak i gospodarski rast te na poboljšanje investicijske klime. Po riječima Plevnelijeva, Bugarska i Hrvatska mogu napraviti zajedničke turističke proizvode kako bi ih prodavali u trećim zemljama u kojima imaju snažne pozicije.
BRUXELLES - Države članice EU-a dogovorile su da će deblokirati 3,9 milijarda eura za podmirivanje proračunskih obveza u ovoj godini, što će omogućiti konačno glasovanje Europskog parlamenta 23. listopada o europskom proračunu za razdoblje od 2014. do 2020. Odluku su donijeli stalni predstavnici 28 država članica EU-a na sastanku u ponedjeljak, a još je trebaju formalno usvojiti nadležni ministri, objavilo je Vijeće EU-a. Isplatu toga novca tražio je Europski parlament da bi 23. listopada mogao glasovati o proračunu EU-a za razdoblje od 2014. do 2020. Predsjednik odbora za proračun Europskog parlamenta Alain Lamassoure zaprijetio je da će u suprotnom odgoditi to glasovanje. Glasovanje 23. listopada trebalo bi okončati višemjesečno natezanje Europskog parlamenta i država članica o definiranju proračunskog okvira EU-a za idućih sedam godina. Još uvijek se pregovara o nekoliko zahtjeva Europskog parlamenta. Europski parlament nije želio pregovarati o Višegodišnjem financijskom okviru (MFF) dok države članice ne odobre rebalans proračuna za ovu godinu u iznosu od 11,2 milijarda eura kako bi se platili zaostali računi koji proizlaze iz ranije preuzetih obveza. Države članice isplatile su ovog ljeta prvu tranšu od 7,3 milijarda, a sada je dogovorena isplata preostalih 3,9 milijarda.
LUXEMBOURG - Ministri financija 28 zemalja članica Europske unije izglasat će u utorak na sastanku u Luxembourgu pravnu podlogu za jedinstveni nadzor banaka u eurozoni, koja je već potvrđena u Europskom parlamentu, te razgovarati o drugom stupu bankovne unije - mehanizmu o sanaciji banaka. Ministri financija, među njima i hrvatski ministar Slavko Linić, izglasat će bez rasprave pravnu podlogu za jedinstveni nadzor banaka. To je prvi stup bankovne unije koji Europskoj središnjoj banci daje ulogu nadzornika 130 najvećih banaka u eurozoni. Nadzor banaka postat će operativan u studenom sljedeće godine. Europska središnja banka će prije nego što preuzme ulogu nadzornika napraviti dubinsko snimanje banaka kako bi imala preciznu sliku o kvaliteti njihove aktive. Za one banke koje ne prođu test otpornosti potrebna su precizna pravila za njihovo rješavanje te fond iz kojeg bi se financiralo spašavanje tih banaka. To je drugi stup bankovne unije o kojem će se raspravljati i oko čega još nema suglasnosti država članica. Pri sanaciji ili likvidaciji banaka vodit će se računa da to ide u što je moguće manjoj mjeri na račun poreznih obveznika i gospodarstva.
MANNHEIM - Kriza u eurozoni za sada je završena a pozitivni vodeći pokazatelji u području jedinstvene europske valute i u Njemačkoj podigli su raspoloženje ulagača u najvećem europskom gospodarstvu na najvišu razinu u tri i pol godine, konstatirao je ekonomist uglednog ekonomskog instituta ZEW. "Za Njemačku je to relativno dobra vijest s obzirom na poslovni ciklus. Prvi su pokazatelji u ovom trenutku pozitivni, posebno kada je u pitanju eurozona", kazao je ekonomist ZEW-a Marcus Kappler. Prethodno je odgovarajuće istraživanje toga instituta pokazalo da su očekivanja investitora i analitičara za Njemačku poboljšana u listopadu, dosegnuvši najvišu razinu od travnja 2010. Ekonomist ZEW-a Michael Schroeder ističe da bi odgovarajući indeks poskočio još i više da nema problema u Sjedinjenim Državama, gdje su pojedine državne službe zatvorene zbog spora oko proračuna. "Očekuje se da će ova rasprava u Sjedinjenim Državama potaknuti rast dugoročnih kamatnih stopa u SAD-u, zbog više premije rizika", tumači Schroeder.
ZAGREB - Ministri financija eurozone ostali su podijeljeni i u najnovijoj fazi pregovora o ključnim pitanjima bankovne unije, pišu u utorak europski mediji. Na upit o preprekama s kojima se suočavaju, čelnik grupe ministara financija eurozone Jeroen Dijsselbloem odgovorio je protupitanjem "koliko imate vremena (da saslušate odgovor)". Izdvojio je dvojbe ministara u pogledu fonda za kontrolirano gašenje banaka i predstojećih provjera bilanci banaka, prenosi europski informativni portal EUobserver. Razgovori o jedinstvenom mehanizmu gašenja banaka (SRM) koji je Europska komisija predložila u srpnju tek su počeli a već izazivaju kontroverze. Tako su ovog mjeseca pravnici koji zastupaju vlade zemalja članica doveli u pitanje zakonitost tog prijedloga. Njemačka predvodi skupinu zemalja koje žele izbjeći stvaranje jedinstvenog fonda za financiranje spašavanja odnosno urednog gašenja banaka, uz moguću potporu trajnog europskog kriznog fonda, Europskog mehanizma za stabilnost (ESM). Francuska je zauzela drugačiji stajalište. "Francuska brani mogućnost korištenja ESM-a kao potpore unutar bankovne unije", rekao je ministar financija Pierre Moscovici.
RIM - Dioničari Alitalije jednoglasno su danas odobrili izdanje dionica vrijedno 300 milijuna eura kako bi se osigurao dugoročni opstanak talijanskog zračnog prijevoznika koji se našao na rubu bankrota. Najveći Alitalijin investitor francusko-nizozemski zračni prijevoznik Air France-KLM, koji je najavio stroge uvjete za sudjelovanje u postupku dokapitalizacije, dao je zajedno s ostalim dioničarima zeleno svjetlo izdanju dionica na sastanku koji se otegnuo do iza ponoći. Povećanje kapitala dio je plana spašavanja 'teškog' ukupno 500 milijuna eura koji predvodi talijanska vlada. Unatoč odobrenju koje su dali, dioničari nisu obvezni sudjelovati u tome planu i imaju rok od 30 dana, počevši od 16. listopada, da odluče koliko će novca uložiti u novo izdanje dionica. Državna pošta planira uložiti 75 milijuna eura, dok će vodeće talijanske banke Intesa Sanpaolo i Unicredit sudjelovati s iznosom do 100 milijuna eura. Sve oči uprte su sada u Air France-KLM, koji je vlasnik 25 posto udjela, a čije će potencijalno sudjelovanje u povećanju kapitala biti odlučujući čimbenik za budućnost Alitalije.
ZAGREB - Čelnici američkog Senata sve su bliže postizanju dogovora kojime bi se američkoj vladi dopustilo dodatno zaduživanje i financiranje do sredine siječnja, čime bi se okončala i dvotjedna djelomična blokada rada američke administracije, pišu američki mediji u utorak. Savjetnici u Kongresu predviđaju da bi čelnik senatske većine Harry Reid i vođa republikanaca u senatu Mitch McConnell mogli postići dogovor u utorak popodne po mjesnom vremenu. Taj dogovor okončao bi dvotjednu blokadu vlade i njime bi se dopustilo zaduživanje SAD-a najmanje do sredine veljače te vladi omogućilo financiranje do 15. siječnja. "Opći okvir je tu", rekao je republikanski senator Bob Corker. Po njegovim riječima, razgovori se nastavljaju i on smatra da će plan biti finaliziran u utorak. Bijela kuća je priopćila da istječe vrijeme za dogovor jer će postojeći plafon američkog zaduživanja biti dosegnut u četvrtak. "Postigli smo ogroman napredak", rekao je Reid u ponedjeljak navečer. "Nadamo se dobroj sreći... možda će sutra biti sjajan dan. Ali još nismo tamo." McConnell je također pozdravio postignut "važan napredak".
PEKING - Kina će blokirati nove projekte u nizu sektora opterećenih prekomjernim kapacitetima, uključujući proizvodnju čelika, aluminija, cementa i brodogradnju, priopćila je u utorak kineska vlada. Dugoočekivani plan trebao bi riješiti dugotrajni problem prekomjerne ponude u pet industrijskih sektora a objavilo ga je Državno vijeće, navodi se u priopćenju na službenim internetskim stranicama vlade www.gov.cn. Prekomjerna ponuda godinama pritišće marže u sektorima kao što su proizvodnja čelika i aluminija, što je dovelo mnoge tvrtke u gubitke i učinilo ih ovisnima o državnim subvencijama. Prema novom planu, Kina će također nastojati apsorbirati višak kapaciteta poticanjem domaće potražnje, preseljenjem proizvodnje u inozemstvo, restrukturiranjem i spajanjem postojećih tvrtki, te gašenjem tvornica kroz pooštravanje ekoloških, sigurnosnih i energetskih standarda.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice porasle su u utorak, poduprte naznakama da bi čelnici u Washingtonu uskoro mogli postići dogovor kojim bi se otklonila opasnost da SAD ne može uredno servisirati svoje obveze. Londonski FTSE porastao je 0,88 posto na 6.560 bodova, frankfurtski DAX za 0,78 posto na 8.786 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu 0,64 posto i iznosio 4.250 bodova. Pozitivni signali iz jučerašnjih razgovora demokratskih i republikanskih lidera u američkom Senatu potpirili su nadu da bi dogovor o proračunu i zaduživanju uskoro mogao biti postignut a državne službe ponovo otvorene, što je podiglo cijene dionica na tržištima širom svijeta. U Washingtonu se trenutno razmatra plan koji predviđa prekid djelomične blokade države i blago podizanje granice zaduživanja, kako bi se podmirile potrebe države za zaduživanjem najmanje do sredine veljače 2014. Raspoloženje na tržištu podiglo je i novo istraživanje njemačkog ekonomskog instituta ZEW koje je pokazalo da se raspoloženje njemačkih analitičara i ulagača poboljšalo u listopadu zahvaljujući naznakama da je gospodarstvo eurozone prošlo najgori dio krize. Najviše su porasle rudarske dionice, cijene dionica kompanije Rio Tinto porasle su za 3,7 posto, a BHP Billitona za 1,6 posto.
NEW YORK - U ponedjeljak su na Wall Streetu, nakon vrlo nestabilnog trgovanja, cijene dionica porasle jer se ulagači nadaju da će se ovih dana u Washingtonu postići dogovor o financiranju države. Dow Jones ojačao je 0,42 posto, na 15.301 bod, dok je S&P 500 porastao 0,41 posto, na 1.710 bodova, a Nasdaq indeks 0,62 posto, na 3.815 bodova. Na početku jučerašnjeg trgovanja cijene su dionica bile u dubokom minusu jer tijekom vikenda nije postignut nikakav napredak u pregovorima između republikanaca i demokrata po pitanju povećanja razine dozvoljenog zaduživanja države i povratka oko milijun državnih službenika na posao. Međutim, tržište se oporavilo nakon vijesti da je dogovoren sastanak predsjednika Baracka Obame sa čelnicima Kongresa. Dobro raspoloženje ulagača zadržalo se do kraja trgovanja, unatoč tome što je kasnije taj sastanak odgođen kako bi se Senatu dalo vremena da pokuša pronaći rješenja problema.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros dosegnule najviše razine u pet tjedana, zahvaljujući nadi da će se u Washingtonu u roku postići dogovor o financiranju države, čime bi se okončala dvotjedna obustava rada državnih službi. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,3 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji porasle između 0,5 i 1 posto. U Singapuru, Indoneziji i Indiji danas se zbog praznika ne radi, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio na dobitku 0,8 posto, dosegnuvši najvišu razinu u pet tjedana. Azijske ulagače ohrabrio je jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu jer se u Washingtonu nazire dogovor o financiranju države. Demokratski i republikanski senatori rade na rješenju kojime bi se dopustilo zaduživanje države najmanje do sredine veljače i omogućilo vladi financiranje do sredine siječnja, čime bi se okončala dvotjedna obustava rada državnih službi.