ZAGREB - Cijene naftnih derivata od ponoći će blago pasti, benzina za dvije odnosno tri lipe po litri, eurodizela i plavog dizela za pet lipa, dok se cijena lož ulja neće mijenjati, pokazuju podaci Ministarstva gospodarstva koje je danas objavilo najviše razine maloprodajnih cijena naftnih derivata u razdoblju od 15. do 28. listopada. U tom će razdoblju naftne kompanije moći imati najvišu cijenu eurosupera BS 95 od 10,23 kune po litri, što je dvije lipe manje od dosadašnjih 10,25 kuna. Od ponoći će i cijena eurosupera BS 98 biti niža za dvije lipe i iznosit će 10,53 kune (do sada 10,55 kuna), dok eurosuper BS 100 pojeftinjuje za tri lipe, na 10,73 kune (do sada 10,76 kuna). Eurodizel BS i plavi dizel će pojeftiniti za pet lipa, pa će tako od sutra nova cijena eurodizela BS biti 9,79 kuna (do sada 9,84 kune), a plinskog ulja obojanog plavom bojom 6,26 kuna (do sada 6,31 kunu). Najviša maloporodajna cijena loživog ulja neće se mijenjati i ostaje na 6,73 kune.
SPLIT - Većina hrvatskih ribara, zbog lošeg stanja u tom sektoru, razmišlja o napuštanju te djelatnosti u koju nitko ne investira zato što je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju postala neperspektivna, upozorio je danas na konferenciji za novinare predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore (HOK) Vladan Bojić. Najavio je kako će s 18. susreta ribara HOK-a, koji će se održati na Hvaru od 17. do 19 listopada, biti poslana poruka kojom će se ukazati na poteškoće ribara i na ono što ribari žele kako bi im se pomoglo. "U ovom trenutku malo tko ulaže u ribarstvo zato što ono nije više perspektivan sektor, a većina ribara sada želi izići iz ribarstva i očekuje sredstva iz fondova Europske unije kako bi na takav način dobili nekakvo obeštećenje da mogu prijeći na drugi posao", istaknuo je Bojić. Po njegovim riječima, u Hrvatskoj oko 3.500 ribara ima povlastice od kojih su 3.200 obrtnici. "To je stalan broj ribara koji se nakon ulaska Hrvatske u EU ne može povećavati, a onaj tko eventualno izgubi dozvolu neće je više moći dobiti. Ne možemo povećati ni broj alata, a ribarska flota je registrirana te se ni ona kao niti snaga motora ne mogu povećavati", kazao je Bojić.
LONDON/ZAGREB - Agrokor planira inicijalnu javnu ponudu (IPO) dionica na Londonskoj burzi u iduće dvije godine, a tako prikupljen novac na burzi mogao bi iskoristiti za akvizicije u Turskoj i Rusiji, kazao je osnivač i većinski vlasnik tvrtke Ivica Todorić Financial Timesu. FT podsjeća da je Agrokor u lipnju dogovorio kupnju 53,1 posto udjela u najvećem slovenskom maloprodajnom lancu Mercatoru za 240 milijuna eura, kako bi stvorio regionalnog maloprodajnog diva, pod privremenim imenom Adria grupa. Ta kompanija imala bi zajedničke prihode od 7 milijardi eura godišnje, zaradu prije kamata, otpisa i amortizacije od 500 milijuna eura i 60.000 zaposlenika, po čemu bi bio najveći privatni poslodavac na području nekadašnje Jugoslavije. Kad regulatorne agencije odobre spajanje s Mercatorom i kada ono bude u potpunosti provedeno, Todorić kaže da će se razmotriti širenje kompanije i izvan zapadnog Balkana. "Spremni smo u potpunosti za spajanje dviju kompanija i vjerujemo da ćemo u roku od dvije godine biti spremni za idući potez. Vidjet ćemo znači li to formiranje partnerstava, akvizicije ili ulazak na nova tržišta. Sad bi bilo šteta krenuti u IPO, no vjerujemo da će u roku od nekoliko godina tržište biti potpuno drugačije i mi ćemo biti spremni. Spremni smo razgovarati s velikim međunarodnim financijskim igračima oko toga", kazao je Todorić.
ZAGREB - Ovogodišnji, 40. međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije Ambienta održat će se na Zagrebačkom velesajmu od 16. do 20. listopada, a okupit će 257 izlagača iz 28 zemalja, najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare ZV-a. Na više od 32 tisuća četvornih metara izložbenog prostora u osam paviljona ove će godine svoje proizvode i usluge predstaviti nešto veći broj stranih, a manji broj domaćih izlagača, što je pokazatelj u kojoj mjeri ta industrija još osjeća posljedice krize, istaknuo je direktor ZV-a Milan Trbojević. Po riječima voditeljice Ambiente Nade Banek, 16 posto manji izložbeni prostor i 25 posto manje izlagača nego lani, dovoljno govori o stanju u kojem se nalazi drvni sektor. Hrvatska drvoprerađivačka industrija je s početkom gospodarske krize prva osjetila njene posljedice, no ulaganjem u poboljšanje kvalitete i dizajna, uspjela je i u tim uvjetima zadržati svoj udio u ukupnom hrvatskom izvozu od oko osam posto, kaže predsjednik Organizacijskog odbora Ambiente, profesor na zagrebačkom Šumarskom fakultetu Ivica Grbac.
RIJEKA - U Primorsko-goranskoj županiji u rujnu je bilo evidentirano 17.566 nezaposlenih osoba, što je u usporedbi s mjesecom prije 6,1 posto više, a prema istom mjesecu lani 3,3 posto više nezaposlenih, podaci su riječkog Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Priljev u registriranu nezaposlenost u rujnu je bio veći od odljeva. U evidenciju nezaposlenih prijavilo se 2587 osoba, što je 16 posto više nego u istom mjesecu lani.Od novoprijavljenih njih 76,6 posto imalo je prethodno radno iskustvo, najviše u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (25,1 posto) i trgovini (21,5 posto). Tijekom rujna iz evidencije nezaposlenih izašle su 1584 osobe, što je 9,9 posto više nego u istom mjesecu lani. Zaposleno je 906 osoba, od toga 772 na temelju radnog odnosa, a 134 osobe na temelju drugih poslovnih aktivnosti.
ZAGREB - Nastavlja se osjetan pad količina prikupljenog mlijeka u Hrvatskoj i pad proizvodnje mlijeka za piće, pa je tako u kolovozu ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka bila 17,8 posto manja nego u kolovozu prošle godine, a proizvodnja mlijeka za piće je pala za 40,3 posto, pokazuju zadnji podaci Državnog zavoda za statistiku. Po tim je podacima, u Hrvatskoj u kolovozu ove godine prikupljeno 40.392 tone kravljeg mlijeka, što je 8.748 tona manje nego u kolovozu prošle godine. U odnosu na prosjek 2012. godine, kada se prosječno mjesečno prikupljalo 50.180 tona kravljeg mlijeka, u kolovozu ove godine prikupljeno je 19,5 posto manje mlijeka. Kolovoz je tako 15-ti mjesec za redom u kojem statistika bilježi pad otkupljenih količina mlijeka, a već 12 zaredom sa smanjenjem većim od 10 posto. Po podacima DZS-a, u kolovozu je na godišnjoj razini osjetnije smanjena proizvodnja mlijeka za piće - proizvedno ga je 15.649 tona, što je 10.547 tona, ili 40,3 posto manje nego u kolovozu prošle godine. U kolovozu ove u odnosu na isti mjesec prošle godine smanjena je i proizvodnja fermentiranih proizvoda, vrhnja, maslaca i kravljeg sira.
ZAGREB - Ukupni desezonirani promet hrvatske industrije u kolovozu ove godine povećan je u odnosu na srpanj za 1,3 posto, dok kalendarski prilagođeni indeksi pokazuju da je u odnosu na prošlogodišnji kolovoz pao za 5 posto, prvi su podaci Državnog zavoda za statistiku. U prvih osam mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine promet u industriji smanjen je 4,5 posto. Na smanjenje prometa u kolovozu u odnosu na isti lanjski mjesec utjecao je pad prodaje od 1 posto na domaćem tržištu, dok je na stranom porasla za 8,4 posto. Prema glavnim industrijskim grupacijama, u kolovozu je u odnosu na osmi mjesec prošle godine za najvećih 27 posto pala ukupna prodaja kapitalnih proizvoda.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi indeksi su oko podneva bili u blagom plusu, pri čemu su u fokusu investitora bile dionice AD Plastika i HT-a, a najveći postotni rast cijene ostvarila je dionica Diokija. Crobex indeks danas je oko 12,00 sati bio u plusu 0,23 posto, na 1.798 bodova, a Crobex10 0,45 posto, na 1.016 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 2,87 milijuna kuna, što je otprilike pola milijuna manje nego dan ranije. Dionicom AD Plastika do podneva je ostvareno 1,17 milijuna kuna prometa, a cijena joj je oslabila 0,4 posto, na 125 kuna. Po likvidnosti slijedi dionica HT-a, sa 700.000 kuna prometa. Cijena joj je porasla 1,08 posto, na 172,8 kuna. Većina dionica danas bilježi rast cijene, pri čemu se po dobitku ističe dionica Diokija. Nakon prošlotjednog pada za više od 81 posto pod utjecajem vijesti da su vjerovnici odbili plan financijskog restrukturiranja te tvrtke, cijena joj je danas skočila gotovo 25 posto, na 6,09 kuna. Ipak, u apsolutnom izrazu, to je svega 94 lipe više nego u petak na zatvaranju. Znatnije je poskupjela i dionica Petrokemije, za 4,69 posto, na 200,3 kune. Među rijetkim gubitnicama, po padu cijene za više od tri posto izdvaja se dionica Dalekovoda.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na tečajnicu od petka, ojačala prema euru za 0,06 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,602761 kunu. Prema kuni su danas oslabile i švicarska i britanska valuta, tečaj švicarskog franka je snižen za 0,19 posto, na 6,163068 kuna po srednjem tečaju, a britanska je funta oslabila 0,03 posto i njen srednji tečaj iznosi 8,957070 kuna. Istodobno je američki dolar ojačao prema kuni za 0,07 posto, na 5,607583 kune po srednjem tečaju.