ZAGREB - Manjak u hrvatskom državnom proračunu iznosio je krajem rujna ove godine gotovo 13,3 milijardi kuna i do kraja ove godine ne bi se trebao povećavati, izjavio je danas na konferenciji za novinare ministar financija Slavko Linić koji je najavio i skori rebalans ovogodišnjeg proračuna. Podsjetio je da je deficit bio planiran na razini od oko 10 milijardi kuna, koliki bi i bio da nije bilo jednokratnog troška sanacije zdravstva od 3,3 milijarde kuna. Prihodi državnog proračuna za prvih devet mjeseci ove godine iznose 79,6 milijardi kuna te su za 2 posto niži nego u istom razdoblju lani, dok su rashodi istodobno povećani za 3,5 posto, na 92,9 milijardi kuna. Na rashodovnoj strani najveće se razlike u odnosu na plan odnose na 3,3 milijarde kuna utrošene na sanaciju zdravstva, određena prekoračenja za plaće u obrazovanju i policiji te oko 300 milijuna kuna viših troškova za mirovine uslijed njihovog usklađenja. Zbog tih će razlika još jedan rebalans ove godine biti potreban, a provest će se kroz interne preraspodjele, kazao je. Najavio je kako će za 15 do 20 dana biti predstavljen prijedlog proračuna za iduću godinu te je podsjetio na očekivani rast deficita, posebice uslijed 4,7 milijardi kuna viših troškova vezanih uz članstvo u EU, ali i zbog visokih izdataka za financiranje prijašnjih proračunskih deficita te refinanciranja ostalih starih dugova.
ZAGREB - Govoreći o stanju javnih financija na današnjoj konferenciji za novinare ministar financija Slavko Linić je kazao kako je država unazad dvije godine 'utrošila' oko 7 do 8 milijardi kuna kroz razna oslobođenja i poticaje gospodarstvu, a učinci toga su izostali. Razgovara se o problemu javnih ulaganja, zašto se kasni s ulaganjima u Plomin, Dubrovnik, alternativne izvore energije, ali ne i o tome zašto se gospodarstvo ne oporavlja nakon što je dobilo enormne poticaje. Država je restrukturirala željeznice, zračni promet, cestovni sektor, zdravstvo, a zašto se privatni sektor nije restrukturirao i zašto bi Vlada nakon tolikih poticaja davala odgovor zašto nema gospodarskog rasta - to želi znati i Vlada, a odgovore treba od privatnog sektora, istaknuo je Linić te je kazao kako je taj novac privatni sektor potrošio na propale investicije i nekretninski biznis.
ZAGREB - Predstavnici Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) boravit će ovog tjedna u Washingtonu na redovnoj skupštini Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, no tom se prilikom neće, kako se spekuliralo, dogovarati novo izdanja državnih obveznica na američkom tržištu, jer se država ove godine više neće zaduživati na stranim tržištima, kazao je ministar financija Slavko Linić na današnjoj konferenciji za novinare. Rekao je da će hrvatsko izaslanstvo u Washingtonu boraviti od 10. do 12. listopada radi redovne skupštine Svjetske banke i MMF-a i tom će se prilikom održati susreti s pojedinim čelnicima tih institucija, kao i s novim voditeljem misije MMF-a za Hrvatsku, s kojim će se dogovarati plan aktivnosti za 2014. godinu. Planirani su i susreti s nizom predstavnika banaka važnih za financiranje u Hrvatskoj i s ostalim potencijalnim financijskim investitorima. No, odlazak u Ameriku nije vezan uz izdavanje novih državnih obveznica, država je svoje zaduženje na inozemnom tržištu obavila u travnju i ove godine više nema inozaduživanja, to je niz dezinformacija, već će se država do kraja godine financirati na domaćem tržištu, gdje sve ide svojim tokom, istaknuo je Linić.
ZAGREB - Od 5.167 tvrtki koje su Financijskoj agenciji (Fina) predale zahtjev za pokretanje predstečajne nagodbe njih 278 do sada je pred trgovačkim sudovima i sklopilo nagodbe, a prihvaćen je plan financijskog restrukturiranja za 637 tvrtki, pokazuju zbirni podaci iz sustava predstečajnih nagodbi koje je danas objavila Fina. Tvrtke koje su do sada zatražile predstečajnu nagodbu, njih 5.167, zapošljava ukupno 42.437 radnika, a njihove prijavljene nepodmirene obveze u trenutku podnošenja prijedloga za pokretanje postupka iznosio je gotovo 49 milijardi kuna. Od ukupnog broja predanih zahtjeva do sada je riješeno 4.086 predmeta, dok je još oko tisuću predmeta u tijeku. Prema podacima Fine, plan financijskog restrukturiranja prihvaćen je za 637 tvrtki s više od 12 milijardi kuna dugovanja i 10.169 zaposlenika, dok su sklopljene nagodbe za 278 tvrtki s više od 3 milijarde kuna duga i 5.231 zaposlenim. Najveći broj nagodbi, 97, sklopljeno je pred Trgovačkim sudom u Osijeku, a slijede trgovački sudovi u Varaždinu sa 66 sklopljenih nagodbi te u Rijeci, pred kojim je sklopljeno 58 nagodbi i dr.
ZAGREB - Broj zaposlenih u hrvatskoj industriji u kolovozu ove godine manji je u odnosu na srpanj za 0,2 posto, dok je na godišnjoj razini, prema prošlogodišnjem kolovozu, niži za 4,3 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Istodobno je proizvodnost rada u industriji u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje povećana za 3,8 posto. Statistički podaci prema djelatnostima pokazuju da je na godišnjoj razini u prerađivačkoj industriji, koja ima udio od gotovo 90 posto u ukupnom broju zaposlenih u industriji, bilo 3,4 posto manje zaposlenih nego u kolovozu 2012. Istodobno je zaposlenih u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji u kolovozu bilo 12,2 posto manje nego u istom mjesecu lani, a u rudarstvu i vađenju 7,5 posto manje.
ZAGREB - U mirnom predblagdanskom trgovanju, na Zagrebačkoj burzi Crobex indeksi danas stagniraju, dok je dionica Ine i dalje pod pritiskom, no ne tako snažnim kao prošloga tjedna. Crobex indeks bio je oko 12,30 sati u minusu 0,16 posto, na 1.802 boda, dok je Crobex10 bio na dobitku 0,17 posto, na 1.007 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 2,7 milijuna kuna. Nakon što su raspisani Interpolova međunarodna tjeralica i europski uhidbeni nalog za predsjednikom uprave MOL-a Zsoltom Hernadijem, a mađarska vlada zatražila od MOL-a da razmotri prodaju udjela u Ini, cijena dionice Ine potonula je prošloga tjedna 9,7 posto.Jutros je pak dionica Ine pojeftinila oko 1 posto, pa joj je, uz promet od 140.000 kuna, cijena skliznula na 3.950 kuna. Promet je, kao što se očekivalo, mršav, jer su mnogi povezali protekli vikend sa sutrašnjim blagdanom, pa do podneva niti jednom dionicom nije ostvaren milijunski promet. Najlividnija je, po običaju, dionica HT-a. Uz promet od oko 670.000 kuna, cijena joj je oslabila 0,13 posto, na 171,45 kuna.
ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna, kuna je blago ojačala prema euru, za 0,01 posto, a prema švicarskom franku za neznatnih 0,003 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,618334 kune, a franka na 6,214989 kuna. Istodobno je kuna oslabila prema američkom dolaru za 0,16 posto, a prema britanskoj funti za 0,04 posto, pa srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,612859 kuna, a funte 9,013646 kuna.