OSIJEK - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je danas u Osijeku, nakon posjeta tvornici "Kandit" kako je izgradnja novih proizvodnih pogona jamstvo gospodarskog razvoja i na hrvatskome tržištu i na stranim tržištima. Nakon obilaska gradilišta nove tvornice bombona i čokolade osječke konditorske tvrtke "Kandit", vrijedne više od 103 milijuna kuna te sastanka s članovima njezine uprave, predsjednik Josipović izjavio je novinarima kako je upoznat s poslovanjem te tvrtke, u kojoj proizvodnja stalno raste, što drži optimističnim. Na novinarsko pitanje je li njegovo Gospodarsko vijeće razmotrilo prijedlog novih reformi Vlade RH, predsjednik Josipović odgovorio je kako ga nisu detaljno analizirali, ali o nekim je mjerama razgovaralo i prije. Vlada vodi gospodarsku politiku i nadamo se da će mjere dati dobre rezultate, rekao je. Na pitanje novinara treba li provjeravati pozadinu stranih investicija, Josipović je odgovorio je kako trebamo izgraditi sustav u kojemu sami sebi nećemo stvarati probleme, ali uvijek trebamo paziti da je riječ o "čistoj investiciji i čistom novcu".
ZAGREB - U Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije predstavljene su novine sadržane u nacrtu zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, čime je, kako je rečeno na konferenciji za novinare, započela javna rasprava o tom zakonskom prijedlogu. Ptpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić kaže kako ovim zakonom započinje velika reforma sustava državne pomoći jedinicama lokalne samouprave, koja će ovisiti o stupnju razvijenosti pojedine jedinice, a iz čega će biti isključeni samo otoci i Grad Vukovar, za koje ostaju na snazi posebni zakoni. Jedinice područne i lokalne samouprave razvrstale bi se po indeksu razvijenosti sastavljenog od pet komponenti - osobnog dohotka po stanovniku, stopi nezaposlenosti, izvornim prihodima lokalnog proračuna po stanovniku, stopi obrazovanosti i po međupopisnom kretanju stanovnika. Status potpomognutih područja, koja će zamijeniti današnja područja posebne državne skrbi te brdsko-planinska područja, stekle bi jedinice čiji je indeks razvijenosti niži od 75 posto prosjeka za cijelu Hrvatsku. Uvodi se i podjela na pet planskih područja, kao geografska područja za koje će se definirati prioriteti razvoja i strateški projekti, a kako bi se županije grupirale radi lakše koordinacije i strateškog planiranja. Hrvatska bi tako bila podijeljena na Središnju, Sjeverozapadnu i Istočnu te na Srednji i Južni Jadran.
ZAGREB - Hrvatska zajednica županija je, u povodu današnjeg predstavljanja novog zakona o regionalnom razvoju u resornom ministarstvu, poručila kako se ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić o tom prijedlogu mora konzultirati s županima. Upozoravajući kako o samom prijedlogu zakona oni kojih se to najviše tiče, ne znaju ništa, već saznaju iz medija, iz Zajednice županija navode kako "Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova opet donosi odluke bez uključenja županija, najvažnijeg partnera u planiranju ujednačenog regionalnog razvoja". "To je apsolutno neprihvatljiv i podcjenjujući odnos resornog ministarstva prema onima koji trebaju najviše doprinijeti na ovom području", istaknuo je Tomislav Tolušić, župan Virovitičko-podravske županije i novoizabrani predsjednik Hrvatske zajednice županija. Navodi i kako su "opet saznali iz medija da Ministarstvo planira pet novih subregija, ali kakvu će ulogu imati te regije, hoće li biti statističkog ili nekog drugog oblika, to još ne znamo". Smatra da je ministar Grčić trebao prije svega o ovom prijedlogu zakona raspravljati sa županima, koji uostalom zastupaju stanovništvo 20 županija u Hrvatskoj.
ZAGREB - Hrvatska obrtnička komora vjeruje da prijedlog novog zakona o obrtu neće proći u sadašnjem obliku, da će biti zaustavljen na vladinoj koordinaciji za gospodarstvo, a HOK će iskoristiti sve zakonske mogućnosti kako bi spriječio predloženi zakon koji vodi zatvaranju obrta i gubitku radnih mjesta, najavili su danas čelnici HOK-a. Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec na današnjoj konferenciji za novinare komentirajući konačni prijedlog zakona o obrtu koji je danas predstavio ministar obrta i poduzetništva Gordan Maras, ocijenio je kako glavni ciljevi zakona neće biti ostvareni, nije stimulativan za obrtništvo, a tek se sada dovodi obrtnike u neravnopravan položaj. Omogućava se obavljanje domaće radinosti bez ograničenja, odnosno ukida se lista djelatnosti koja se mogu obavljati kao sporedna zanimanja što znači da svi mogu raditi sve, kaže Ranogajec koji se ujedno pita zašto obrtnici ne bi zatvorili obrte, otišli u sporedne djelatnosti, domaću radinost i prestali uplaćivati u proračun. Pokazuje se nestručnost, nedosljednost i nepoznavanje pravog stanja stvari na terenu, jer predlagač u tri mjeseca predlaže tri različite verzije zakona. "Osjećamo se kao da smo na sajmu i da licitiramo člancima i datumima", rekao je Ranogajec napominjući kako je sada kao novi datum ukidanja obveznog članstva u HOK-u naveden 1. srpnja 2014.
ZAGREB/BUDIMPEŠTA - Glasnogovornica MOL grupe Gyöngyi Janky izjavila je danas kako MOL mora analizirati dugoročnu održivost svog rafinerijskog poslovanja kada se radi o postrojenjima čija je financijska stabilnost u opasnosti te da će za Rafineriju nafte Sisak MOL, kao odgovoran dioničar Ine, težiti donošenju što racionalnije poslovne odluke u interesu svih dionika. Mađarski je MOL ranije danas objavio da zatvara svoju rafineriju u talijanskom gradu Mantovi te da s početkom iduće godine započinje transformaciju te rafinerije u središte za opskrbu završnim proizvodima. MOL-ova glasnogovornica u izjavi ističe kako već dugi niz godina europski rafinerijski sektor postaje sve više ugrožen. Europske rafinerije su, kaže Janky, stisnute između povećanja cijena sirove nafte i smanjenja potrošnje, a posljedica toga je da je 15 rafinerija zatvoreno od početka ekonomske krize 2008. godine, dok većina ostalih kontinuirano smanjuju kapacitete. Za MOL to znači da mora analizirati dugoročnu održivost svog rafinerijskog poslovanja. "Govoreći konkretno o Rafineriji nafte Sisak, kao odgovoran dioničar Ine težit ćemo donošenju što racionalnije poslovne odluke koja će biti u interesu svih dionika", zaključuje u izjavi Janky.
ZAGREB - Dionički indeksi Zagrebačke burze današnje su trgovanje završili u minusu, ponajviše pod utjecajem oštrog pada cijene dionice Ine, koja je danas potonula za 7,27 posto, dok je na tjednoj razini pojeftinila za čak 9,69 posto. Crobex je danas pao za 0,76 posto, na 1.804,94 boda, a Crobex10 za 1,33 posto, na 1.005,58 bodova, dok je redovni promet Burze iznosio 7,6 milijuna kuna. Na listi milijunaša našle su se svega dvije dionice. Pritom je dionicom HT-a ostvareno nešto više od 2 milijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla 0,43 posto, na 172,74 kune. Promet od 1,1 milijun kuna imala je dionica Atlantske plovidbe čija je cijena pala za 0,97 posto, na 400 kuna. Po prometu slijedi dionica Ine, s 451,3 tisuće kuna, a cijena joj je pala za 7,27 posto, na 3.820,28 kuna. To je najniža cijena Inine dionice od 1. kolovoza prošle godine kada je na zatvaranju iznosila 3.810 kuna. Cijena Inine dionice pada treći dan zaredom sve jačim intenzitetom, očito pod utjecajem slučaja Ina-MOL.