ZAGREB - U Hrvatskoj je krajem kolovoza ove godine bilo ukupno 1.391.774 zaposlenih, što je 0,4 posto ili 5.681 osoba manje nego krajem ovogodišnjeg srpnja, objavio je danas Državni zavod za statistiku (DZS). Time je u kolovozu zaustavljeno povećanje broja zaposlenih na mjesečnoj razini, koje je prije toga bilježeno pet mjeseci za redom. Prema podacima DZS-a, u pravnim je osobama krajem kolovoza bilo 1.142.266 zaposlenih, što je za 0,3 posto, odnosno 3.453 osobe manje nego mjesec ranije. Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama istodobno je smanjen za 0,9 posto ili za 2.055 osoba, na njih 224.397. Krajem kolovoza je pao i broj zaposlenih osiguranih poljoprivrednika, i to za 0,7 posto pa ih je ukupno 25.111 ili 173 manje nego krajem srpnja. DZS prenosi i podatak o broju nezaposlenih, kojih je krajem kolovoza pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo evidentirano 313.675 ili 0,8 posto manje nego mjesec ranije. To je utjecalo i na blago smanjenje stope registrirane nezaposlenosti, sa 18,5 posto za srpanj na 18,4 posto za kolovoz.
ZAGREB - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u kolovozu pala za 3,5 posto na godišnjoj razini, što je nešto veći pad nego što se očekivalo, ali manji nego mjesec dana prije. Državni zavod za statistiku objavio je danas da je industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, u kolovozu ojačala za 0,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na kolovoz prošle godine pala za 3,5 posto. To je već peti mjesec zaredom kako industrija slabi, no pad je ipak usporio u odnosu na srpanj, kada je proizvodnja potonula 4,1 posto. Industrijska je proizvodnja u kolovozu nastavila s negativnim godišnjim stopama, uz blago usporavanje godišnje stope pada u usporedbi sa srpnjem, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a. Pad industrijske proizvodnje posljedica je slabosti domaće potrošnje, nejake inozemne potražnje zbog sporog oporavka gospodarstva eurozone od recesije, kao i restrukturiranja domaće industrije. U prvih osam mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja pala za 1,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
ZAGREB - Naftni će derivati od ponoći pojeftiniti od 27 do 31 lipe po litri, pokazuju podaci Ministarstva gospodarstva koje je danas objavilo najviše razine maloprodajnih cijena naftnih derivata u razdoblju od 1. do 14. listopada. U tom će razdoblju naftne kompanije moći imati najvišu cijenu eurosupera BS 95 od 10,25 kuna po litri, što je 28 lipa manje od dosadašnjih 10,53 kune. Eurosuper BS 98 pojeftinit će za 30 lipa i nova mu je cijena 10,55 kuna (do sada 10,85 kuna). Maloprodajna cijena eurosupera BS 100 bit će niža za 31 lipu, pa će se po prvi put od druge polovice srpnja spustiti ispod 11 kuna, na 10,76 kuna (do sada 11,07 kuna). Eurodizel BS će pojeftiniti za 29 lipa i nova mu je cijena 9,84 kune (do sada 10,13 kuna). Zadnji je put cijena eurodizela bila ispod 10 kuna početkom rujna. Cijene plinskog loživog ulja i plavog dizela od ponoći će biti niže za 27, odnosno 30 lipa, jer je Ministarstvo najvišu cijenu lož ulja odredilo 6,73 kune (do sada 7,00 kuna), a plinskog ulja obojanog plavom bojom na 6,31 kunu (do sada 6,61 kunu).
ZAGREB - Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Ivica Mudrinić ocijenio je danas kako nismo daleko od toga da stanje u gospodarstvu ocijenimo alarmantnim te da je izlaz iz takva stanja u omogućavanju zamaha realnom sektoru. Privatni sektor nije savršen, ali nije onaj koji stvara povoljne uvjete poslovanja, rekao je Mudrinić na današnjem predstavljanju dokumenta "Ciljevi i preporuke za izlazak iz krize i gospodarski rast" te metodologije mjerenja rezultata reformi "HUP skor", razvijen u suradnji s tvrtkom Arhivanalitika. Čelnik HUP-a zabrinjavajućim drži vladine projekcije i smjernice jer predviđaju nastavak rasta proračunskog deficita. Smatra da hrvatsko gospodarstvo može rasti po stopama od 4, 5 pa i 6 posto, ali s jasnom vizijom i strategijom. U "Ciljevima i preporukama za izlazak iz krize i gospodarski rast", poslodavci ocjenjuju da za okretanje gospodarskih trendova treba provesti reforme i ostvariti poboljšavanja u 13 područja među kojima su konkurentnost, fiskalna konsolidacija, javna administracija i lokalna uprava, porezi i neporezna opterećenja i uklanjanje investicijskih barijera. HUP smatra i da treba reformirati obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav kao i teritorijalni ustroj, tržište rada, javna poduzeća, itd. HUP će analizirati sva ta područja i svakih šest mjeseci objavljivati objedinjeni pokazatelj "HUP skor". Danas je predstavljen onaj za fiskalnu konsolidaciju s vrijednošću 34,6 na skali od 20 do 80 bodova, što znači da u tom području, prema HUP-u, nema osobito dobrih rezultata.
ZAGREB - Redovna zrakoplovna linija Osijek - Zagreb - Osijek otvorena je jutrošnjim letom zrakoplova domaće tvrtke Trade Air, a prvim je letom iz Osijeka u Zagreb doputovalo tridesetak putnika. Linija se uvodi nakon 26 godina stanke, a država je sufinancira s devet milijuna kuna godišnje, prema konceptu obveznosti obavljanja javne usluge zračnog prijevoza (Public Service Obligation – PSO). Trade Air je liniju osvojio na natječaju i održavat će je iduće tri godine. Osijek će sa Zagrebom tijekom zimskog reda letenja biti povezan s tri leta tjedno, a ljeti s pet povratnih letova tjedno. Prvim letom iz Osijeka u Zagreb, avionom tipa Embraer 120 doputovalo je tridesetak putnika i novinara, zajedno s osječkim gradonačelnikom Ivanom Vrkićem i direktorom Zračne luke Osijek Domagojem Marinićem. Na zagrebačkom Plesu dočekao ih je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić koji je izjavio kako je uspostava linije važna za povezivanje Osijeka i istoka Hrvatske sa Zagrebom i inozemnim odredištima, ali i za podizanje atraktivnosti osječke zračne luke pred potencijalnim ulagačima. Podsjetio je da su interes za ulaganje u Zračnu luku Osijek iskazale tvrtke iz Indonezije i Azerbejdžana.
ZAGREB - Tvrtka Konsolidator izvijestila je danas Dalekovod kako se njihova ponuda za dokapitalizaciju više ne može smatrati obvezujućom, već samo iskazom interesa na neobvezujućoj osnovi, a ističe i kako su i dalje odlučni "u svojoj namjeri iznalaženja pozitivnog rješenja za Dalekovod" kroz dokapitalizaciju, iako smatraju da velika neizvjesnost ishoda sudske provedbe predstečajne nagodbe produbljuje otežano poslovanje Dalekovoda. Konsolidator, tvrtka u vlasništvu društva za upravljanje fondovima Nexus Private Equity Partner, podnijela je sredinom svibnja ove godine obvezujuću ponudu za dokapitalizaciju Dalekovoda u iznosu od 150 milijuna kuna. Ponuda je inicijalno vrijedila do 15. srpnja, a nakon tri produljenja, rok njene valjanosti bio je pomaknut do danas, 30. rujna. Ponuda je produžavana zbog vremenskog pomaka u sudskoj provedbi predstečajne nagodbe nad Dalekovodom, no do danas nije ispunjen preostali ključni uvjet postavljen u toj ponudi, a to je pravomoćnost rješenja Trgovačkog suda o odobravanju sklopljene predstečajne nagodbe, podsjeća se u obavijesti Konsolidatora. Izražavaju namjeru aktivnog kontinuiranog praćenja postupka predstečajne nagodbe nad Dalekovodom, kao i realizaciju financijskom plana predstavljenog uz prijedlog nagodbe, jer se njihova ponuda temelji na tom financijskom planu. Ovisno o realizaciji tog plana, najavljuju ponovno dostavljanje nove obvezujuće ponude ili, u slučaju značajnog negativnog odstupanja u odnosu na plan, odustajanje od ulaganja u Dalekovod.
ZAGREB - Otok Lošinj osvojio je prestižnu nagradu međunarodne organizacije Skal International za održiv razvoj u turizmu, izvijestili su danas iz Turističke zajednice grada Malog Lošinja. Skal International, organizacija koja okuplja svjetske turističke lidere iz cijelog svijeta promovirajući globalni turizam, nagrade dodjeljuje zadnjih 11 godina u različitim kategorijama. Najbolju ocjenu Lošinju u kategoriji "gradovi" donijela su tri nezavisna člana komisije naglasivši da se radi o izuzetno kvalitetnoj viziji dosadašnjeg i budućeg razvoja turizma na lošinjskom arhipelagu, navodi se u priopćenju i dodaje kako su osnovni kriteriji nagrade bili doprinos očuvanju prirode i okoliša, očuvanje kulturne baštine, uključenost i prednosti zajednice/destinacije, edukacija, poslovna sposobnost i inovacije.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj se burzi danas najviše trguje dionicama HT-a i Adrisa, a u nedostatku domaćih poslovnih vijesti ulagači prate zbivanja na inozemnim tržištima. Crobex indeks bio je oko podneva u minusu 0,09 posto, na 1.817 bodova, a Crobex10 0,16 posto, na 1.025 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 3,9 milijuna kuna, što je otprilike 900.000 više nego u petak u ovo doba. Najlikvidnija je do podneva bila dionica HT-a, sa 743.000 kuna prometa, a cijena joj je stagnirala na 174,76 kuna. Slijedi redovna dionica Adrisa, sa 643.000 kuna prometa. Cijena joj se kreće oko 285,35 kuna, kao i u petak. U vrlo mirnom trgovanju među likvidnijim se izdanjima po gubitku izdvaja dionica Valamar Adrije, čija je cijena pala 1,7 posto, na 157,19 kuna. Po dobitku se, pak, ističe dionica Đure Đaković Holdinga, s rasom cijene za 2,67 posto, na 63,72 kune.
ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna, kuna je prema euru i američkom dolaru ojačala za 0,04 posto. Srednji tečaj eura na tečajnici središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,608495 kuna, a dolara 5,639682 kune. Nasuprot tome, tečaj švicarskog franka je povećan za 0,28 posto, a britanske funte za 0,41 posto. Danas utvrđeni srednji tečaj franka iznosi 6,228303 kune, a funte 9,111970 kuna.