ZAGREB - Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavio je danas kako država s privatnim sektorom treba razgovarati i naći rješenje kako aktivirati njegov kapital, jer privatni, realni sektor jedini može osigurati gospodarski zamah. Upitan za komentar početka prisilne naplate poreznih dugova građana, obrta, tvrtki i slobodnih djelatnosti, zbog čega će u ovrhu svi koji imaju dug veći od dvije tisuće kuna, Vrdoljak je rekao kako smatra da recesija predugo traje i da je realni sektor prilično iscrpljen. "Država ima veliki deficit i teško možemo očekivati da će se po prihvatljivoj cijeni zadužiti u inozemstvu, pa jedini zamah možemo očekivati jedino od privatnog sektora", kaže Vrdoljak. Dodaje da s predstavnicima realnog sektora treba razgovarati i naći zajedničko rješenje kako privatni kapital i privatne investicije realizirati jer privatni sektor može biti zamah razvoja, a ne onaj koji ima toliki deficit kao država. Na pitanje blokiraju li prisilna naplata i ovrhe privatni sektor, odgovorio je da svi trebaju poštivati zakon i plaćati porez pa tako i privatni sektor, ali da im država treba pružiti uslugu kako bi bili što brži i efikasniji.
ZAGREB - Projekt "Zagreb na Savi" ušao je u fazu izrade studije izvodljivosti i strateške studije utjecaja na okoliš, izvijestio je na današnjem susretu s novinarima ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Prema njegovim riječima, nova koncepcija "Zagreba na Savi" predviđa odvodnju velikih vodnih valova južno od Zagreba, uz istovremeno zaustavljanje trenda opadanja razine podzemnih voda zbog gradnje brana na Savi u Sloveniji. U planu je razvoj plovnog puta i gradnja nekoliko hidroelektrana ukupne snage 150 megavata te oslobađanje 350 hektara zemljišta između korita Save i nasipa koje bi se moglo koristiti za izgradnju objekata i sadržaja raznih namjena. Ranije spominjano preseljenje sjedišta vlade i ministarstava na Savu nije dio projekta, a korištenje dobivenog zemljišta prepušta se zainteresiranim investitorima. Ukupna procijenjena vrijednost projekta "Zagreb na Savi" je 1,5 milijardi eura, što bi se u cijelosti osiguralo iz fondova Europske unije. Rok za dovršetak studija je 18 mjeseci, a potom bi, prema grubom hodogramu, sljedeće četiri godine bile potrebne za ishođenje lokacijskih dozvola. Kompletan projekt bi se, prema planu, realizirao za 15 godina.
ZAGREB - Nakon pet godina recesije, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria-Banke (HAAB) Hrvoje Stojić za iduću godinu prognozira usporavanje pada hrvatskog BDP-a na 0,7 posto, dok viša ekonomistica Svjetske banke u Hrvatskoj Sanja Madžarević-Šujster očekuje rast za 0,8 posto. Na današnjoj konferenciji "Macroeconomic Outlook" HAAB-a Mađarević Šujster je svoju pozitivnu prognozu potkrijepila činjenicom da hrvatsko gospodarstvo uvelike prati kretanja u razvijenijim europskim ekonomijama, koje su već krajem 2012. počele izlaziti iz recesije. No, njihov oporavak može samo jednim dijelom doprinijeti oporavku hrvatskog gospodarstva, dok ostalo ovisi o domaćim politikama. Među najvažnijim ciljevima tih politika trebalo bi biti postizanje održivosti javnih financija, čemu će, očekuje, potpora biti ulazak u Proceduru prekomjernog deficita (EDP). I Stojić svoju prognozu usporavanja pada BDP-a, s 1,25 posto u ovoj na 0,7 posto u 2014., dijelom temelji na 'prelijevanju' učinaka oporavka vodećih gospodarstava Europe, no ističe da još uvijek postoji dosta 'domaćih' neizvjesnosti vezanih uz utjecaj mjera povezanih uz ulazak u EDP, ali i primjerice ishode predstečajnih nagodbi, koji bi mogli povećati javni dug.
ZAGREB - Predloženim izmjenama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, o kojem je Ministarstvo financija otvorilo javnu raspravu, predviđa se ukidanje državnih poticajnih sredstava (DPS) iako je općepoznato da stambene štedionice ne mogu i nigdje ne funkcioniraju bez poticaja, navode danas iz Hrvatske udruge banaka (HUB), koja u Odboru za stambenu štednju okuplja svih pet stambenih štedionica na hrvatskom tržištu. Iz HUB-a ističu i da se predloženim izmjenama postojeći Zakon o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje suštinski i formalno pretvara u Zakon o stambenoj štednji, kao i da je iz obrazloženja izmjena "vidljivo apsurdno nerazumijevanje sustava". Nacrtom se, navode, otvaraju dva suštinska problema - u potpunosti se ukida DPS, iako je poznato da štedionice ne mogu i nigdje ne funkcioniraju bez njih, a istodobno ostaju sva ograničenja postojećeg zakona, vezana uz namjene kredita, ulaganja viška neutrošenih sredstava i dr. Iz HUB-a odgovaraju i da ocjena Ministarstva da sustav stambene štednje nije ispunio svoju svrhu nije utemeljena. S obzirom da je osobitost sustava da tek nakon prvog ciklusa petogodišnje štednje započinje ciklus kreditiranja (štednja je izvor financiranja), zapravo tek sada sustav ulazi u zrelu fazu, navode iz HUB-a te napominju da su stambene štedionice odobrile ukupno 5,6 milijardi a ne 3,5 milijardi kuna stambenih kredita.
ZAGREB - Trgovački sud u Zagrebu otvorio je stečajni postupak nad Centar bankom, a za stečajnog upravitelja imenovan je Damir Mikić, priopćeno je danas iz te banke. Sudac Trgovačkog suda Nikola Ribarić na temelju prijedloga Hrvatske narodne banke, donio je rješenje o otvaranju stečajnog postupka tom bankom 30. rujna 2013. u 14,00 sati. HNB je podnio 3. rujna Trgovačkom sudu prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad Centar bankom, a istoga dana obustavljeno je bančino poslovanje, nakon što je utvrđeno da je izostala dokapitalizacija te banke od strane češke J&T banke. Zadnji slučaj stečaja jedne banke u Hrvatskoj bio je stečaj splitske Credo banke, nad kojom je Trgovački sud u Splitu otvorio stečaj 16. siječnja 2012. godine.
ZAGREB - Tri zaštitarske tvrtke - zagrebački Zvonimir Security, riječki Protect i slavonsko-brodska Sigurnost Buzov - od danas posluju kao jedan pravni subjekt pod brandom Securitas Hrvatska, priopćeno je danas iz Securitas grupe. Securitas Grupa globalna je zaštitarska korporacija koja zapošljava više od 300.000 ljudi u 52 zemlje svijeta. Financijski pothvat Securitasa koji je započeo 2011. godine, bio je prva strana investicija na hrvatskom zaštitarskom tržištu. Spajanjem tri tvrtke, korporacija Securitas u Hrvatskoj ukupno broji oko 2.200 zaposlenika i nosi ime Securitas Hrvatska d.o.o. Sa sjedištem u Zagrebu, djeluje u ukupno 13 ureda diljem cijele Hrvatske.
ZAGREB - Ponajviše pod utjecajem blagog oporavka najvažnijih europskih burzovnih indeksa, na Zagrebačkoj burzi Crobexi su danas također ojačali, a u mirnom trgovanju u fokusu investitora tek su uobičajeno najlikvidnija izdanja. Crobex indeks bio je oko podneva u plusu 0,26 posto, na 1.815 bodova, a Crobex10 za 0,10 posto, na 1.026 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 2,8 milijuna kuna, što je otprilike milijun kuna manje nego jučer oko podneva. Najlikvidnija je zasad dionica HT-a s 807.000 kuna prometa, a cijena joj je u blagom minusu, za 0,15 posto, na 174,4 kune. Slijedi dionica Ericssona Nikole Tesle sa 408.500 kuna prometa. Pojeftinila je 0,52 posto, na 1.490 kuna. U mirnom trgovanju, po rastu cijene za gotovo 2 posto ističe se dionica Atlantske plovidbe. Po padu cijene za nešto više od 3 posto izdvaja se, pak, dionica Belja.
ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju tečajnicu, kuna je ojačala prema većini važnijih inozemnih valuta, pri čemu je prema euru ojačala za najmanjih 0,01 posto. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnici središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, iznosi tako 7,607726 kuna. Prema jučerašnjoj tečajnici snižen je i tečaj švicarskog franka, za 0,26 posto, te američkog dolara, za 0,39 posto. Danas utvrđeni srednji tečaj franka iznosi 6,211910 kuna, a dolara 5,617460 kuna. Istodobno je britanska funta prema kuni oslabila za 0,10 posto, pa je na tečajnici HNB-a srednji tečaj funte 9,121974 kune.