ZAGREB - Hrvatska Vlada ne želi komentirati poteze mađarske vlade, koja je danas poručila da planira pravni odgovor na slučaj MOL-Ina te najavila mogućnost prodaje Ininih dionica. "Stalna politička kampanja protiv MOL-a u Hrvatskoj, javne prijetnje hrvatskoga ministra financija (Slavka Linića) protiv najvećega ulagača u toj zemlji, te postupci hrvatskih pravosudnih tijela protiv nekih direktora MOL-a upućuju na to da se služe sredstvima izvan ekonomske sfere za vršenje pritiska", priopćio je ured za odnose s javnošću mađarske vlade navodeći kako su te metode neprihvatljive u Europskoj uniji i kako si Mađarska to ne može dopustiti, a da ne reagira. Protiv predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija crvena Interpolova međunarodna tjeralica i Europski uhidbeni nalog raspisani su u utorak pošto mu je Mađarska odbila uručiti poziv za ispitivanje u Hrvatskoj. Pravosuđe u Hrvatskoj sumnjiči Hernadija da je s deset milijuna eura podmitio bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera kako bi upravljačka prava hrvatske kompanije INA-e prepustio MOL-u. Na upit Hine za komentar poteza mađarske vlade, iz hrvatske Vlade poručili su da to ne žele komentirati, a vezano uz priopćenje MOL grupe iz Vlade poručuju da izvršna vlast nema utjecaja na pravosudna tijela. Nešto ranije danas, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i član Vladina pregovaračkog tima za pregovore između MOL-a i Ine, izjavio je da će se držati Vladina okvira za pregovore.
ZAGREB - Potez mađarske vlade koja je naložila upravi MOL-a da napravi reviziju portfelja te kompanije i ako je potrebno, pripremi nužne korake za prodaju Ininih dionica, očekivan je i ima ekonomski rezon, smatra stručnjak za naftni i plinski biznis Davor Štern, dok predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić taj potez drži političkim, s golemim štetnim posljedicama za Hrvatsku. "To je relativno očekivan potez pri čemu smatram da se mađarska Vlada rukovodi više poslovnim, a manje političkim razlozima", rekao je Štern za Hinu. Smatra da bi se većina dioničara, koja bi se našla u takvoj situaciji, ponijela slično, jer mora voditi računa o vrijednosti i perspektivi svoga portfelja. Upitan je li realno očekivati da MOL proda Inine dionice, Štern odgovora da bi to moglo biti realno pokažu li potencijalni kupci interes. Ljubo Jurčić, pak, drži da je riječ o izrazito negativnom potezu za Hrvatsku, jer susjedna, prijateljska zemlja koja je uklopljena u isti međunarodni sigurnosni i politički sustav kao Hrvatska, de facto poziva svog investitora da se povuče iz Hrvatske ocjenjujući da je on diskriminiran i da nije siguran. Ta poruka, kaže Jurčić, šalje negativnu poruku investitorima. Podcrtava da je MOL vlasnički udjel u Ini stekao zakonito, a da su potom dioničari međusobno uredili sustav upravljanja. Ako je pritom bilo kaznenih djela kao što je podmićivanje, uvijek odgovora odgovorna osoba, a ne tvrtka, napominje Jurčić.
ZAGREB - Sindikati koji djeluju u Ini najviše bi voljeli da najava mađarske Vlade o mogućoj prodaji MOL-ovih 49,1 posto dionica Ine završi tako da hrvatska država ponovno preuzme većinsko vlasništvo i upravljačka prava u Ini, te tvrde da MOL nije ništa uložio u razvoj hrvatske naftne kompanije. Nakon što je objavljeno da je mađarska Vlada dala nalog upravi MOL-a da napravi reviziju portfelja te kompanije i, ako je potrebno, pripremi nužne korake za prodaju Ininih dionica, čelnici hrvatskih sindikata koji okupljaju radnike Ine ocijenili su da se vjerojatno radi o spinu mađarske strane, ali smatraju kako bi bilo dobro da do prodaje dionica doista i dođe. Predsjednik Samostalnog sindikata energetike, kemije i nemetala Hrvatske Ivan Tomac izjavio je Hini da su Mađari na Ini već dosad "debelo zaradili" i još će zaraditi eventualnom prodajom dionica, a da nisu ispunili ono na što su se obvezali kupoprodajnim ugovorom. Kamo sreće da se Ina vrati u okrilje hrvatske države, a ako 49 posto bude prodano nekom drugom, možda će novi većinski vlasnik biti pošteniji prema hrvatskom gospodarstvu i rudnom i plinskom bogatstvu, poručio je Tomac.
ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić u intervju za Media servis oštro je reagirao na kritike i rasprave oko prisilne naplate poreznih dugovanja rekavši kako je to "najveća glupost i najgluplja rasprava" koju sluša u zadnje vrijeme. "Dužnicima smo dali tri reprograma, niz mogućnosti dogovora, otpis ako plate odjednom, predstečajne nagodbe i sada je gotovo", poručio je Linić vezano uz reagiranje HOK-a da limit za ovrhu bude dug od 30 tisuća kuna. "Da li shvaćate koja je Hrvatska država i koje polemike mi vodimo? Velimo ne morate platiti 30.000 kuna poreza. Tko je lud u ovoj državi? Ja zaista kao ministar imam posla sa sve više luđaka, jer to nisu normalne komunikacije, to nisu normalni razgovori", kazao je Linić ističući kako se porez mora platiti. "Mogli su ugovoriti otplatu. Ali reći da ne naplaćujemo 30.000 kuna, ja zaista ne mogu doći k sebi", rekao je podsjetivši da je i obrtnicima bila ponuđena predstečajna nagodba, baš kao i velikim poduzećima i odbacivši kritike da 'velikima' oprašta milijune, a 'male' ostavlja bez posla.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec izjavio je danas kako HOK nije tražio oprost dugovanja obrtnika do 30.000 kuna, a što je danas komentirao ministar financija Slavko Linić. Ranogajec ističe kako mu je žao što je njegova jučerašnja izjava krivo interpretirana, budući da iznos od 30.000 kuna nije spominjan u kontekstu oprosta duga, već da je to, kako tvrdi, bio iznos (donja granica) dugovanja obrtnika čiji su podaci javno objavljivani na popisu dužnika Porezne uprave. Prigovorio sam niskom limitu za prisilnu naplatu dugovanja, rekao je Ranogajec. Ponovio je kako su u HOK-u zatečeni najavom Porezne uprave o tako niskom limitu za prisilnu naplatu dugovanja (od 2.000 ili 3.000 kuna) te su mišljenja da bi bilo potrebno povećati taj limit. Ujedno, potrebno je, kaže, izdvojiti povremene dužnike s malim iznosima, koji trenutačno ne mogu platiti obveze, od kroničnih velikih neplatiša koji to ne žele platiti.
ZAGREB - Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić kazao je danas kako neke od nedavno predstavljenih vladinih mjera za smanjenje deficita idu u ispravnom smjeru i mogu Hrvatsku pomaknuti na ljestvicama konkurentnosti, ali da "trebamo poduzeti više i brže". Govoreći na konferenciji "EU članstvo - Izazovi za hrvatsku ekonomiju" u organizaciji Zaklade Konrad Adenauer i Zagrebačke inicijative, Vujčić je kazao da su neke potrebne reforme već započele, poput restrukturiranja javnih poduzeća, "malih reformi" na tržištu rada te u zdravstvu. To, zajedno s vladinim predloženim mjerama, predstavlja mali korak naprijed, "ali trebamo poduzeti više i brže". Postoji cijeli niz strukturnih reformi u svim sektorima, a neke od mjera koje su se našle na vladinom popisu "apsolutno su u smjeru koji je ispravan" i koji može pomaknuti Hrvatsku na bolja mjesta na ljestvicama konkurentnosti, kazao je Vujčić te istaknuo da je "najbolje napraviti sve odmah i najjače moguće". Uz ogradu da ne može komentirati mjere fiskalne konsolidacije prije nego što vidi kamo one idu, Vujčić je kazao da ipak smatra da će brojke predstavljene u smjernicama ekonomske i fiskalne politike izgledati drugačije nakon što započne procedura prekomjernog deficita. Rekao je i da su mogućnosti monetarne politike u Hrvatskoj, s obzirom na visoku euriziranost sustava i prevladavajuće inozemno vlasništvo u bankarskoj aktivi, vrlo ograničene.
HUM NA SUTLI - Strategija prometnog razvoja Hrvatske bit će dovršena do veljače iduće godine, a ulaganja u prometnu infrastrukturu ubuduće će odgovarati potrebama gospodarstvo, istaknuo je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić na današnjem susretu članova Liderova Kluba izvoznika. Do sada u izgradnji prometne infrastrukture nije bilo vizije, strategije niti jasnih kriterija, o čemu svjedoče i podaci da smo, što se tiče autocesta, po svim parametrima preizgrađeni, a slična je situacija i sa zračnim lukama kojih ima previše u odnosu na broj stanovnika, rekao je Hajdaš Dončić na susretu koji je održan u prostorima tvrtke Vetropack Straža u Humu na Sutli. Nova će strategija, kaže, pratiti potrebe gospodarstva, posebice tvrtki koje su izvozno orijentirane, jer kvalitetan i jeftiniji prijevoz povećava konkurentnost njihovih proizvoda. Od konkretnih projekta spomenuo je radove na željezničkoj pruzi Dugo Selo-Križevci koji počinju iduće godine i vrijedni su oko 220 milijuna eura, a kao jedan od najvažnijih projekata naveo je riječki prometni pravac. Strategija predviđa razvoj i željezničkog i cestovnog prometa, kao i lučkih terminala, ali će se pažnja ispočetka posvetiti željezničkoj infrastrukturi.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi danas je ostvaren redovni promet od tek 5,8 milijuna kuna, dionički indeks Crobex porastao je za 0,22 posto, na 1.816,21 bod, dok je Crobex10 oslabio za 0,18 posto, na 1.022,63 boda. Na listi milijunaša našla se samo dionica HT-a, s prometom od 1,04 milijuna kuna, a cijena joj je pala za 0,44 posto, na 173,26 kuna. Slijedi dionica Ericssona Nikole Tesle s 523,8 tisuća kuna prometa, uz blagi pad cijene od 0,02 posto, na 1.480 kuna. Promet povlaštenim dionicama Adris grupe iznosio je 516,9 tisuća kuna, a njihova je cijena danas smanjena za 0,45 posto. Za 488 tisuća kuna prodano je dionica Atlantic grupe čija je cijena pala za 1,28 posto. Dionicama Ine realizirano je 288,5 tisuće kuna, uz pad cijene za 0,71 posto. Uz promet od 248,3 tisuće kuna dionica Đuro Đaković Holdinga bilježi visok rast cijene, za 7,01 posto. Dionica Zagrebačke banke danas je poskupila za 5,31 posto, uz promet od 192,6 tisuća kuna. Zagrebačka banka danas je na Burzi objavila poziv za glavnu skupštinu koja će 13. studenog odlučivati i o prijedlogu da se dioničarima isplati dividenda od 1,92 kune po dionici iz zadržane dobiti ostvarene 2007. godine.