BUDIMPEŠTA/ZAGREB - Odluči li MOL prodati svoj udio u Ini konzultirat će se s hrvatskom vladom kao potencijalnim kupcem iako je Zagreb izgubio pravo prvokupa zbog kršenja ugovora iz 2009. godine, priopćeno je danas iz te mađarske naftne i plinske kompanije. U MOL-u uvažavaju međunarodnu i političku važnost svog ulaganja u Hrvatskoj i događaje koji su se u posljednje vrijeme zbili vezano s time. U skladu s općim načelom poslovanja, MOL kontinuirano preispituje svoj strateški portfelj, uključujući i dionice Ine i striktno vodi računa o tome da povrat vrijednosti za dioničare i sve uključene strane bude što je moguće veći. Usprkos, kako se navodi u priopćenju, velikom broju neutemeljenih poteza usmjerenih protiv MOL-a i njegove uprave, na koje po svemu sudeći utječu interesi usmjereni na zastrašivanje kompanije i predsjednika njezine uprave i na opstruiranje MOL-ova poslovanja u Hrvatskoj, mađarska kompanija nastavit će i dalje procjenjivati svoje strateške, financijske i političke ciljeve kako bi se sačuvala vrijednost dionica i prilikom preispitivanja prirode bilo kakvog budućeg angžamana u Ini u bliskoj budućnosti. Bude li donijeta odluka o mogućoj prodaji dionica Ine, hrvatska strana nema pravo prvokupa koje je vlada bila stekla ugovorima potpisanim 2009. godine, i to zbog njihova kršenja, tvrdi se u priopćenju, no i dodaje da će se usprkos tome MOL konzultirati s hrvatskom vladom koju i dalje smatra potencijalnim kupcem.
ZAGREB - Hrvatska snažno podupire osnivanje bankarske unije u Europi, koja bi, uz ostalo, potaknula financijsku integraciju i osigurala bolji protok informacija o prekograničnim bankama, a time i nadzor nad njima, kazao je danas guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. Na tradicionalnom predavanju u čast prvog guvernera hrvatske središnje banke Ante Čičin-Šaina, Vujčić je govorio na temu "Bankarstvo u Europi: Što se dogodilo i kako to popraviti?". Pritom je podsjetio da su od početka krize 2008. godine članice Europske unije odobrile više od 4.600 milijardi eura financijske pomoći bankarskim institucijama, a trošak je u nekim zemljama bio višestruko viši od ukupnog BDP-a - u Irskoj 328 posto BDP-a, a u Danskoj 258 posto. Hrvatska je pak među rijetkim europskim zemljama, zajedno s Bugarskom, Češkom, Estonijom, Maltom i Rumunjskom, koje nisu trebale takve intervencije. Razlog tome, kazao je Vujčić, politika je hrvatske središnje banke koja je omogućila da su banke na hrvatskom tržištu krizu dočekale visoko kapitalizirane, a visoke kapitalne pričuve danas umanjuju pritisak loših kredita. Iako su se hrvatske banke kroz svo vrijeme krize dobro držale, guverner je kazao kako će idući podaci o njihovom poslovanju ipak pokazati da ih je ona 'nagrizla'.
ZAGREB - Prijedlog ukidanja državnih poticajnih sredstava (DPS) na stambenu štednju protivan je interesu 750 tisuća građana, takva bi odluka dovela do nestanka stambenih štedionica sa tržišta, što bi za posljedicu imalo smanjenje BDP-a za 0,17 posto, povećanje nezaposlenosti u građevinskom sektoru, pad prometa nekretnina, nestajanje kredita sa fiksnom kamatnom stopom sa tržišta te gubitak za proračun, istaknuo je danas član Uprave Wuestenrot stambene štedionice Ivan Ostojić. Tvrdi kako će ukidanjem državnih poticaja državni proračun izgubiti tri puta više poreznih prihoda nego je trošak za DPS. Odbacujući argument Ministarstva financija da bogati građani oplođuju novac putem kamate, naveo je kako je prosječni štediša 'mali čovjek' s godišnjom uplatom štednje od 3.800 kuna ili 300 kuna mjesečno, koji živi u stambenim uvjetima lošijim od prosjeka i kredit najčešće diže za adaptaciju kuće ili stana, i to prosječno manje od 30 tisuća eura. Na argument Ministarstva da štedionice imaju nedovoljan iznos odobrenih stambenih kredita ističe da su štedionice u posljednjih šest godina odobrile 5,6 milijardi kuna stambenih kredita, u 2013. drže 23 posto ukupno novoodobrenih stambenih kredita koji u 2013. rastu jedino u štedionicama, dok na razini ukupnog bankarskog sektora padaju.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi danas je ostvaren skroman redovni promet od 8,2 milijuna kuna, dionički indeks Crobex porastao je za 0,14 posto, na 1.818,77 bodova, dok je Crobex10 oslabio za 0,35 posto, na 1.019,09 bodova. Na listi milijunaša našla se samo dionica HT-a, s prometom od 3,3 milijuna kuna, a cijena joj je pala za 0,73 posto, na 172 kune. Po prometu slijedi dionica Atlantske plovidbe s 685,5 tisuća kuna, uz rast cijene za 4,12 posto, na 403,90 kuna. Promet dionicama Vupika iznosio je 519 tisuća kuna, a njihova je cijena smanjena za 0,89 posto, na 108,03 kune. Za 502,7 tisuća kuna prodano je dionica Petrokemije čija je cijena pala za 0,40 posto, na 203,98 kuna. Nakon vijesti o MOL-ovoj mogućoj prodaji dionica Ine cijena Inine dionice pada drugi dan zaredom, danas je uz promet od 177,5 tisuća kuna potonula za 2,37 posto, na 4.120 kuna, razinu na kojoj je zadnji puta bila krajem kolovoza ove godine.