ZAGREB - Hrvatska je po visini stopa PDV-a u samom europskom vrhu, a najavljeno povećanje međustope PDV-a s 10 na 13 posto donosi dodatni nemir u gospodarstvo i šalje poruku o nestabilnom poreznom okruženju, upozorava Marina Kesner-Škreb u novom Aktualnom osvrtu Instituta za javne financije, u kojem se osvrće na jednu od mjera koje je krajem rujna Vlada predstavila za smanjenje proračunskog deficita - povećanje međustope PDV-a s 10 na 13 posto. "Tri postotna boda naizgled ne predstavljaju veliku promjenu, no implikacije su mnogo veće: stope PDV-a će biti među najvišim u EU, a nova porezna promjena donosi dodatni nemir u gospodarstvo i šalje poruku o nestabilnom poreznom okruženju", upozorava. Ističe kako su opća i predložena međustopa PDV-a u Hrvatskoj više od prosjeka EU 28 - opća stopa u Hrvatskoj je 25 posto, dok je za EU28 prosjek 21,5 posto; kod međustope u Hrvatskoj se predlaže 13 posto, dok je prosjek u EU28 10,4 posto. Snižena pak stopa PDV-a u Hrvatskoj od 5 posto niža je od prosjeka EU28 od 6,7 posto. Hrvatska se s općom stopom od 25 posto, jednakom onoj u Švedskoj i Danskoj, nalazi u samom europskom vrhu. Nadmašuje je jedino Mađarska sa stopom od 27 posto. Hrvatska bi nakon povećanja međustope na 13 posto bila među rekorderima u EU jer će po visini te stope biti četvrta, odmah nakon Mađarske (18 posto), Finske (14 posto) i Irske (13,5 posto).
ZAGREB - Odbor za stambenu štednju pri Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) smatra kako ministar financija Slavko Linić svojim nakanama o ukidanju državnih poticaja ugrožava sustav stambene štednje u Hrvatskoj. U današnjem priopćenju Odbor opovrgava neke podataka i ocjena o sustavu stambene štednje koje je ministar financija iznosio posljednjih dana. Za njegov navod da je dosad za poticaje stambenim štedišama osigurano "više od dvije milijarde kuna" kažu da javnosti daje nepotpune informacije te ističu kako je u istom razdoblju (dosad) sustav stambene štednje proračunu pridonio s gotovo 3,4 milijarde kuna. Za tvrdnju ministra da "90 posto stambenih štediša ima vlastitu nekretninu" Odbor navodi da je "netočna a pogotovu nepotpuna" te napominje kako prema studiji Instituta za javne financije štediše stambenih štedionica žive u uvjetima lošijim od prosjeka, a 71 posto ih živi u nekretninama izgrađenim prije više od 35 godina. Na ministrovu tvrdnju da "nema smisla davati poticaje kad se ne grade stanovi" napominju kako je dosad odobreno gotovo 6 milijardi kuna kredita uz fiksnu kamatu. Iz Odbora tvrde kako bi ukidanje poticaja za stambenu štednju, kako predlaže ministar Linić, imalo za posljedicu povećanje broja nezaposlenih za oko 4000, te smanjenje BDP-a za oko 0,17 posto.
KNEŽEVI VINOGRADI - U Kneževim Vinogradima danas je otvoren objekt za preradu i skladištenje voća tvrtke "Baranjski voćnjaci", vrijedan oko 35 milijuna kuna, od čega je 11,2 milijuna kuna osigurano iz europskog pretpristupnog fonda IPARD. Objekt se sastoji se od komora za dugotrajno skladištenje voća, pogona za preradu voća u sok, prostora za pripremu, sortiranje i pakiranje voća i uredskih prostora, a ima kapacitet dugotrajnog skladištenja voća od 2.700 tona. Otvarajući pogon ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina kazao je kako su ovakvi projekti primjer dobrog korištenja europskih fondova i posebno značajni kao smjerokaz u okolnostima višegodišnje recesije zbog korištenja novih tehnologija. Tvrtka "Baranjski voćnjaci" dio je "Werkos" grupacije i ima oko 140 hektara proizvodnih poljoprivrednih površina. Zapošljava 80-tak djelatnika, dok u sezoni u voćnjacima broj zaposlenih dosegne i do 180 osoba.
ZAGREB - Gubitak Petrokemije Kutina u prvih osam mjeseci ove godine iznosio je 153 milijuna kuna, a moguće je da na razini godine bude veći nego lani pa uprava poduzima niz aktivnosti kako bi ublažila negativne učinke takva stanja, izvijestila je Petrokemija putem Zagrebačke burze. Poslovodstvo Petrokemije napominje da je tvrtka u trećem tromjesečju nastavila poslovati s gubitkom većim od prethodnih javno objavljenih procjena te da je stoga odlučila objaviti nove elemente prosudbe ostvarivanja ključnih pokazatelja poslovanja do kraja 2013. Gubitak se objašnjava smanjenom potražnjom mineralnih gnojiva u Hrvatskoj i regiji tijekom ljeta i snižavanjem cijena gnojiva na svjetskom tržištu. Navodi se kako su pokrenute aktivnosti operativnih mjera štednje na svim razinama društva, u tijeku su pripremne radnje na smanjivanju broja zaposlenih za približno 7 posto do kraja godine kroz program zbrinjavanja, a u postupku je gašenje društva kćeri u Sloveniji koje više nema opravdanja za nastavak poslovanja. Kao ključna mjera ističe se pokretanje aktivnosti pronalaženja strateškog partnera u skladu s odlukom Vlade.
ZAGREB - Zagrebačka Hidroelektra niskogradnja sklopila je s Privrednom bankom Zagreb (PBZ) i Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) ugovor o klupskom kunskom kreditu u iznosu od 50 milijuna kuna, izvijestili su iz te tvrtke putem Zagrebačke burze. Kredit je namijenjen za podmirenje obveza prema financijskim institucijama i dobavljačima te za nabavku osnovnih sredstava. Ugovor o kreditu sklopljen je sukladno HBOR-ovom Programu razvoja gospodarstva. U iznosu kredita HBOR i PBZ sudjeluju sa po 25 milijuna kuna. Rok za otplatu kredita je kraj 2016. godine, a ugovoren je poček otplate u trajanju od 12 mjeseci.
ZAGREB - Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Hrvatskoj u rujnu su bile 0,3 posto više nego u kolovozu, dok su prema rujnu prošle godine smanjene za 1,8 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku. Bez cijena energije, proizvođačke su cijene u rujnu pale i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, na mjesečnoj za 0,1 posto, a na godišnjoj za 0,5 posto. Na godišnjoj razini najizrazitiji pad proizvođačkih cijena u rujnu ove u odnosu na rujan prošle godine statistika bilježi u rudarstvu i vađenju, za 12,3 posto, dok su za 1,3 posto pale proizvođačke cijene u prerađivačkoj industriji, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 1,5 posto. Istodobno je rast proizvođačkih cijena, za 3,1 posto, zabilježen u opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša.
ZAGREB - Kružnih putovanja stranih brodova u hrvatskom teritorijalnom moru u prvih osam mjeseci ove godine bilo je 527 ili 1,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, a na tim je brodovima bilo ukupno 811,5 tisuća putnika ili 8,7 posto više. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju i da su strani brodovi na kružnim putovanjima u Hrvatskoj boravili i 12,6 posto više dana nego lani odnosno 1.067 dana. Prema zastavi broda daleko najviše je kružnih putovanja u osam mjeseci bilo s Bahama, 130, dok ih je s Malte bilo 96, a iz Italije 80.
ZAGREB - Oporavak cijene dionice HT-a danas je na Zagrebačkoj burzi blago podigao Crobexe, no cijena dionice Diokija i nadalje u oštroj korekciji. Crobex indeks je oko 12,00 sati bio u plusu 0,16 posto, na 1.790 bodova, a Crobex10 za 0,33 posto, na 1.007 bodova. Redovni promet iznosio je 3,3 milijuna kuna. Dionicom HT-a do podneva je ostvareno 2,4 milijuna kuna prometa, a cijena joj je ojačala 1,54 posto, na 171,28 kuna. Dionica Diokija, pak, bila je najveća gubitnica. Nakon jučerašnjeg pada za 67 posto, danas joj je cijena potonula 78 posto, na 4,68 kuna, uz promet od 168.000 kuna. Većina vjerovnika Diokija na jučerašnjem ročištu u sklopu predstečajne nagodbe nije prihvatila plan financijskog restrukturiranja te tvrtke, pa će se postupak predstečajne nagodbe obustaviti, što znači da Dioki ide u stečaj. U prilično letargičnom trgovanju, po skoku cijene do podneva za 7,47 posto ističe se dionica Solarisa, a po padu cijene za 6 posto dionica Varteksa.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnu listu utvrđenu prošli petak, ojačala prema euru za 0,16 posto, a u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala je za 0,11 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,607363 kune. Kuna je na tjednoj razini ojačala i prema švicarskom franku za 0,64 posto, britanskoj funti za 0,55 posto te neznatno u odnosu na američki dolar. U odnosu na tečajnu listu HNB-a utvrđenu jučer, kuna je ojačala prema franku za 0,13 posto, funti 0,19 posto i dolaru 0,49 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,175309 kuna, funte 8,960380 kuna, a dolara 5,603538 kuna.