ZAGREB - Vjerovnici Diokija nisu na današnjem ročištu prihvatili izmjenjeni plan financijskog restrukturiranja te tvrtke pa će se postupak predstečajne nagodbe nad Diokijem obustaviti, što znači da Dioki ide u stečaj. Na danas održanom ročištu protiv predloženog plana financijskog restrukturiranja Diokija glasali su predstavnici vjerovnika na koje se odnosi 52,88 posto dugovanja Diokija, a za ih je bilo 41,12 posto. Na ročištu su bili zastupljeni vjerovnici čija potraživanja prema Diokiju iznose 905,4 milijuna kuna. Plan financijskog restrukturiranja Diokija nije prihvaćen zbog čega je Nagodbeno vijeće Fine donijelo zaključak da se postupak predstečajne nagodbe obustavlja, što po Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi znači da Dioki ide u stečaj. Srđan Perković iz Sindikata naftnog gospodarstva kratko je ustvrdio kako je plan srušen preko HEP-a i preko Mladena Pejnovića iz Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI). Proizvodnja ih ne zanima, radnici ih ne zanimaju, neka jeftino kupe zemljište na Krku, kazao je. Radnik Diokija Bojan Kovačić istaknuo je kako je u zadnji čas donesena politička odluka, iz vrha vlade kako bi se sve otjeralo u stečaj.
ZAGREB - Radnici Diokija nadali su se uspjehu predstečajne nagodbe što bi poduzeću otvorilo još jednu šansu, ali to se nažalost nije dogodilo te su ogorčeni i razočarani, izjavio je za Hinu glavni povjerenik Samostalnog sindikata energetike, kemije i nemetala u Diokiju Josip Pavelić. Nakon propasti predstečajne nagodbe, upitno je hoće li uopće i kako radnici i drugi vjerovnici naplatiti svoja potraživanja, kaže Pavelić. Prema njegovim riječima, sadašnji i bivši Diokijevi radnici za neisplaćene plaće i otpremnine traže ukupno 64 milijuna kuna. Kako sada stvari stoje, i preostalih 120 radnika ostat će bez posla, kaže Pavelić. Sindikalac je posebno ogorčen na skupinu 'državnih' vjerovnika koji su glasali protiv predstečajne nagodbe te se pita kakva je to gospodarska politika Vlade u kojoj tvrtke pod njezinom kontrolom, suprotno najavama i obećanjima ministarstava, šalju Dioki u stečaj.
ZAGREB - Najveći doprinos razvoju trgovine mora dati suradnja sa domaćom proizvodnjom, a ulaganje u tehnologiju i inovativni proizvodi ključni su elementi razvoja i konkurentnosti, istaknuto je na današnjem skupu trgovaca i proizvođača iz poljoprivredno-prehrambene industrije 'MAGROS 2013' održanom u organizaciji časopisa Suvremena trgovina i Kraša. Predsjednica Udruženja trgovine Hrvatske gospodarske komore i starija izvršna potpredsjednica Agrokora Ljerka Puljić kazala je kako povezivanje prehrambene industrije i trgovine kroz različite oblike suradnje može i u uvjetima krize doprinijeti da se osigura i minimalan rast. Po njenim riječima, hrvatska proizvodnja mora odgovoriti na konkurentski izazov koji je pred njom - agresivnom ulasku stranih brendova i njihovih privatnih marki. Trgovina mora biti ta koja će joj u tome dati podršku, kazala je i istaknula kako najveći doprinos razvoju trgovine mora biti suradnja s domaćom proizvodnjom. Puljić smatra da Hrvatska nije iskoristila priliku i pozdravila Europu. Zašto, primjerice Spar nije uzeo 10 hrvatskih proizvoda i u Austriji napravio kampanju kao pozdrav ulaska Hrvatske u EU, pitala je. Ulaskom u EU osjeća se novi pritisak izvana, ukidanjem granica strani trgovački lanci lakše uvoze svoje robne marke u Hrvatsku te su pojačali kampanje svojih brendova. Zato bez obzira koliko nam izvoz bio bitan, ako ne zaštitimo udjel na domaćem tržištu, nećemo ostvariti razvoj i rast, kazala je Puljić.
OPATIJA - Na međunarodnom znanstveno-stručnom skupu "Veterinarski dani 2013.", koji je u Opatiji okupio oko 400 veterinara iz Hrvatske i susjednih zemalja, sudjelovali su danas i ministar poljoprivrede Republike Finske Jari Koskinen i hrvatski ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Ministar Koskinen novinarima je izjavio kako se može reći da je stanje u stočarstvu u Finskoj dobro, mlijeko je važan proizvod u toj zemlji, cijena mu je dobra i za proizvođače i za trgovce, a velik dio mliječnih proizvoda se izvozi. Put do toga je bio vrlo dug i naporan, a jedan od preduvjeta uspjeha je visoka kvaliteta proizvoda kako bi se oni održali na zahtjevnom tržištu, rekao je Koskinen. Jakovina je kazao kako su negativni trendovi u mliječnom govedarstvu obilježili zadnjih desetak godina, a eskalirali su od 2009. kada je kriza mlijekarskog sektora potresla cijelu Europu. Slično se događalo i u Hrvatskoj, a kod nas su taj sektor opterećivali i drugi problemi, rekao je Jakovina i istaknuo da se sada provodi niz kratkoročnih i dugoročnih mjera, kao što su reprogrami postojećih kredita, otvaranje novih kreditnih linija za obrtna sredstva, proizvodnju i nabavu junica, itd. Predsjednik Hrvatske veterinarske komore Saša Legen je upozorio na negativne trendove u proizvodnji mlijeka u Hrvatskoj, navodeći kako je u lipnju ove godine proizvodnja na godišnjoj razini pala za 21,7 posto. U Hrvatskoj je prošle godine po prvi put broj krava pao ispod 200.000, na 191.354, u 2012. bilo je oko 14.000 obiteljskih gospodarstava koja su prodavala mlijeko, dok ih je 2002. bilo više od 60.000, naveo je.
ZAGREB - Hrvatska je po korištenju i dostupnosti interneta blizu europskog prosjeka, 64 naspram 73 posto, ali ipak njeni građani još uvijek rijetko kupuju putem interneta, što će se prema procjenama analitičara promijeniti nakon krize u tzv. postrecesijskom vremenu kada bi moglo doći do porasta online kupnje posebno robe široke potrošnje, financijskih i turističkih usluga. Uz takav zaključak na današnjem okruglom stolu magazina Banka o e-trgovini čulo se i da u Hrvatskoj sve više pojedinaca pretražuju online ponudu različitih proizvoda i usluga, ali tek 23 posto potrošača i kupuje preko interneta, dok to u EU čini njih 45 posto. Po podacima iz zadnjeg relevantnog istraživanja o navikama potrošača, pa i za e-trgovinu, Mediascope Europe, od rujna 2011. do veljače 2012. hrvatski su potrošači na online kupnju potrošili 401 milijun eura, pri čemu je prosječna pojedinačna potrošnja bila oko 227 eura. Istodobno, na online kupnju u EU se potrošilo 188 milijardi eura, a prosječni je Europljanin pritom potrošio oko 540 eura.
PULA - Na 16. obrtničkom sajmu Istre, koji je danas svečano otvoren na pulskoj Karolini, okupilo se 178 izlagača, od toga 68 iz Istre, 83 iz ostalih dijelova Hrvatske te 27 iz inozemstva koji će svoje proizvode posjetiteljima predstaviti i nuditi do nedjelje. Među izlagačima najviše je obrta, njih 92, tvrtki je 24, a na sajmu ove godine izlažu i tri škole te 15 obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dragutin Ranogajec kazao je da ova komora upravo izdvaja sredstva kako bi se stvorila konkurentnost u osvajanju zahtjevnog tržišta Europske unije. Spomenuo je zakon o obrtu oko kojeg se vodi veliki prijepor, ocjenivši kako se tu vidi nedosljednost i nepoznavanje stanja na terenu. U trenutku kada smo tražili da obrtnici imaju iste uvjete na tržištu kao i trgovačka društva te da se zaštiti njihova imovina, resorno Ministarstvo odredbama zakona odgovara upravo suprotno. Naravno da se mi tome protivimo, poručio je Ranogajec.
ZAGREB - U Hrvatskoj je u prvoj polovici ove godine zabilježen veliki porast prodaje pametnih telefona (smartphone), za 61 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a visok rast prodaje imali su tablet uređaji, od čak 780 posto, podaci su iz najnovijeg istraživanja GfK "Retail and Technology" kojim su uz Hrvatsku bile obuhvaćene i Slovenija te Srbija. Ukupno je, po podacima iz tog istraživanja dostavljenih iz zagrebačkog ureda GfK, u Hrvatskoj u prvoj polovici ove godine prodano 349 tisuća smartphone-ova (61 posto više), dok je ogromni porast prodaje tableta rezultat prodanih 172 tisuće komada. Mobilnih telefona u Hrvatskoj je u prvoj polovici ove godine prodano nešto malo više od 208 tisuća, što je ujedno i prvi put da ih je prodano manje nego smartphone-ova.
ZAGREB - Vrijednost dioničkih indeksa Zagrebačke burze danas je pala za oko 0,40 posto, a nakon odluke većine vjerovnika da ne prihvate plan financijskog restrukturiranja Diokija cijena dionice te tvrtke oštro je pala, za gotovo 67 posto. Redovan promet Burze danas je iznosio 9,5 milijuna kuna, vrijednost Crobexa je pala za 0,43 posto, na 1.787,70 bodova, a Crobexa10 za 0,39 posto, na 1.004,58 bodova. Najveće pojedinačne promete od po 2 milijuna kuna danas su ostvarile dionice Leda i HT-a, pri čemu su obje zabilježile pad cijene. Dionici Leda cijena je pala za 0,13 posto, na 7.925 kuna, a HT-a za 0,16 posto, na 168,95 kuna. Promet dionicama Diokija iznosio je danas 518,9 tisuća kuna, a cijena im je potonula za 66,98, na zadnjih 7,99 kuna. Zagrebačka burza danas iza 13,00 sati obustavila je trgovanje dionicom Diokija, sve dok javnost ne bude informirana o ishodu ročišta u postupku predstečajne nagodbe, a trgovanje je nastavljeno u 15,00 sati.